17
Paulo Ku Silas Lakyɛ Tesalonika.
Di obe wɔ baakyɛ baalaafe ni di Anfipoli ku Apolonia, baalaabuo Tesalonika. Nfũ di Yuda batii kasiisakɔ lawɛ nii. Nioso fɛ mmle di Paulo mbla ni obe lele, aakyɛ aalaakakatɛ aata ma di kasiisakɔ lɛma nwu, di anyɛɛtɛyi atiɛ kamɛ, aatuo ma asaa aatikanko bawo di Kɔkpana Klekle Kukũ kamɛ. Ni aadiki kasɔ aata ma klekle di dibuo le baabuɛ baatɛ alɛ Kristo mawa aamanya ni suoto, ku mmle abakple antaka ni kuukpi kamɛ ansiɛ ni nkpa nɛ. Paulo latɔkɔ ma alɛ, “Yesu, otii wɔ suoto ɔlaa kɔtɔkɔ ye ni ninle Kristo nwu nɛ.” Ɔlaa wɔ aadiki kasɔ aata ma ni lakyisa batii bawo situ, baafũ baanu baatikanko Paulo ku Silas. Nkpo kafɔɔ di ɔlaa nwu kamɛ lakpa Griki batii kpinwu ku basanko ba diibu ntika ni di suoto manyɛkɛ ni Yaa, baakyi siitu lɛma kamɛ.
Kafɔɔ anu labasɛɛ Yuda banɔɔfotii nwu di suoto lɛma. Nioso baamiɛ batii kpile bawo di okpoo nwu kamɛ, ni baakpee okpoo nwu kamɛ batii ɔtɔ nɛ. Ni baasiisa batokopĩtɛ baakpee ma kudu, ni baakyɛ baalaamana Yason leyo baakyi alɛ, boomufũ Paulo ku Silas mankpaa ma mansifiko okpoo nwu, lɛkpaka. Kafɔɔ batanya ma ni oso, baamufũ Yason ku bafũbanutɛ bawo, baananfi ma baakpaa ma baasifiko kasikɔ lɛma. Nfa nfɛ baatooyiisa kudu alɛ, “Batii bawo kokyi kakɔ biala bookpee kudu, batɔɔwa nfũ kafɔɔ bookpee kudu nwu. Ni di Yason kafɔɔ lefũ ma di leyo nɔɔ nɛ. Batii ba mmle kafɔɔ bɛtaka bayɛ di Ɔka Kplɛ Kaesare kufiofa suoto. Bootuo kafɔɔ alɛ osuɔtɔ wɔ bɔɔlɛɛ ni Yesu ninle Ɔka!” Obe wɔ baanu ni ɔlaa wɔ mmle, ɔblɔ lafiɛ kudu bakpeetɛ dikudi nwu ku okpoo banɔɔfo. Nioso baata alɛ Yason ku batii nɔɔ baata letokonanfi koto fiɛ baadiɛ ma.
Paulo Ku Silas Ladie Baasifi Beroia.
10 Nfanwu kaakyɛ lawo nii, bafũbanutɛ ba niawɛ ni di okpoo nwu, lakpaa Paulo ku Silas baatosoko baasifiko Beroia. Baalaabuo ni nfa, baasifi Yuda batii kasiisakɔ baalaabuɛ ɔlaa biene nwu. 11 Kafɔɔ Beroia batii mma, diasɛkɛtɛ ma dialenkee Tesalonika batii. Nioso baakyɔɔ atoko baanu lɛkakatɛ lɛma. Obe lele, baatoowolaa di Kɔkpana Klekle kamɛ alɛ, boonyu alɛ sɛlaa se di Paulo atoobuɛ nii, site nkpo. 12 Nioso batii kpinwu kaamɛ lɛma lafũ baanu. Griki basanko ba diibu latika ni di suoto ku basuɔtɔ lɛma kpinwu lakyisa situ.
13 Kafɔɔ obe wɔ di Yuda batii ba ninkpe ni di Tesalonika lanu alɛ Paulo nkpe ninfa ooyie ni ɔlaa biene nwu lɛkya di Beroia, baataka baakyɛ nfa baalaakpee kudu di okpoo nwu batii kamɛ. 14 Nfanwu, bafũbanutɛ ba ninkpe ni ninfa lakpaa Paulo baasifiko lekpo kotoko. Kafɔɔ Silas ku Timoteo lasiɛ di Beroia. 15 Mba niakpaa Paulo baasifiko ni lakpaa nwɔ baalaabuoko Atene. Nfa nfɛ baakple nɛ, Paulo latika ma kanya alɛ batɔkɔ Silas ku Timoteo alɛ, bapɛsɛwa babakyakako nwɔ.
Paulo Lawɛ Di Atene.
16 Obe wɔ di Paulo lasiɛ di Atene aasoko ni Silas ku Timoteo yi, diabuo nwɔ suoto obe wɔ aanya alɛ okpoo nwu batii lɛyɔ suoto bɛɛta ni afiɔ ɔtɔ, di okpoo nwu kafɔɔ layii ni ku afiɔsaa. 17 Nioso aakyɛ aalaakakatɛ aata Yuda batii ku batii bamba ba kafɔɔ ninyɛkɛ ni Yaa di kasiisakɔ lɛma. Obe lele kafɔɔ, aatɔɔkakatɛ aatɔɔta mba aatɔɔkyakako ni di lɛkpaka. 18 Nioso obe onwii, nnwɔɔ ku dikudi le ninle ni Epikuro batii ku Stoa batii ba ninsi ni di kayi ninumbe kamɛ lakyako ɔlaa ɔnanfi ku Paulo, ni baakaalɛ alɛ, “Be lɛsaa suoto di kakatɛtɛ wɔ mmle kɔkakatɛ ni?”
Nioso batii bawo labuɛ alɛ, “Ditefɛ nsɔ bamba afiɔ suoto ɔɔkakatɛ.” Batii ba mmle labuɛ nkpo diekye baanu alɛ, Paulo latooyie Yesu ɔlaa biene nwu lɛkya ku okple ɔtaka nɔɔ di kukpi kamɛ. 19 Ta nle mmle oso, baakpaa nwɔ baasifiko lɛba le manka ni aka bɔɔlɛɛ ni Areopago banɔɔfo kasiisakɔ, ni baabuɛ alɛ, “Buomiɛ bulɛ bunu kasɔ, asaa fɔle ya footuo ni ninfũ. 20 Diekye sɛlaa se foobuɛ ni kɔbla wo ɔkpɛ. Nioso buomiɛ bulɛ bunu sɛlaa nwu kasɔ.” 21 Diekye Atene batii bamuu ku bafɔɔ ba ninsi ni kaasɔ ka mmle suoto nkpe obe bɛɛta sɛlaa fɔle obuɛ ku onu obe lele.
22 Ninfɛ di Paulo lataka aayila di batii ba mmle anu di kasikɔ nwu, ni aatɔkɔ ma alɛ, “Di sisuku simuu suoto, lɛnya nlɛ aye Atene batii, nwaako anu lee ntika di afiɔ oleɔta suoto. 23 Diekye latookyi nii, lanya aba ya minta ni ole, lanya bɛɛkpana di oleɔta difuɔ ninwii suoto alɛ, ‘Nle mmle buɔyɔ buɔta Teete loo wɔ munanye ni nɛ.’ Nioso Teete nwu minanye ni fiɛ biɔtɔɔ ni ole yi, nnwɔɔ suoto ɔlaa komiɛ nɛ ntɔkɔ ye nɛ.
24 “Teete wɔ mmle ninle asaa amuu saate nɛ, nnwɔɔ niɛbla osi ku kasɔ ku asaa ya amuu ninsi ni kaamɛ, anansiɛ ni kafɔɔ leeyo le baatii lɛyɔ nnɛɛ beetofo ni kamɛ. 25 Ánle kafɔɔ batii nnɛɛ kamɛ ɔkpɛ lɛsalɛsaa, diekye nnwɔɔ ninta batii nkpa ku ninwuna ku amiɛsaa lɛma. 26 Nnwɔɔ niɛbla batii bamuu diefe ni di otii onwii suoto alɛ, baasiɛ fɛ ntɔ nnwii babi di kasɔ kamuu suoto. Nnwɔɔ omu niɛbla obe wɔ baasiɛ ni ɛɛta ma ku aba ya baasiɛ nii. 27 Ɛɛbla nle mmle ɛɛta awo batii alɛ, buawolaa nwɔ osuku muntikanko, mmle okle buanyɔɔ nii, diekye aakyo wo fanfa. 28 Diekye fɛ mmle di akpa lee lediki eebuɛ ni alɛ, ‘Nnwɔɔ ninkpe oso di awoo bukpe, busi nwɔ kaamɛ, munte nwɔ kaamɛ.’ Beebuɛ kafɔɔ alɛ, ‘Banantii nɔɔ bule.’
29 “Nfɛ bule ni Yaa babi oso, disinnaa alɛ, buabu bulɛ Yaa nte fɛ lɛsaa le batii lɛyɔ nnɛɛ bɛɛbla nii, fɛ mmle man-yɔ koto sɛɛle ee kufututu ee kowoso ee difuɔ mawola ni lɛsaa lewo letembi. 30 Diayɔ ni di kayi kasɔ kakyekɔ diɛbase ni di obe wɔ mmle kamɛ, Yaa ditananfi batii kootoko ta batatofo nwɔ ni oso. Kafɔɔ nunua, eekpee wo kufiofa alɛ awo bamuu kaakɔ biala buakyisa anu loo di asaa ya mmle nwu suoto, mumunikĩisa anu munnyu nwɔ. 31 Diekye atɔɔtɛ dii abafe ni di otii wɔ suoto eediki eese alɛ, abawa amankanko wo ni di nkpa loo suoto. Di nwaako ole kamɛ, aadiki nwɔ ɛɛpɛ ni ɔfɔɔ nwu kafɔɔ aatuo wo klekle di obe wɔ aatakatɛsɔɔ aakyeko ni bakpi kamɛ aawako ni nkpa.”
32 Kafɔɔ obe wɔ baanu alɛ Paulo lakakatɛ ni di okple ɔtaka okye ni kukpi kamɛ yi, batii bawo lama nwɔ. Bawo kafɔɔ labuɛ alɛ, “Buomiɛ bulɛ bukple bunu sɛlaa se mmle okle.” 33 Nioso, Paulo lasifi aadiɛ ma. 34 Kafɔɔ batii bawo latikanko nwɔ, baakple bafũbanutɛ. Batii ba mmle onwii lɛma ninle Areopago ɔnɔɔfo wɔ bɔɔlɛɛ ni Dionisio ku ɔsanko onwii bɔɔlɛɛ ni Damari ku babamba kafɔɔ.