16
Xi fariseo ko xi saduceo tjancheꞌe xa ndo Jesús naa ixra̱ ijié
(Mr. 8:11-13; Lc. 12:54-56)
+*Kaxin xi fariseo ko kaxin xi saduceo ikjui xa ngajin ndo Jesús ixi tjaun xa ndakoꞌa xronichja jeꞌe ndo, méxin ndachro xa ixi ndo Jesús xrojuakoxin ndo naa ixra̱ ijié, meꞌe xrokuitikaon xa ixi nduaxin jeꞌe ndo kui̱xi̱n ndo ixi juachaxien ndo Dio. Jeꞌe ndo Jesús juatingíexin ndo ndachro ndo:
―Ó kóndo ko jaꞌanta tsjeꞌenta ngajní ko ndachronta: “Chaxro sincheꞌe nchakon ixi játse ngajní.” Ko ndúyo tsjeꞌenta ngajní ko ndachronta: “Jai chaxroꞌa sincheꞌe nchakon ixi játse ngajní ko tsango jii itjui̱ tiie.” Jaꞌanta tsango jian tienxinnta ngixranchi sincheꞌe nchakon, ¿sonda tienxinꞌanta ngeꞌe ixra̱ ntaꞌa janꞌan ixi jiꞌin ti̱ꞌxi̱n ixi juachaxien ndo Dio? +*Jaꞌanta ñaꞌinta ko tjanchianta naa ixra̱ ijié* tsonꞌen tsikonnta. Ko tsikonꞌanta tsonꞌen ixra̱ ijié meꞌe, jeꞌo tsikonnta xranchi konꞌen ndo Jonás, ndo kuanichja chijnie ndo Dio ó saꞌó.
Tjumeꞌe ndo Jesús sakjui ndo ko kuintuꞌe ndo ni ste ntiꞌa.
Ti tjakoxin ni fariseo
(Mr. 8:14-21)
Ndo Jesús ko sen teyuu chrikao kuatsingatuꞌe sen ndachaon ndatinꞌin Galilea ko sen teyuu chrikao ndo tsitjáñeꞌe sen nutja. +*Meꞌe ndachro ndo Jesús:
―Jian tsjeꞌenta ngeꞌe xrondachro ti chuꞌu nchetjaꞌin nutjée xi fariseo ko xi saduceo.
Ko sen teyuu chrikao ndo Jesús ndache kichuu sen:
―Jaꞌin ichro ndo ixi tjáñai̱na nutja.
Ko ndo Jesús konoꞌe ndo ngeꞌe stendachro sen, méxin ndachro ndo:
―¿Sonda ndachronta ixi chondaꞌinta nutja? Jaꞌanta chuntiaꞌininta, méxin nichjanta jaña. +*¿Á xraxaonꞌanta o̱ tienxinꞌanta ti naꞌó nutja chjeyeꞌe naꞌó mil chujni juine na̱ ko ngijanꞌin ntaxra nutja xejo ti tsixeꞌe? 10  +*Ko, ¿á sintaxiꞌañaonta ixi ya̱a̱to̱ nutja konchjeyeꞌenta noó mil chujni juine ko ngijanꞌin ntaxra juejonta ti nutja tsixeꞌe? 11 ¿Á kuienxinꞌanta ixi janꞌan jeꞌa nutja rindachrja̱n hora ntatjunta ixi jian tsjeꞌenta ngeꞌe tjako xi fariseo ko xi saduceo?
12 Tjumeꞌe kuienxin sen teyuu chrikao ndo Jesús ixi jeꞌa kondee chuꞌu nchetjaꞌin nutja jinichja ndo. Naꞌi. Jeꞌe ndo jindachro ndo ixi ti ngeꞌe tjako xi fariseo ko xi saduceo meꞌe jian xrotsjeꞌe sen ixi ti nichja xa ndakoꞌa jii.
Chronga ndo Pedro ixi ndo Jesús meꞌe ndo Cristo
(Mr. 8:27-30; Lc. 9:18-21)
13 Hora kuiji ndo Jesús nunte tjajna Cesarea de Filipo meꞌe ndache ndo sen teyuu chrikao ndo:
―¿Ngeꞌe ndachro ni tjajna ixi Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni?
14  +*Ko jeꞌe sen ndachro sen:
―Kaxin na̱ ndachro na̱ ixi jaꞌanta ndo Juan batikitée chujni ko ikaxin na̱ ndachro na̱ ixi jaꞌanta ndo Elías ko ste ikaxin na̱ ndachro na̱ ixi jaꞌanta ndo Jeremías o̱ ngixeꞌi inaa sen kuachronga chijnie ndo Dio ó saꞌó.
15 Tjumeꞌe juanchangi ndo Jesús:
―¿Ko jaꞌanta ngeꞌe chronta, ngisen janꞌan?
16  +*Ko ndo Simón Pedro juatingíexin ndo ko ndachro ndo:
―Jaꞌanta ndo Cristo, Chjenꞌen ndo Dio, ndo jichón.
17 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―Juaxruxin takeꞌé jaꞌa Simón, chjenꞌen ndo Jonás, ixi xroꞌan chujni juintanoꞌa jiꞌin. Jeꞌe Ndotána jii ngajní juintanoꞌa. 18 Ko janꞌan sintakiꞌian ixro meꞌe xrondachro Pedro, ko ngataꞌa ixro ijié jiꞌin tsakée ningona ko maski tsi̱i̱ juachjaon tsenxin chujni juaꞌi tsitjáña ningona. 19  +*Ko xrotjáꞌa chika xitjeexin nta̱chja ti tetuanꞌan ndo Dio ko jaꞌa tsayéꞌe juachaxin chao kain tsintee ntiꞌi ngataꞌa nunte xasintajni ko ti jii ngajní kaxon juaꞌi xroxindanga; ko kain ngeꞌe xroxindanga ntiꞌi ngataꞌa nunte xasintajni, jii juachaxin ixi ngajní chao xroxindanga.
20 Tjumeꞌe ndo Jesús kuetuenꞌen ndo sen teyuu chrikao ndo ixi tsekiꞌa sen ixi jeꞌe ndo, ndo Cristo.
Ndo Jesús chronga ndo ixi xrokonda tsenꞌen ndo
(Mr. 8:31—9:1; Lc. 9:22-27)
21 Nchakon meꞌe kuaxi ndo Jesús ndache ndo sen teyuu chrikao ndo ixi xrokonda satsji ndo tjajna Jerusalén ko ntiꞌa xi tetuanꞌan niꞌngo ko xitaana ko xi tjako ley neꞌe ndo Dio tsango sincheniꞌe xa ndo ko naatsóñaxón xa ndo, ko nchakon nínxin xroxechón ndo. 22 Ko ndo Pedro kuantsjendáa ndo ndo Jesús ko kuaxi kuyakutee ndo ndo ko ndachro ndo:
―Nchána ndo Dio tsajonꞌa juachaxin tsonꞌen meꞌe, ko jaꞌanta xroꞌan ngeꞌe tsonꞌannta.
23 Tjumeꞌe ndo Jesús ngatjia ndo ko ndache ndo ndo Pedro:
―Ndáꞌa satjia jaꞌa, Xixronꞌanxrée. Tingakonnaꞌia ti ngeꞌe tsónna ixi jaꞌa tienxinꞌa xranchi xraxaon ndo Dio. Jaꞌa xraxaoan xranchi xraxaon chujni.
24  +*Tjumeꞌe ndo Jesús nichjeꞌe ndo sen teyuu chrikao ndo, ko ndachro ndo:
―Siá xrojan jaꞌanta tjaunnta xroruaꞌnaninta, xrokonda tsintuꞌenta kain ngeꞌe tjakuenxin asáanta, ko tamanta nta̱cru ko ruaꞌnaninta. 25  +*Ixi ngisen tjaunꞌa tsenꞌen, sen meꞌe tsenꞌen sen. Ko ngisen tsenꞌen ixi kondanaxin janꞌan, sen meꞌe tsitjáñaꞌi sen ko xrochónda sen juachaxin tsechón sen kain nchakon. 26 Ixi, ¿ngeꞌe tsjacha naa sen siá tsetuenꞌen sen nchijíi nunte xasintajni ko xrochónda sen itsjé tomi, ko sinchetjáña aséen sen? Ixi tomi meꞌe juaꞌi tsjengaxin sen ꞌna̱ ixi tsechón aséen sen. 27  +*Ko Chjenꞌen Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, tsikaꞌo xjan ijié juachaxin ko ijié chjiixro neꞌe Ndotée xjan, ndo Dio, ko kaxon tsikaꞌo xjan sen ángel neꞌe ndo ko tjumeꞌe tsjengeꞌe xjan ꞌna̱ ngujngu chujni ixra̱ juincheꞌe ngataꞌa nunte ntiꞌi. 28 Ko nduaxin ntatjunta ixi kaxinnta ti stenta ntiꞌi xratsenꞌanta ko tsikonnta xranchi tsi̱i̱ Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, tsikaꞌo xjan ijié juachaxin ko tsituanꞌan xjan ntiꞌi.
+ 16:1 Mt. 12:38; Lc. 11:16. + 16:4 Mt. 12:39; Lc. 11:29. * 16:4 naa ixra̱ ijié milagro + 16:6 Lc. 12:1. + 16:9 Mt. 14:17-21. + 16:10 Mt. 15:34-38. + 16:14 Mt. 14:1, 2; Mr. 6:14, 15; Lc. 9:7, 8. + 16:16 Jn. 6:68, 69. + 16:19 Mt. 18:18; Jn. 20:23. + 16:24 Mt. 10:38; Lc. 14:27. + 16:25 Mt. 10:39; Lc. 17:33; Jn. 12:25. + 16:27 Mt. 25:31; Ro. 2:6.