15
Ti nchekateya chujni ixi ti ndakoꞌa sincheꞌe
(Mr. 7:1-23)
Tjumeꞌe konchjiñeꞌe kaxin xi fariseo ko kaxin xi tjako chijnie ndo Dio tsiki̱ꞌxi̱n tjajna Jerusalén ko juanchangiꞌe xa ndo:
―¿Sonda sen chrjikuꞌunta ncheꞌa sen ngeꞌe kuancheꞌe sen tachríꞌina ixi xrokonda saꞌó sinéma itja sen ko tjumeꞌe sine sen?
Ko ndo Jesús juanchangi ndo:
―¿Sonda jaꞌanta rueꞌénta ngeꞌe kuancheꞌe na̱ ko jaña ndáꞌa tintuꞌenta ngeꞌe tsiketuanꞌan ndo Dio? Ixi ndo Dio ndachro ndo: “Chondeꞌenta juasaya ndotánta ko janáanta ko tayakonꞌennta sen”, ko “Ngisen ndakoꞌa nichja ngajin ndotée sen ko janée sen, xrokonda tsenꞌen sen.” Ko jaꞌanta ndachenta chujni ixi chao xrondache na̱ ndotée na̱ ko janée na̱: “Janꞌan juaꞌi tsingijnanta ixi kain ngeꞌe chonda, ó ntatjan ndo Dio ixi jeꞌe ndo tsayéꞌe ndo.” Ko ngixeꞌi chujni xrondachro jaña, íxrokondaꞌi tsingijna ndotée ko janée. Ko ixi jaꞌanta tjakonta jaña, méxin juincheméꞌenta ngeꞌe kuituanꞌan ndo Dio ko jaꞌanta ncheꞌenta ngeꞌe tsikituanꞌan sen xranchrjen. Jaꞌanta ti tjako yuu ikonnta. Nduaxin ti tsindachro ndo Isaías, ndo kuachronga chijnie ndo Dio ó saꞌó:
Chujni tjajna jiꞌi ndachro na̱ ixi tajon na̱ juasaya ngajin jeꞌo ixi roꞌa na̱,
meꞌe ti nichja na̱ ko jeꞌa nduaxin,
ko ngaya aséen na̱ titikaonꞌa na̱.
Méxin, xroꞌan tjintee ti chjána na̱ juasaya
ixi jeꞌo tjako na̱ ngeꞌe tetuanꞌan chujni.
10 Ko ndo Jesús kuiyeꞌe ndo chujni ste ntiꞌa ko ndachro ndo:
―Tinꞌennta ti ntatjunta ko tienxinnta. 11 Jeꞌa ti ine chujni meꞌe sincheki̱tja̱ aséen. Naꞌi, ti nichja na̱ ko ti nichjangí na̱ meꞌe ti ncheki̱tja̱ aséen na̱.
12 Tjumeꞌe sen teyuu chrikao ndo Jesús konchjiñeꞌe sen ngajin ndo ko ndachro sen:
―Xi fariseo koñao xa ixi ngeꞌe ndachronta.
13 Ko ndo Jesús juatingíexin ndo:
―Kain ika, ka bengaꞌi Ndotána jii ngajní, kain ka meꞌe xrokonda tsachrjengíxin nueꞌe ka. 14  +*Taꞌinta juachjaon ixi xi fariseo ña̱, ntakutsin xa ko ni ruéꞌe xa kaxon ntakutsin na̱. Ko siá naa xi ntakutsin tikao inaa xi ntakutsin, yui xa tsitsingaya xa naa tuye.
15 Ndo Pedro ndache ndo ndo Jesús:
―Ndachijininta ngeꞌe xrondachro chijni jiꞌi.
16 Ndo Jesús ndachro ndo:
―¿Á kaxon jaꞌanta tienxinꞌanta? 17 ¿Á tienxinꞌanta ixi kain ngeꞌe ti ineni itji ngaya tse̱ꞌe̱ni ko tjumeꞌe tachrje? 18  +*Ko ti ndakoꞌa nichja chujni ti̱ꞌxi̱n ngaya aséen, ko meꞌe ncheki̱tja̱ aséen na̱. 19 Ixi aséen chujni tachrjexin ti jianꞌi ko kain ti ndakoꞌa xraxaon na̱, ti naatsóñaxón naa chujni, ko ti tsekao na̱ inaa nchri, nchri jeꞌa nchrinchriꞌe na̱, ko jeꞌo xraxaon na̱ xrochónda itsjé nchri, ko ti tjaun na̱ tse̱e na̱, ko ti ncheya na̱ ko ti tengeꞌe kichuu na̱ teka. 20 Kain jiꞌi meꞌe ncheki̱tja̱ aséen chujni, ko maski tsitikaonꞌa na̱ ixi sinéma itja na̱ hora sine na̱, jeꞌa meꞌe tsamaxin na̱ ijie̱.
Naa nchri tjajna Canaán chuntia nchra ndo Jesús
(Mr. 7:24-30)
21 Tjumeꞌe ndo Jesús kuachrjexin ndo tjajna Jerusalén ko sakjui ndo tjajna Tiro ko tjajna Sidón. 22 Ko naa nchri cananea jii ndoꞌa nchra no nunte meꞌe, kui̱i̱ nchra ngajin ndo Jesús ko séen jitoyako nchra:
―Nchána, Chjenꞌen ndo David, tikonóananinta ixi xjanchrichjanꞌna chónda xjan naa espíritue Xixronꞌanxrée ko tsango tangi jii xjan.
23 Ndo Jesús juatengíexinꞌa ndo. Ko sen teyuu chrikao ndo konchjiñeꞌe sen ngajin ndo ko ndache sen ndo:
―Nchána, ndachenta nchra satsji nchra ixi tsango tuyako nchra ko jiruaꞌina nchra.
24 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―Ndo Dio xruanꞌanna ndo tsingijna sen tjajnána Israel ixi jeꞌe sen tsingachrue sen xranchi kutuchjon.
25 Ko jeꞌe nchri cananea konchjiñeꞌe nchra ko bakeꞌexin ntatuchiꞌin nchra ngajin ndo Jesús, ko ndachro nchra:
―Nchána, ¡tingijnaninta!
26 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―Ndakoꞌa jii tsantsjeꞌeni chjenꞌenni nutja ko xrochjéeni kunia sine ba.
27 Ko jeꞌe nchra ndachro nchra:
―Nchána, nduaxin meꞌe. Ko kaxon kunia ine ba nutja tutuꞌo titsingaxin ti netaꞌa nchée ba.
28 Tjumeꞌe ndachro ndo Jesús:
―Nduaxin jaꞌa tsango chuntiana. Tsonꞌen xranchi jaꞌa tjauan.
Ko hora meꞌe chjenꞌen nchra tuinxin koxruenꞌen xjan.
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo itsjé chujni niꞌe
29 Ko ndo Jesús sakjuixin ndo ntiꞌa ko kuiji ndo ngandeꞌe ndachaon ndatinꞌin Galilea. Tjumeꞌe kuiji ndo naa ijna̱ ko ntiꞌa bakeꞌe ndo nunte. 30 Ko itsjé chujni konchjiñeꞌe na̱ ngajin ndo ko bikaꞌo na̱ chujni ntarengo ko ni tikonꞌa ko ni nosin ko chujni ntamango ko ikaxin ni niꞌe bakeꞌe na̱ tjenka tutée ndo Jesús ko jeꞌe ndo juinchexruenꞌen ndo ni niꞌe meꞌe. 31 Ko kain chujni ste ntiꞌa tsango xronka na̱ ixi bikon na̱ ixi ni nosin ó chao nichja na̱ ko ni ntamango chao koxruenꞌen na̱ ko ni ntarengo ó chao itji na̱ ko ni ntakutsin chao tikon na̱. Ko tjumeꞌe kuaxi na̱ kuajon na̱ juasie na̱ ngajin ndo Dio neꞌe ni tjajna Israel.
Ndo Jesús kuajon ndo juine noó mil chujni
(Mr. 8:1-10)
32 Tjumeꞌe ndo Jesús kuiyeꞌe ndo sen teyuu chrikao ndo ko ndachro ndo:
―Tsango tikonóaꞌa kain chujni jiꞌi ixi ó níi nchakon ste na̱ ngaji̱n ko chóndaꞌi na̱ ngeꞌe sine na̱. Ko tjaunꞌa xrontatjan na̱ satsji na̱ ndoꞌa na̱ ba̱ tsjeje̱ñao na̱ ixi jinta ngatja chaꞌo.
33 Ko sen teyuu chrikao ndo juatingíexin sen:
―Ntiꞌi ti stena, xroꞌan ngisen jii, ¿ti no tsanchiana ngeꞌe sine na̱ ixi tsango kueya na̱?
34 Ko ndo Jesús juatingíexin ndo:
―¿Ngijanꞌin nutja chondanta?
Ko jeꞌe sen ndachro sen:
―Ya̱a̱to̱ nutja ko kaxin kuchee̱ nchínchín.
35 Ko ndo Jesús kuituenꞌen ndo kain chujni tsjokéꞌe na̱ ngataꞌa nunte. 36 Ko itsé ndo ti ya̱a̱to̱ nutja ko kuchee̱ ichjan ko kuajon ndo juasie ndo ngajin ndo Dio. Ko kuaxi konchrinjin ndo nutja ko chjée ndo sen teyuu chrikao ndo ko jeꞌe sen konchjeya sen nutja ko kuchee̱ ngajin chujni ste ntiꞌa. 37 Kain na̱ juine na̱ jian ko kaon na̱, ko xra xejo ya̱a̱to̱ ntaxra nutja tutuꞌo ti tsikonchrijin ndo. 38 Ko ni juine nchakon meꞌe noó mil chujni xi. Ko bekiꞌa sen chujni nchri ko ichjan. 39 Tjumeꞌe ndo Jesús chjée ndo na̱ juajna ko sakjui na̱ ko jeꞌe ndo kuajinꞌin ndo nta̱barco ko sakjui ndo no nunte Magdala.
+ 15:14 Lc. 6:39. + 15:18 Mt. 12:34.