19
Paulo Lakyɛ Efeso.
Obe wɔ di Apolo lawɛ ni di Korinto yi, Paulo kafɔɔ lafe di nkpaa osuku kplɛ, aalaabuo Efeso. Nfa aakyɛ aalaanya bafũbanutɛ bawo nɛ. Ni aakaalɛ ma alɛ, “Diayɔ di obe wɔ biefũ bienu nii, bitoofũ Yaa Ninwuna Klekle?”
Ni baadiki kanya lɛ, “Oowo, be ninle Yaa Ninwuna Klekle? Diidii buunu ɔlaa kuonwii nkpo.”
Ni di Paulo lakple aakaalɛ ma alɛ, “Ɔmɛ Yaa ntu okpeesa biafũ mɔ?”
Ni baatɔkɔ nwɔ alɛ, “Yohane, Yaa Ntu Kpeesatɛ nnle nwu.”
Ni di Paulo ladiki kasɔ aatuo ma alɛ, “Yohane lakpeesa batii ba nintookyi ni siikpile lɛma kamɛ ku Yaa ntu. Ni aatɔkɔ ma alɛ bafũ otii wɔ ninkpi nwɔ kamaa ɔɔwa ni banu. Otii nwu ninle Yesu Kristo nɛ.”
Nioso baanu ni ɔlaa wɔ mmle, baata baakpeesa ma Yaa ntu di Saate Yesu leyooto kamɛ. Obe wɔ kafɔɔ di Paulo latika ma ni nnɛɛ di suoto, Yaa Ninwuna lawa ma di suoto, ni baakyako sele ate ate obuɛ, baabuɛ Yaa ɔlaa kafɔɔ nɛ. Lɛpɔ lɛma lawo fɛ basuɔtɔ lefosi banyɔ.
Paulo lakyɛ Yuda batii kasiisakɔ aalaatoodiki sɛlaa kamɛ aatɔɔta ma ku otu okpee awɛntɛ atiɛ. Aamiɛ alɛ oomunikĩisa ma disibu anta Yaa sɛka kalekɔ nwu suoto. Kafɔɔ batii bawo lawɛ otokopĩ kaamɛ lɛma, batafũ ɔlaa nwu baanu, baatii dikudi anu lɛɛkpaka baabuɛ sɛlaa kpile di Saate sisuku suoto. Nioso Paulo lakpaa mba niafũ baanu ni aasifiko Tirano asaa katuoko aalaatootuo ma asaa ninfa dii biala. 10 Di alɛɛ anyɔ kamɛ, aatuo asaa, ni di ɔlaa biene wɔ mmle labiɛ kuakyaka Asia kasɔ kamuu nɛ. Nioso batii ba ninle ni Yuda batii ku mba ninanle ni Yuda batii kafɔɔ baanu ɔlaa nwu.
Skeva Babi Lamiɛ Alɛ Bɔɔblako Yesu Leyooto Ɔkpɛ.
11 Yaa labla sɛkpɛ se niɛbla ni ɔkpɛ siekyi ni lete aafenko di Paulo suoto. 12 Nse bia bɛɛyɔ awu nɔɔ awo kafɔɔ bɛɛlaatika di bafiɛtɛ suoto mansie, anwuna kpile kafɔɔ latoodie di batii ba kamɛ asiɛ nii.
13 Yuda batii bawo ba niakyɛ baatookyi baatootososa ni anwuna kpile kafɔɔ lamiɛ alɛ bɔɔyɔ Saate Yesu leyooto mantososa anwuna kpile. Ni baabuɛ alɛ, “Bulɛ die di Yesu otii wɔ suoto di Paulo kɔkakatɛ nii!” 14 Yuda batii olebatatɛ ɔnɔɔfo wɔ baatɔɔlɛɛ ni Skeva, babi suɔtɔbi bakuɛnsĩ niatɔɔbla asaa ya mmle.
15 Kafɔɔ baakakatɛ baata ni ninwuna kpile ninwii, ninwuna kpile nwu labuɛ alɛ, “N-ye Yesu, n-ye kafɔɔ Paulo. Aye mɔ, bawe bile?”
16 Nioso Otii wɔ suoto di ninwuna kpile nwu lasiɛ nii, latu aabuo ma di suoto aakpɛko ma, aalenkee ma. Aatika ma nkɔ nwaa, ni baatoso baadie leeyo kamɛ ku akyɔtɔ nɛ!
17 Lɛsaa le niawa ni ninfũ mmle lakyaka Efeso okpoo omuu, alɛ Yuda batii ku okpoo nwu batii bamuu lanu. Ta nkpo oso, lɛyɛkɛ lapɛ ma nwaa, nioso baayɔ dibu baata Yesu leyooto osie kanya. 18 Nioso batii ba niakyisa ni situ lɛma, lawa babadiki sikpile lɛma baabuɛ di batii anu. 19 Nioso batii ba niasiɛ ma ni kaamɛ baale ni bafatɛ, layɔ sɛfakũ ku afa akũ lɛma baabatɛ, ni baakpee nya ɔtɔ di batii anu nɛ. Baasiisa ni akũ nwu nkpo baakpee ni ɔtɔ kɔya labla fɛ koto futu nkpe afosi anɔɔ. 20 Osuku wɔ mmle suoto di Yaa ɔlaa lafe kuatɔɔkpɛ kuatoomuɔ ni ku osie nɛ.
Ditikanko Le Niawa Ni Di Efeso.
21 Di nle mmle kamaa, Yaa Ninwuna ladiki aatuo Paulo alɛ alaafe di Makedonia ku Akaia asifi Yerusalem. Paulo labuɛ kafɔɔ alɛ, “Nse lebuo nfa yi, dikpe nii lɛkyɛ lɛlaanyu Roma kafɔɔ.” 22 Nioso aakpee bakyakaakotɛ nɔɔ banyɔ, Timoteo ku Erasto, ni baale nwɔ katũ baasifi Makedonia nɛ. Ni aakple aasiɛ di Asia ninfa obe kɛkɛɛ aakyakaa nɛ.
23 Di obe nwu kamɛ, kudu kplɛ kunwii lawa di Efeso ta Kristo ofũ onu osuku nwu otikanko oso. 24 Nle mmle lakye kasɔ di otii wɔ baatɔɔlɛɛ ni Demetrio, nwɔ nin-yɔ koto fututu ambla afiɔ sanko ya baatɔɔlɛɛ ni Artemis leyo ansunsũ anta ni batii. Ɔkpɛ wɔ mmle ɔbla lananfi nfasũ diawako bakpɛmblatɛ nɔɔ. 25 Dii ninwii, Demetrio lalɛɛ batii ba mmle ku koto banyanakĩisatɛ ba nikɔbla ni ɔkpɛ lɛma nwu okle, aatɔkɔ ma alɛ, “Babiloo, biye bilɛ lɛlɛ loo lekye ɔkpɛ wɔ mmle buɔbla ni kamɛ. 26 Nunua, bionu, biɔnya kafɔɔ klekle lɛsaa le di Paulo kɔbla nii. Ɔɔtɔkɔ batii aamunikĩisa ma disibu alɛ, afiɔ ya bɛɛyɔ nnɛɛ bɛɛbla ni diele afiɔ ya baawa kasɔ manta nii. Diele Efeso ninfũ lete oobuɛ ɔlaa wɔ mmle. Atoobuɛ ɔlaa wɔ mmle di Asia kasɔ kamuu suoto. Batii kafɔɔ ntoofũ beenu! 27 Nioso nfɛ dibata alɛ ɔkpɛ loo nlalaa. Diele bia nni lete, nfɛ dibata kafɔɔ alɛ batii dilabansimbu afiɔ sanko loo Artemis leyo bakpee di lɛsalɛsaa kamɛ. Nimuɔ nɔɔ kafɔɔ mayu. Nse nnwɔɔ ninle afiɔ ya bɔɔwa kasɔ manta ni di Asia kakɔ biala ku kayi kamuu fiɛ!”
28 Obe wɔ baanu ni Demetrio lɛkakatɛ nwu, ɔblɔ lafiɛ ma, ni baakyako kudu oyiisa baatoobuɛ alɛ, “Efeso Afiɔ Sanko Artemis ninle Afiɔ Kplɛ ya ninlenke nii!” 29 Nioso okpoo nwu omuu kamɛ layii ku kudu. Ninfɛ baasi dikudi, baamufũ Paulo bakpɛmblatɛ wo nɔɔ banyɔ ba bɔɔlɛɛ ni Gaio ku Aristarko ba niakyɛ ni Makedonia nɛ. Ni baakpaa ma baasifiko okpoo nwu kakankɔ nɛ. 30 Nioso Paulo kafɔɔ, lamiɛ alɛ oobuo baatii nwu kamɛ ankyɛ nfa, kafɔɔ bafũbanutɛ nwu ninfa ditatɔɔ osuku. 31 Nntɛɛ nwu banɔɔfotii ba niale ni Paulo basiɛwo, baakpee nwɔ otii, baatikiti nwɔ lekoto alɛ, atankpɛnsa suoto ɔkyɔɔsa bia kafii!
32 Di obe nwu kamɛ, kudu layii kasikɔ lɛma nwu kamɛ. Nioso batii ba niakyɛ ni nfa, otii ku ɔlaa nɔɔ aatoobuɛ. Nioso batii kpinwu ditatofo lɛsaa le oso baasi ni ninfa. 33 Ninfɛ di Yuda batii nwu lata Aleksandro layila ma kaanya alɛ adiki lɛsaa le niɛwa ni kamɛ ata ma. Nioso Aleksandro latakatɛsa kɔnɛɛ katoo alɛ balo kanana aatɔkɔ ma ɔlaa. 34 Kafɔɔ obe wɔ baatii ba mmle latofo alɛ Yuda otii ale nii, baakyɛ kasɔ baatooyiisa kudu osie kanya, diaklɛ fɛ abombo anyɔ. Ni baatoobuɛ alɛ, “Efeso Afiɔ Sanko Artemis ninle Afiɔ Kplɛ ya ninlenke nii!”
35 Yɛntɛ yɛntɛ fiɛ di okpoo nwu kukũ kpanatɛ lafuo ma ni olosa, aatɔkɔ ma alɛ, “Efeso batii wo nii, awo ba dudu buye bulɛ Efeso ninfũ ninle Artemis Afiɔ Kplɛ kasiɛkɔ. Buye kafɔɔ bulɛ difuɔ klekle nwu niakpa diakye ni osi, ɔkyɛ loo ninfũ dite. 36 Otii kuonwii dilabafuo ɔlaa wɔ mmle obuɛ alɛ kuote nkpo. Nkpo oso bitɛ situ kaasɔ, bitambla lɛsalɛsaa ku ɔblɔ. 37 Batii ba mmle biemufũ biɛwako ni nfũ yi, baayu lɛsalɛsa bakyeko Artemis Afiɔ Sanko leyo, baakpɔnɔnfɔsa nwɔ leyooto kafɔɔ. 38 Kafɔɔ nse Demetrio ku bakpɛntɛ wo nɔɔ lɛnya alɛ bakpe ɔlaa owo ku otii owo, ɔlaa bakantɛ nkpe ninfũ. Bukpe ayi ya kafɔɔ manka ni sɛlaa. Baafuo ɔlaa nwu ɔyɔ ɔwako nfũ. Mambuɛ manta ma di osuku kanya. 39 Kafɔɔ nse ɔlaa bamba owo kule yi, ni biɛta babuɛ di okpoo banɔɔfo nfũ bata ye. 40 Diekye nle mmle niɛwa nii, nse bielolaa binyu, babayɔ ɔlaa di suoto lee di kudu ko mmle oso. Mia kafɔɔ bilabafuo kanya odiki. Babananfi ye kootoko.”
41 Obe wɔ aabuɛ sɛlaa se mmle aloo nii, aata ma baasamii.