18
Paulo Lakyɛ Korinto.
Nni kamaa, Paulo ladie di Atene aasifi Korinto. Nfa aakyɛ aalaanya Yuda otii wɔ bɔɔlɛɛ ni Akwila, baalofo ni di Ponto. Nnwɔɔ ku ɔsɔfɔ nɔɔ Priskila baakye Italia baawa nfa ninadiklɛ nii, diekye kasɔ nwu ɔka wɔ bɔɔlɛɛ ni Klaudio labuɛ alɛ Yuda batii bamuu badie di Roma basifi. Paulo lakyɛ aalaanya ma, ni aasiɛ di ɔkyɛ lɛma aatɔɔkyakaako ma nɛ, diekye babɔkɛɛ akũ akpanta bablatɛ baale fɛ nnwɔɔ. Ɔkpɛ nwu kafɔɔ abla aatoole nɛ. Di Lɛnyɛɛtɛyi biala, Paulo nkyɛ Yuda batii kasiisakɔ anaatoodiki sɛlaa kasɔ antɔɔta Yuda batii ku Griki batii bamuu alɛ baakyisa situ lɛma.
Obe wɔ di Silas ku Timoteo lakye Makedonia baawa nii, Paulo layɔ obe nɔɔ omuu aata ɔlaa biene nwu lɛkya oyie, ni aakpasa kamɛ aatuo Yuda batii nwu alɛ, nwaako, Yesu ninle nwɔ di Yaa lɛpɛ ni ɔfɔɔ. Obe wɔ di Yuda batii nwu lataka baayila nwɔ ni di suoto, baabuɛ ni sɛlaa kpile, Paulo lasɔkɔ awu nɔɔ kudu aakpee ma, ni aatɔkɔ ma alɛ, “Nse biɛwɔɔ, nnɛɛ nii aku, nkpaa nii aku aye bamu atoo ale. Diɛyɔ di nua diesifi nii, nfɛ kosifi batii ba ninanle ni Yuda batii nfũ, nnaatɔkɔ ma ɔlaa biene nwu.”
Nioso di Paulo ladie ni ninfa, aasifi aalaasiɛ di osuɔtɔ onwii nfũ, atale Yuda otii. Baatɔɔlɛɛ nwɔ Tito Yusto. Aale otii wɔ niatɔɔyɛkɛ ni Yaa, aasiɛ aakaako Yuda batii kasiisakɔ. Kasiisakɔ nwɔ ɔnɔɔfo wɔ batɔɔlɛɛ ni Krispo ku leyo nɔɔ batii bamuu lafũ Saate baanu, Korinto batii kpinwu bawo kafɔɔ lanu ɔlaa nwu baafũ baanu, ni baakpeesa bamuu lɛma Yaa ntu nɛ.
Dii ninwii kakyɛ, Saate latɔkɔ Paulo di kɔlaafɔ kamɛ alɛ, “Tanyɛkɛ! Tandiɛ ɔlaa nwu kafɔɔ obuɛ. 10 Diekye nsiko fɔ, otii kuonwii kafɔɔ dilabafuo fɔ lɛsalɛsaa ɔbla. Batii kpinwu nkpe di okpoo wɔ mmle kamɛ bale mi ni bale.” 11 Nioso Paulo lasiɛ di okpoo nwu kamɛ lɛlɛɛ ninwii ku ɔfã, aatootuo batii Yaa ɔlaa.
12 Kafɔɔ obe wɔ baase ni Galio fɛ Roma batii abaa ɔnɔɔfo di Akaia kasɔ suoto, Yuda batii bawo labla onwii, baayɔ ɔlaa di Paulo suoto, baamufũ nwɔ baakpaa nwɔ baasifiko kakankɔ lɛma. 13 Baatɔkɔ abaa ɔnɔɔfo nwu alɛ, “Osuɔtɔ wɔ mmle kɔmunikĩisa batii disibu alɛ baatoosumu Yaa di osuku wɔ nin-yɛ ni di kufiofa loo suoto.”
14 Kafɔɔ obe wɔ di Paulo lakye kasɔ alɛ oodiki ni kanya, ni di Galio wɔ niale ni abaa ɔnɔɔfo labuɛ aatɔkɔ Yuda batii nwu alɛ, “Aye Yuda batii binu! Nse ɔlaa wɔ bikle biɛwa ko ni nfũ okpile wɔ nin-yɛ ni kuufiofa loo suoto kule yi, ntɔbawɛ otu nkyɔɔ ye ɔlaa kotoko. 15 Kafɔɔ diekye ni di aye bamu sɛlaa ɔnanfi di ayooto ku afiofa lee suoto yi, aye bamu bilaabuɛ. Diele ami beese alɛ kale kantɛ nta ye di sɛlaa se mmle suoto.” 16 Nioso aatososa ma aadiki di kakankɔ nɔɔ nwu. 17 Nioso batii dikudi le mmle lamufũ Sostene, nwɔ ninle ni kasiisakɔ lɛma nwu ɔnɔɔfo baapɛ nwɔ di kakankɔ nwu ɔlɔɔkɔ. Kafɔɔ Galio ditakpee kanya.
Paulo Lakple Aasifi Antiokia.
18 Paulo lasiɛ di bafũbanutɛ nfũ di Korinto okpoo kamɛ ayi kpinwu. Nni kamaa, aaklaa bafũbanutɛ nwu, ni di nnwɔɔ ku Akwila ku Priskila baafe di ntu osi baasifi Siria nɛ. Kafɔɔ fiɛ abasifi nii, Paulo lata baakpaasu nwɔ disi di Kenkrea, diekye di Yuda batii ɔsaabla kanya di ntam be aaka aatɛ ni oso. 19 Obe wɔ baabuo ni Efeso yi, aadiɛ Priskila ku Akwila ninfa. Kafɔɔ nnwɔɔ aasifi Yuda batii kasiisakɔ aalaabuo sɛɛlaa sɛwo kamɛ ku Yuda batii. 20 Baatikiti nwɔ lekoto alɛ asiɛko ma kɛkɛɛ, kafɔɔ obe ditawɛ nwɔ. 21 Ta nkpo oso aatoosifi nii, aatɔkɔ ma alɛ, “Nse Yaa letuna, makple nwa ye ɔkyɛ.” Ni aakple aalaabuo di oklo kamɛ aadie di Efeso aasifi nɛ.
22 Obe wɔ kafɔɔ aalaabuo ni Kaesarea, aakyɛ Yerusalem, ni aalaasɛɛsa bafũbanutɛ ba ninkpe ni ninfa nɛ. Ni aafe aasifi Antiokia nɛ. 23 Paulo lasiɛ ninfa obe kɛɛkɛ, ni aasifi aalaafe di Galatia ku Frigia nsɔ suoto nɛ. Ni aatookpee bafũbanutɛ ba niawɛ ni ninfa bamuu osie nɛ.
Apolo Lakyɛ Efeso.
24 Yuda otii onwii lawa Efeso. Baatɔɔlɛɛ nwɔ Apolo, baalofo nwɔ di Aleksandria. Aale otii wɔ niatofo ni lɛkakatɛ, aatofo Kɔkpana Klekle kamɛ sɛlaa nwaa kafɔɔ. 25 Baatuo nwɔ Saate osuku wɔ suoto baasiɛ ni nkpa, ɔtɔ lasiɛ nwɔ, nioso aabuɛ Yesu ɔlaa, aatuo asaa nwaa kafɔɔ di suoto nɔɔ. Kafɔɔ, Yohane ntu okpeesa ɔsaabla lete ko aatofo. 26 Nioso obe wɔ aayila aatɔɔkakatɛ ni ku sɛkambi di Yuda batii kasiisakɔ, Priskila ku Akwila lanu nwɔ, ni baakpaa nwɔ baasifiko leyo, baalaadiki Yaa sɛlaa nwu kamɛ nwaa baatɔɔ baakyakaa nɛ.
27 Nioso obe wɔ di Apolo latoobu diisi alɛ ɔkyɛ ni Akaia, Efeso bafũbanutɛ lakyakaako nwɔ, ni baakpana kukũ baata bafũbanutɛ ba ninkpe ni di Akaia alɛ, nse ɛɛbabuo nfa, balolaa nwɔ bafũ nwaa. Obe wɔ aalaabuo ni nfa, aakyakaako batii kpinwu ba nintoofũ beenu nii, diefe ni di Yaa sibualɛ ɔnya oso. 28 Di sɛlaa se aananfiko ni Yuda batii di lɛkpaka yi, aayɔ suoto osie ku Kɔkpana Klekle kamɛ sɛlaa aakpasa sɛlaa kamɛ klekle alɛ, Yesu ninle nwɔ di Yaa lɛpɛ ni ɔfɔɔ.