4
Josué harii fatuk sanulu resin rua
Bainhira povu Israel tomak hakur hotu ona mota Jordaun, NAI Maromak hatete ba Josué, “Hili mane ida-ida husi suku sanulu resin rua iha Israel. Haruka sira hiit fatuk sanulu resin rua husi mota Jordaun nia klaran, iha kedas fatin nebee nai lulik sira sei hamriik hela. Lori tu-tuir too orsida kalan imi para atu deskansa, depois rai fatuk sira nee iha nebaa.”
Entaun Josué bolu mane nain sanulu resin rua nebee nia hili tiha ona husi suku Israel ida-ida. Nia dehan ba sira, “Lao ba iha mota Jordaun nia klaran, too iha NAI imi nia Maromak nia kaixoti promesa nia oin. Imi ida-idak foti fatuk ida tula ba imi nia kabaas, tuir numeru suku Israel nian. Fatuk sira nee sai nudar sinal ida iha imi nia leet. Aban-bainrua karik imi nia oan sira husu, ‘Fatuk sira nee hatudu saida?’ Entaun imi tenki konta ba sira katak, bee mota Jordaun para iha NAI nia kaixoti promesa nia oin. Bainhira nai lulik sira hulan NAI nia kaixoti promesa hakur mota Jordaun, bee mota nee para iha fatin. Nunee fatuk sira nee sai sinal ida hodi foo hanoin ba ema Israel sira nafatin ba nafatin.”
Entaun ema Israel sira nee halo tuir buat nebee mak Josué haruka. Sira foti fatuk sanulu resin rua husi mota Jordaun nia klaran, tuir numeru suku sanulu resin rua povu Israel nian. Ho nunee sira halo tuir buat nebee NAI dehan tiha ona ba Josué. Sira lori fatuk sira nee tu-tuir too sira para atu deskansa kalan, depois hatuun ba rai. Josué mos harii fatuk sanulu resin rua iha mota Jordaun nia klaran, iha kedas fatin nebee nai lulik sira nebee hulan kaixoti promesa hamriik. Fatuk sira nee sei iha nafatin too ohin loron.
10 Nai lulik sira nebee hulan kaixoti promesa nee hamriik nafatin iha mota Jordaun nia klaran too povu Israel halo tuir ona buat hotu nebee NAI Maromak haruka Josué hatoo ba sira. Ho nunee ema Israel halo tuir buat hotu nebee uluk Moisés hatete ona ba Josué. Sira hakur mota ho lalais. 11 Bainhira povu tomak hakur mota hotu ona, nai lulik sira nebee hulan NAI nia kaixoti promesa mos hakur mota liu husi povu sira nia oin. 12 Mane sira husi suku Ruben, Gad ho Manassés sorin balu hakur mota ho sira nia ekipamentu funu nian iha povu Israel nia oin, hanesan uluk Moisés hatete tiha ona ba sira. 13 Militar sira nee maizoumenus rihun haat-nulu, sira hotu prontu hela atu funu. Sira mak hakur uluk mota iha NAI nia oin hodi tama ba iha rai tetuk Jerikó nian.
14 Iha loron nee NAI foti aas Josué nia naran iha ema Israel sira hotu nia matan, too sira hamtauk nia iha nia moris tomak hanesan mos uluk sira hamtauk Moisés.
15 NAI hatete ba Josué, 16 “Haruka nai lulik sira nebee hulan kaixoti ukun fuan nian sai husi mota Jordaun.” 17 Entaun Josué foo orden ba nai lulik sira nee nunee: “Sai mai ona husi mota Jordaun.” 18 Nunee nai lulik sira nebee hulan NAI nia kaixoti promesa nee sai husi mota Jordaun nia klaran. Sira nia ain foin sama iha mota ibun, bee mota Jordaun fila fali ba nia fatin hodi suli nakonu too liu mota ninin hanesan antes.
19 Povu Israel sai husi mota Jordaun nee iha loron sanulu, fulan primeiru. Sira harii sira nia tenda iha rai Gilgal hodi hela iha nebaa. Fatin nee baliza ho sidade Jerikó parte lorosae. 20 Iha Gilgal nee, Josué mos harii fatuk sanulu resin rua nebee foti husi mota Jordaun nee. 21 Nia hatete ba ema Israel, “Aban-bainrua imi nia jerasaun sira husu ba sira nia inan-aman, ‘Fatuk sira nee hatudu saida?’ 22 Se nunee foo hatene ba sira dehan, ‘Uluk povu Israel hakur mota Jordaun nee, sira lao iha rai maran.’ 23 Tanba NAI imi nia Maromak halo maran bee mota Jordaun iha imi nia oin too imi hakur, hanesan uluk NAI imi nia Maromak hamaran tasi Mean too ami hakur liu. 24 Nia halo nunee atu ema iha mundu tomak rekonhese katak, NAI nia liman nakonu ho kbiit, atu nunee imi bele hamtauk NAI imi nia Maromak nafatin ba nafatin.”