21
Paulo Lakple Aasifi Yerusalem.
Di obe wɔ butɔɔklaa ma buoloo nii, buasifi bualaabuo di oklo kamɛ buataalɛ buasifi Kos. Ni kaale lasiɛ nii, buasifi bualaabuo Rodo, buadie ninfa buasifi Patara. Nfa buayɔ oklo onwii niatoofe ni Foenisia, buasifi nɛ. Buanya Kipro kasɔ, ni buawaalɛ nfa buafe di nkpaalɔ lɛkyɛ bualaabuo Tiro okpoo Seria kasɔ. Ni buakyɛ lɛba le baatoofe ni atoo odiki di oklo nwu kamɛ nɛ. Ni buasoo di oklo nwu kamɛ buakyɛ bualaanya bafũbanutɛ ba niawɛ ni ninfa nɛ. Buasiɛ di ɔkyɛ lɛma ayi akuɛnsĩ. Yaa Ninwuna ladiki aatuo ma lɛɛsaa le nimanawa ni di Paulo suoto. Nioso baatɔkɔ Paulo alɛ, atankyɛ Yerusalem. Kafɔɔ obe wɔ di ayi ya buasiɛ ni ninfa laloo ni buoosifi nii, bafũbanutɛ ba mmle ku basɔfɔ lɛma ku babi bamuu, baakpaa wo bualadu lekpo kotoko, ni bamuu loo buapɛ akunkyi buapɛ ɔlaa buata Yaa nɛ. Ni buaklaa bawo nɛ. Ninfɛ bualaabuo di oklo kamɛ, ni di mma kafɔɔ baakple baasifi ayo nɛ.
Buadie ni di Tiro, buabayila di Ptolemai. Ni buakyɛ bualaasɛɛsa bafũbanutɛ ba ninkpe ni ninfa nɛ. Buasiɛ di ɔkyɛ lɛma dii ninwii. Kaleesɛ, buadie ninfa buasifi Kaesarea. Ni buakyɛ bualaasiɛ di Yaa ɔlaa biene buɛtɛ Filipo nfũ nɛ. Aasiɛ di bakyakaakotɛ bakuɛnsĩ ba baadiki ni kamɛ di Yerusalem. Aawɛ babi kpeelebitɛ bana, manadiyɔ ni asa, Yaa ɔlaa babuɛtɛtɛ kafɔɔ baale.
10 Buasiɛ ninfa ayi awo. Obe wɔ buawɛ ni ninfa, Yaa ɔlaa buɛtɛtɛ onwii baatɔɔlɛɛ ni Agabo lakye Yudea aawa nfa. 11 Obe wɔ aawa wo ni ɔkyɛ yi, ni aayɔ Paulo ofiamɛ, aanii nnwɔɔ omu nɔɔ nnɛɛ ku nkpaa, ni aabuɛ alɛ, “Yaa Ninwuna Klekle kobuɛ alɛ, nkpo okle di Yuda batii manii otii wɔ nimba ni ofiamɛ wɔ mmle di Yerusalem, man-yɔ nwɔ mankpee di batii ba ninanle Yuda batii nnɛɛ kamɛ nɛ.”
12 Nioso obe wɔ buanu ni ɔlaa wɔ mmle, awo ku batii ba niawɛ ni ninfa, buatikiti Paulo lekoto bulɛ atankyɛ Yerusalem. 13 Nfanwu aatɔkɔ wo alɛ, “Be oso biowi kaku mimbiɛsɛɛ otu nkpo? Ninlolaa suoto nta leyo ote lete di Yerusalem, letuna nlɛ bia kakpi ninfa ta Saate Yesu oso.”
14 Nioso obe wɔ buanya bulɛ, bulɔbafuo nwɔ ni disibu okyisa, buadiɛ nwɔ, ni buabuɛ bulɛ, “Yaa dibiesaa diwa kaanya.”
15 Di ayi asɛɛ awo kamaa, bualolaa suoto buasifi Yerusalem. 16 Bafũbanutɛ bawo kafɔɔ di Kaesarea latikanko wo. Ni baakpaa wo baasifiko ɔnɔɔfo wɔ niakye ni Kipro baatɔɔlɛɛ ni Mnason nfũ alɛ, bulaasoosa ninfa. Ɔnɔɔfo wɔ mmle lale otii wɔ niafũ aanu ni kofokofoko. 17 Obe wɔ buabuo ni Yerusalem, bafũbanutɛ ba niawɛ ni ninfa baafũ wo ku suoto lɛyɔɔ.
Paulo Lakyɛ Aalaanya Yakobo.
18 Kaleesɛ, Paulo lakpaa wo buakyɛ bualaanya Yakobo, Yerusalem bafũbanutɛ banɔɔfo bamuu kafɔɔ lawɛ ninfa. 19 Buasɛɛsa ma bualoo nii, Paulo latɔkɔ ma asaa ya amuu di Yaa labla aafenko ni di nnwɔɔ Paulo suoto, di batii ba ninanle ni Yuda batii kamɛ.
20 Baanu nwɔ ɔlaa baaloo nii, bamuu lɛma baatansa Yaa. Ni baatɔkɔ wɔ alɛ, “Obiloo, faye? Batii nkpe nkpe ba ninle ni Yuda batii batoofũ beenu nii, lemufũ Mose kufiofa nwu bakle kpinkpĩ. 21 Bawo latɔkɔ ma alɛ footuo Yuda batii ba bamuu ninkpe ni di batii ba ninanle ni Yuda batii kasɔ falɛ batantikanko Mose kufiofa. Diɛkyakaa nii, falɛ batambudi babi lɛma asɔkɔsɔkɔ ee batikanko afiofa lɛma. 22 Lɛ nfɛ buɔbla nunua? Diekye babanu alɛ fatɔɔwa.”
23 Nioso baabuko nwɔ disi alɛ, “Basuɔtɔ bana bawo nsi wo kaamɛ, bɛɛka ni ntam. 24 Kpaa ma fasifiko Yuda batii Yaa Olekatakɔ nfa. Kpaasu disi nwu ku mma. Faakyakaako ma bata disi ɔkpaasu koto ko manta ni. Nle mmle mata otii biala nnya alɛ, sɛlaa se baabuɛ ni di suoto lɛfɔ diete nkpo. Ni bia afɔ omu lɛfɔ, fɔɔbla di Mose kufiofa nwu suoto. 25 Kafɔɔ mba ninanle ni Yuda batii batookyi beekple ni bafũbanutɛ, buakpana kukũ, ni buatɔkɔ ma bulɛ, badiɛ alesaa ya bɛɛyɔ bɛɛta ni afiɔ olé ole, baadiɛ kafɔɔ ntɔ onyi, batanle babɔkɛɛ ba kafɔɔ beenwunukũusa simu beelo nii, baadiɛ kafɔɔ lɛsɔnɔkpee.”
26 Nioso kaleesɛ Paulo lakpaa basuɔtɔ ba mmle nwu, ni baakyɛ baalaabla disi ɔkpaasu amanle nwu. Nni sɛmaa, aakyɛ Yuda batii Yaa Olekatakɔ aalaata lɛtatofo ayi ya di disi ɔkpaasu nwu mafũ nii, ku obe wɔ babayɔ asaa manwako, manta ni ole diisi lɛma.
Baamufũ Paulo Di Yuda Batii Yaa Olekatakɔ.
27 Kafɔɔ ditoobu ayi asɛɛ di ayi akuɛnsĩ nwu mawo nii, Yuda batii bawo lakye Asia kasɔ baawa baabanya Paulo di Yuda batii Yaa Olekatakɔ. Ni baasiisa batii bawo dikudi, baamufũ nwɔ nɛ. 28 Ni baayiisa kudu alɛ, “Israel basuɔtɔ biwa bibakyakaako wo kyu woo! Osuɔtɔ wɔ mmle kokyi aba aba antuo asaa anyila di Yuda batii suoto, Mose kufiofa suoto, ku Yaa Olekatakɔ suoto. Ɛɛkpaa Griki batii bia eebuoko Yuda batii Yaa Olekatakɔ, ɔɔkpɔnɔnfɔsa lɛba klekle le mmle!” 29 Baabuɛ nkpo diekye di obe owo kamɛ, baanya alɛ, Paulo ku Trofimo wɔ ninle ni Efeso otii nkyɛ di Yerusalem okpoo. Nioso baabu alɛ aakpaa nwɔ aakyɛnko Yuda batii Yaa Olekatakɔ.
30 Ta kudu nwu baatooyiisa ni oso, batii bamuu lataka baatoso baakyɛ baalaamufũ Paulo baananfi nwɔ baadiki di Yaa Olekatatɔ. Baamufũ nyoko baasɛɛ. 31 Di obe wɔ baamiɛ alɛ boolo nwɔ nii, Roma batii bakpɛtɛ banɔɔfo ɔnɔɔfo lanu alɛ kudu ntoobuo di Yerusalem okpoo omuu kamɛ. 32 Nfanwu, ni aakpaa bakpɛtɛ banɔɔfo bawo ku bakpɛtɛ baakyɛ lɛba le kuudu nwu nkpe ni nɛ. Obe wɔ kuudu bakpeetɛ nwu lanya ni bakpɛtɛ nwu ku ɔnɔɔfo lɛma, baadiɛ Paulo ɔpɛ.
33 Nfanwu bakpɛtɛ banɔɔfo ɔnɔɔfo nwu lamufũ Paulo, ni aata baayɔ ɛkpɛnkyɛ ɛnyɔ baakpee nwɔ nɛ. Ni aakaalɛ alɛ, “Owe ninle osuɔtɔ wɔ mmle, be ɛɛbla?” 34 Di batii nwu kamɛ otii biala ku ɔlaa nɔɔ baatoobuɛ. Kudu nwu oso bakpɛtɛ banɔɔfo nɔɔfo nwu ditatofo lɛsaa le niawa nii, nioso aata alɛ bakpaa Paulo balaatɛ di leyo katenkɔ. 35-36 Obe wɔ baadu ni kayoko nkatakɔ, nfɛ diabawa alɛ bakpɛtɛ ba mmle lakɛnkɛ Paulo ninfa diekye anu lasɛɛ batii nwu di Paulo suoto. Nioso batii nwu latikanko ma ku kudu osie kanya baatoobuɛ alɛ, “Balo nwɔ!”
Paulo Lakakatɛ Aadiki Suoto Kanya.
37 Kafɔɔ obe wɔ nfɛ babayɔ Paulo mankpee ni leeyo kamɛ, aatɔkɔ bakpɛtɛ ɔnɔɔfo onwii alɛ, “Komiɛ nlɛ nkakatɛ kafɔɔ kɛɛkɛɛ.”
Ni di bakpɛtɛ ɔnɔɔfo nwu lakaalɛ nwɔ alɛ, “Beeye! Foonu Griki sele?” 38 Ni aakple aakaalɛ nwɔ alɛ, “Ni faale Egipte otii wɔ niakpaa batiilotɛ nkpe nna ba niataka baayila ni di abaa suoto obe owo nitɔɔbafe ni kamɛ, baatoso baasifi ni ɔfaafuu kasɔ?”
39 Ninfɛ di Paulo ladiki kanya alɛ, “Yuda otii nle. Lekye Tarso di Kilikia kasɔ. Okpoo nwu kafɔɔ, okpoo finle kule. Lekoto, tikɛɛ nkakatɛ nta batii ba mmle.”
40 Ninfɛ di bakpɛtɛ banɔɔfo ɔnɔɔfo nwu latuna alɛ Paulo akakatɛ ata ma nɛ. Ni di Paulo lataka aayila di kayoko kakatakɔ nwu, ni aawii ma kɔnnɛɛ alɛ balo kanana. Obe wɔ baalo ni kanana, ni aakakatɛ ko ma di Yuda batii sele kamɛ alɛ,