20
Paulo Lakyɛ Makedonia Ku Akaia.
Di obe wɔ kuudu nwu nkpo ntooloo nii, Paulo lalɛɛ bafũbanutɛ nwu nkpo aasiisa. Aakpee ma osie. Ni aakaalɛ ma osuku, aadie aasifi Makedonia nɛ. Di osuku nɔɔ ɔkyɛ kamɛ, Paulo lafe di nntɛɛ nwu sekpoo kamɛ, aakpee batii osie ku Yaa ɔlaa, fiɛ nfɛ aalaabuo Akaia. Aasiɛ ninfa awɛntɛ atiɛ. Di obe wɔ aatoololaa suoto alɛ oosifi ni Siria, ni aatofo alɛ, Yuda batii bawo kɔtɛ nwɔ kalá di osuku alɛ babablo nwɔ. Nioso aabla disibu alɛ, ookple anaafe di Makedonia ansifi. Nioso obe wɔ aatoosifi nii, batii bawo latikanko nwɔ. Batii nwu niale Sopater wɔ niakye ni Beroia ale ni Piro obi ku Aristarko ku Sekundo baakye ni Tesalonika ku Gaio wɔ niakye ni Derbe ku Tihiko ku Trofimo ba niakye ni Asia ntɛɛ nwu ku Timoteo. Baale katũ baalaasoko wo di okpoo wɔ bɔɔlɛɛ ni Troa. Nioso obe wɔ di Yuda batii bloblo wɔ ninantaka ni ayi ole lafe nii, buayɔ oklo di Filipi, ni buasifi bualaakyakako ma di Troa di ayi anɔɔ sɛmaa. Ni buasiɛ ninfa ayi akuɛnsĩ nɛ.
Paulo Lakyɛ Troa Lɛyɛntɛle.
Dii kasale di nawɔkyi kamɛ, buasi dikudi di Yaa opunu katũ alesaa ole suoto. Diekye Paulo kɔwa ni ɔbasifi kaleesɛ oso, aakakatɛ diaklɛ, dialadu bia nkyɛntɛɛ. Nioso baasɔ bakandiɛ kpinwu baabase di ayo ya beetofo beetika ni baawo nle kamɛ buasiɛ ni di osi. Obe wɔ di Paulo latɔɔkakatɛ ditɔɔklɛ nii, sɛkyɔsĩ layɔ okosopo wɔ baatɔɔlɛɛ ni Eutiko di obe wɔ aasiɛ ni di sɛfle kotoko di ayo nwɔ osi. Obe wɔ atɔɔkyɔsĩi eesifi ni kamɛ, ni aakpa aakye ayo nwu letofo sitiɛ osi aabapɛ kaasɔ nɛ. Baakyɛ baalaakɛnkɛ nwɔ nii, aatookpi. 10 Kafɔɔ di Paulo lasoo aakyɛ ni kasɔ, aamufũ osuɔtɔbi nwu aakpee di suoto, aabuɛ alɛ, “Bitampɛ kamuntũ! Akpe nkpa!” 11 Nioso bamuu lɛma baakple baasifi leyo nwu osi. Ni baalaale opunu katũ alesaa nwu nɛ. Paulo lakple aakakatɛ ko ma dialaase di obe wɔ kaale lasɛ ni fiɛ nfɛ aasifi. 12 Baakpaa okosopo nwu kafɔɔ baasɛnkɛsa ni baasifiko leyo. Nioso otu late ma.
Paulo Ladie Di Troa Aasifi Mileto.
13 Ninfɛ di Paulo lafe di nkpaa osuku aasifi Aso nɛ. Kafɔɔ awo ba niatoofe ni nfa ku nnwɔɔ, buayɔ oklo buale nwɔ katũ bulɛ bubalaatɔɔkyaka ninfa munkpaa nwɔ fɛ mmle okle aabuɛ nii. 14 Nioso obe wɔ aabakyakako wo ni di Aso, ni di awo ba dudu buayɔ oklo buasifi Mitilene nɛ. 15 Kaleesɛ, bualaabuo Kio. Dii nyɔɔfa, bualaabuo Samo. Dii tiɛfa kafɔɔ bualaabuo Mileto. 16 Paulo lamiɛ alɛ buɔɔwaalɛ Efeso munfe, diekye atamiɛ alɛ ɔɔlalaasa obe kuonwii di Asia kasɔ ninfa. Diekye aamiɛ alɛ nse diaaba nwɔ, abuo Yerusalem fiɛ di Pentekoste dii nwu diwo.
Paulo Lata Efeso Bafũbanutɛ Banɔɔfo Lɛtatofo.
17 Nioso obe wɔ baalaabuo ni Mileto, Paulo lakpee Efeso bafũbanutɛ banɔɔfotii otii alɛ bawa babakyakako nwɔ. 18 Obe wɔ baawa nii, aatɔkɔ ma alɛ, “Babiloo, biye mmle okle lasiɛ ye ni di ɔkyɛ obe lele, diayɔ ni di dii kasale, di obe wɔ lababuo ni Asia kasɔ suoto diɛbase ni di nua. 19 Bianya mmle okle labla ni Saate ɔkpɛ di suoto kasɔ ɔwakosa kamɛ, nu lafe di dibuo ku kaku owi kamɛ diɛ Yuda batii omiɛ wɔ baamiɛ alɛ booloe ni oso. 20 Kafɔɔ biye bilɛ ninkookaa ye lɛsaa lee nimakyakaako ye nii, nle n-ye ni di Yaa suoto, di Yaa ɔlaa obuɛ ku otuo kamɛ, lɛɛkpaka ku ayo le kamɛ. 21 Kakɔ lele lakyɛ, laka Yuda batii ku mba ninanle ni Yuda batii osie kanya nlɛ, badiɛ sikpile ɔbla, baakyi basifi Yaa nfũ, baafũ Saate Yesu Kristo kafɔɔ banu.
22 “Nunua kafɔɔ, Yaa Ninwuna kɔtɔkɔ mi alɛ ntɔɔkyɛ Yerusalem, ninye kafɔɔ lɛsaa le nimanawa mi ni di suoto ninfa. 23 Kafɔɔ lɛsaa le ko n-ye ninle alɛ, di okpoo lele kamɛ, Yaa Ninwuna ntɛɛ letofo alɛ leyo ote ku dibuo nsokoe ninfa. 24 Nkpa nii diedie lɛsalɛsaa ditɛɛ. Lɛsaa le niefĩ mi ni ninle alɛ kabla lɛsaa le di Saate Yesu lekpee mi alɛ mbla nii. Lɛsaa le di Yesu lekpee mi alɛ mbla ni ninle alɛ, katɔkɔ batii Saate ɔlaa biene nwu fɛ mmle di Yaa lɛnya wo ni nyaami.
25 “Nunua n-ye nlɛ aye ba nianu mi ni asaa otuo di Yaa sɛka kalekɔ nwu suoto, kuonwii lee dilabasinnyɛɛ. 26 Nioso kɔta ye letofo miɛ wɔ mmle nlɛ, nse onwii lee leyu didiki nɔɔ, blɔbalo mi lɛpɔɔ diidii. 27 Diekye ninkookaa ye lɛsalɛsa di Yaa komiɛ alɛ biabla nii. 28 Ta nle mmle oso, bilolaa suoto binyu. Diekye Yaa Ninwuna niɛbla ye batunletɛ alɛ biaklee babi nɔɔ ba ɛɛyɔ eekpee ye ni di nnɛɛ. Bilolaa ma biklee, diekye Yaa lewii Obi nɔɔ ntɔ kaasɔ diisi lɛma eediki ma. 29 N-ye kafɔɔ nlɛ, nse ntoosifi, batii mataka ye di suoto mansamiisa ye, blɔbanya ye nyaami. Fɛ mmle okle di ɔkplɛle ntikanko ni bafoso ansamiisa ma nii. 30 Bia batii bawo kaamɛ le, mataka manyila di nwaako ɔlaa nwu suoto, mankyɔkyɔ ye mintikanko ma. 31 Bilolaa binyu, bienyuma mmle okle layɔ nnumɛɛ owi kafɔɔ latuo ye ni asaa kakũ ku kakyɛ di alɛɛ atiɛ ya lasiɛ ye ni kaamɛ.
32 “Nunua yi, kɔyɔ ye nkpee di Yaa nnɛɛ kamɛ, alɛ aayɔ ɔlaa nɔɔ anle ye sibualɛ. Ɔlaa nɔɔ wɔ ninkpee ni batii nɔɔ osie ku mmle kubata ye minle ni Yaa kafa asaa ku batii ba bamuu eediki eese lete ɛɛta ni suoto. 33 Ntasɛɛsa anu di otii kuonwii koto ee awu suoto. 34 Aye bamu biye bilɛ nnɛɛ nii be mmle layɔ labla ɔkpɛ wɔ labla latoole nii, nwu kafɔɔ layɔ latoonyu batii ba niatikankoe buatɔɔbla ni ɔkpɛ nɛ. 35 Labla asaa ya mmle amuu layɔ latuo ye mmle okle buatɔɔkyakaa ko ni bapiitɛ. Binyuma kafɔɔ ɔlaa wɔ di Saate Yesu labuɛ ni, ‘Ɔta nwako dikusɛkusɛ ninlenke ofũ.’ ”
36 Obe wɔ di Paulo laloo ni lɛkakatɛ nɔɔ, ni aapɛ akunkyi kaasɔ, ni manko ma baapɛ ɔlaa baata Yaa nɛ. 37 Batii nwu bamuu lakpee nwɔ nnɛɛ siimu baawi, baafifiɔ nwɔ akpoo, ta oosifi andiɛ ma ni oso. 38 Lɛsaa le kafɔɔ niabla ma ni nyaami ninle alɛ, aabuɛ alɛ, blɔbasinkple banyɔɔ. Ninfɛ baatikanko nwɔ baakpaa nwɔ baalaadunko oklo katũ nɛ.