14
Xranchi kuenꞌen ndo Juan bikitée chujni
(Mr. 6:14-29; Lc. 9:7-9)
Nchakon meꞌe xi ndatinꞌin Herodes Antipas, xi tituenꞌen nunte Galilea, kuinꞌen xa ti kuanichja chujni ngeꞌe jian kuancheꞌe ndo Jesús. Ko naa nchakon ndache xa ni nchexrée xa:
―Xi Jesús meꞌe xi Juan Bautista ko jai tsixechón xa. Méxin chónda xa ijié juachaxin nchexruenꞌen xa chujni.
+*Xi Herodes tsixraxinꞌin xa ndo Juan, ngaxinꞌin ndoꞌa chjiso ko ntiꞌa tsikintee xa ndo ixi chika cadena kondeexin nchri Herodías, nchrinchriꞌe xi Felipe, xi kichuu xi Herodes ixi tsindache ndo xa:
―Ndakoꞌa juincheꞌe jaꞌa ixi kuantsjeꞌe xi kichuua, Felipe, nchrinchriꞌe xa, nchri Herodías, ko kutaꞌa nchra.
Xi Herodes tjaun xa naaxrokóñaxón xa ndo Juan, ko juaꞌi ixi kuaxrakonꞌen xa chujni ixi kain ni tjajna meꞌe titikaon na̱ ixi jeꞌe ndo Juan meꞌe naa ngisen nduaxin tjako chijnie ndo Dio. Ko nchakon kuitja xa nano, juinchéña xa kiée xa, ko nchrixajoꞌen xa, nchrichjeꞌen nchri Herodías, chaxro ité nchrichan ko bikon kain ni ikjui kiée xa. Ko tsango juincheꞌe xa juaxruxin xranchi ité nchrichan, méxin ndache xa nchrichan ko nichjaxin xa ngatoxin ndo Dio ixi nduaxin tsajon xa ngajin nchrichan ngixeꞌi ngeꞌe xrojuanchia nchrichan.
Ko nchri Herodías juinchekateya nchra nchrichjeꞌen nchra, méxin jaꞌin ndachro nchrichan:
―Chjána̱na ngaya naa laato jaa xi Juan tikitée chujni.
Ko xi rey Herodes tsango koniꞌe aséen xa ixi ti juanchia nchrichan ixi jeꞌe xa tsindachro xa ixi nduaxin xrokuajon xa ti xrojuanchia nchrichan ko ixi kain ni ste ntiꞌa kuinꞌen na̱, méxin kuituanꞌan xa tsonꞌen xranchi ndachro nchrichan. 10 Ko kuetuanꞌan xa ixi tsonchrijin na̱ jaa xi Juan ngaxinꞌin ndoꞌachjiso. 11 Ko tjumeꞌe bikaꞌo na̱ jaa xi Juan ngaya naa laato ko kuayéꞌe nchrichan, ko jeꞌe nchrichan kuajon nchrichan jaa xa ngajin janée nchrichan.
12 Ko kuinꞌen sen chrikao ndo Juan ixi jaña tsikonꞌen, meꞌe juirueꞌe sen ndo ko juabaa sen ndo, ko tjumeꞌe kuichronga sen ngajin ndo Jesús ngeꞌe konꞌen.
Ndo Jesús kuajon ndo juine naꞌó mil chujni
(Mr. 6:30-44; Lc. 9:10-17; Jn. 6:1-14)
13 Ko hora kuinꞌen ndo Jesús ixi jaña tsikonꞌen ndo Juan, kuixinꞌin ndo ngaxinꞌin naa nta̱barco ko sakjui ndo ti xroꞌan chujni jii ixi jeꞌo ndo tjaun ndo tsakeꞌe ndo. Ko kain chujni kuinꞌen ixi sakjui ndo ko kueya na̱ kuachrjexin na̱ tjajnée na̱ ko tutée na̱ ruexin na̱ ndo. 14 Ko hora kuachrjexin ndo Jesús nta̱barco, bikon ndo ixi tsango itsjé chujni jii ntiꞌa, bikonóeꞌe ndo na̱ ko juinchexruenꞌen ndo kain ni niꞌe tsikikaꞌo na̱. 15 Ko ó jitondaya nunte ko sen teyuu chrikao ndo Jesús konchjiñeꞌe sen ngajin ndo, ko ndachro sen:
―Ó jitóndó ko ntiꞌi xroꞌan ngeꞌe jii sinena. Cháña ndachenta na̱ satsji na̱ naa tjajna tsijée na̱ naa ngeꞌe sine na̱.
16 Ko jeꞌe ndo Jesús jaꞌin juatingíexin ndo:
―Naꞌi. Xrokondaꞌi satsji na̱. Jaꞌanta chje̱ꞌénta na̱ ngeꞌe sine na̱.
17 Ko jeꞌe sen juatingíexin sen:
―Xroꞌan ngeꞌe chondana, jeꞌo naꞌó nutja ko yuu kuchee̱.
18 Ko jeꞌe ndo Jesús ndachro ndo:
―Kuaxinta ntiꞌi ngeꞌe chondanta.
19 Ko kuetuanꞌan ndo chujni tsjokéꞌe na̱ ngataꞌa kayua ko itsé ndo ti naꞌó nutja ko ti yuu kuchee̱ ko tsjeꞌe ndo ngajní ko kuajon ndo juasie ndo ngajin ndo Dio. Tjumeꞌe konchrinjin ndo nu ko kuajon ndo nu ngajin sen teyuu chrikao ndo ko kao kuchee̱ tsonchjeyeꞌe sen chujni. 20 Ko kain na̱ juine na̱ jian, ko kaon na̱. Ko juexin juine kain chujni, sen teyuu chrikao ndo Jesús juejo sen ti xeꞌe, teyuu ntaxra. 21 Ko ni juine xranchi naꞌó mil jeꞌo chujni xi, ko bekiꞌa sen sen nchri ko ichjan.
Ndo Jesús itji ndo ngataon inda
(Mr. 6:45-52; Jn. 6:16-21)
22 Ko tjumeꞌe kuituenꞌen ndo Jesús sen teyuu chrikao ndo ko ndachro ndo:
―Tajiínta nta̱barco ko tatsingatoꞌenta ndachaon. Janꞌan tsituna ntiꞌi xrontatjan chujni satsji na̱ ko banchixon xroruaꞌanta.
23 Ko juexin chjekeꞌe chujni, ndo Jesús sakjui ndo naa ijna̱ jeꞌo ndo ixi ntiꞌa xronichjeꞌe ndo ndo Dio. Ko ntiꞌa jeꞌo ndo bakeꞌe ndo ko ó tiie. 24 Ko nta̱barco ó kuiji nta̱a̱ ngusine ndachaon ko kuaxi binga naa chrinto tsango soji ko inda jijamangitaon nda ko tjaun nda tsonjamangi nda nta̱barco, ko ícha jitosoji chrinto. 25 Ko ndúyo xranaxixeꞌe ndo Jesús konchjiñeꞌe ndo ti jii nta̱barco ko jiti̱xi̱n tutée ndo ngataꞌa nda. 26 Ko sen teyuu chrikao ndo bikon sen naa ngisen jiti̱xi̱n tutée ngataꞌa nda ko juatsuanꞌi sen ndo, méxin tsango xronka sen ko kuyako sen séen:
―¡Naa ntachaꞌan, naa ntachaꞌan!
27 Ko ndo Jesús tuinxin nichjeꞌe ndo sen:
―Xrakonꞌanta ixi janꞌan juiꞌi.
28 Ko ndo Pedro juatingíexin ndo ko ndachro ndo:
―Nchána, siá nduaxin jaꞌanta, tituanꞌannta ixi janꞌan kaxon tsjixin tutéena ngataꞌa inda ko tsjaso ti ritjennta.
29 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―Xrokuia.
Ko tuinxin ndo Pedro xingajinxin ndo nta̱barco ko kuaxi juixin tutée ndo ngataꞌa nda ti no jii ndo Jesús. 30 Ko chrinto soji juinchexronka ndo Pedro ko jitaxin jitenunte ndo chringi inda ko kuyako ndo:
―Nchána, ¡tingijnaninta!
31 Ko ndo Jesús tuinxin koka itja ndo ko itsé ndo ndo Pedro ko ndachro ndo:
―Pedro, ¿sonda tsango nchion chuntiana ko sonda xronka?
32 Ko tjumeꞌe yui sen kuajinꞌin sen nta̱barco ko tuinxin kuíxin chrinto. 33 Ko sen stexinꞌin nta̱barco bakeꞌexin ntatuchiꞌin sen ngajin ndo Jesús ko ndachro sen:
―¡Nduaxin Chjenꞌen ndo Dio jaꞌanta!
Ndo Jesús juinchexruenꞌen chujni niꞌe nunte Genesaret
(Mr. 6:53-56)
34 Tjumeꞌe juexin kuatsingatuꞌe sen ndachaon ko kuiji sen nunte Genesaret. 35 Ko chujni tjajna meꞌe kuichúxin na̱ ndo Jesús, ko juinchenoꞌe na̱ kainxin tjajna ste nunte meꞌe ixi ndo Jesús ntiꞌa jii ndo ko chujni meꞌe bikaꞌo na̱ kain ni niꞌe. 36 Ko kuinóatée ni niꞌe ixi maski ngandeꞌe mantée ndo xrotsé na̱, ko nduaxin kain ni itsé mantée ndo, koxruenꞌen na̱.
+ 14:3 Lc. 3:19, 20.