8
Nchri bakingijna ndo Jesús
Ko tjumeꞌe, ndo Jesús kuaji ndo itsjé tjajna ijié ko itsjé tjajna nchíín kuachronga ndo ixi kui̱i̱ juachaxien ndo Dio. Ko chrikao ndo sen teyuu kuincheꞌe ndo. +*Ko kaxon ntiꞌa steruéꞌe kaxin nchri tsikantsjeꞌe ndo espíritue Xixronꞌanxrée kuachónda nchra ko tsikantsje ndo kain ichin kuachónda nchra. Ko naa nchri meꞌe ndatinꞌin María Magdalena, nchri meꞌe kuantsjexin ndo ya̱a̱to̱ espíritue Xixronꞌanxrée. Ko kaxon ntiꞌa bakeꞌe nchri Juana, janchriꞌe naa xi ndatinꞌin Chuza, xi meꞌe kuancheꞌe xa xrée xi Herodes; ko kaxon ntiꞌa bakeꞌe nchri Susana ko ikaxin nchri bakingijna nchra ndo Jesús ko kuajon nchra ngeꞌe juine sen.
Ndo Jesús tjako ndo xranchi naa xi bikenga trigo ngataon ijngi
(Mt. 13:1-9; Mr. 4:1-9)
Ko xejo kueya na̱, kui̱ꞌxi̱n na̱ kueya tjajna ko konchjiñeꞌe na̱ ngajin ndo Jesús. Meꞌe jeꞌe ndo beki ndo naa chijni:
―Naa xi bikenga tse̱e̱, ko kaxin tse̱e̱ kuitsinga ngandeꞌe chaꞌo. Ko kuatsinga chujni ko ngatjangi na̱ tse̱e̱. Ko kui̱i̱ kuxe juine ba tse̱e̱. Ko kaxin tse̱e̱ kuitsinga ngakjenꞌen ixro ko kuachrje ka, ko bangiꞌa ka ixi xroꞌan itjao* ko inche chónda nueꞌe ka. Ko kaxin tse̱e̱ kuitsinga ti jii nta̱chaꞌa. Ko nta̱chaꞌa ícha bangi nta̱a̱. Meꞌe xrabaatja ka ko bangiꞌa tse̱e̱. Ko ícha tse̱e̱ kuitsinga ngataꞌa inche jian, meꞌe bangi ka ko itsjé tse̱e̱ kuajon ka, xranchi naa ciento tse̱e̱ kuajon ngujngu ka.
Jaña nichja ndo Jesús, ko tjumeꞌe séen ndachro ndo:
―Ngisen chao tinꞌen, tsinꞌen sen jian.
Ndo Jesús chronga ndo sonda juako ndo chijni
(Mt. 13:10-17; Mr. 4:10-12)
Ko sen teyuu chrikao ndo Jesús juanchangi sen:
―¿Ngeꞌe xrondachro chijni juako ndo?
10 Ko jeꞌe ndo Jesús ndachro ndo:
―Jaꞌanta kuayeꞌenta juachaxin tsienxinnta ti noaꞌinta, ti tetuanꞌan ndo Dio. Ko chujni kaxin, naꞌi. Méxin, janꞌan nichjaxin naa chijni, ixi maski tsikon na̱ ko tsinꞌen na̱, tsienxinꞌa na̱.
Ndo Jesús ndachro ndo ngeꞌe xrondachro ti binga tse̱e̱
(Mt. 13:18-23; Mr. 4:13-20)
11 ’Ko jiꞌi xrondachro chijni ntatjunta: Ti tse̱e̱ meꞌe chijnie ndo Dio. 12 Tse̱e̱ kuitsinga ngandeꞌe chaꞌo meꞌe xrondachro ngisen tinꞌen chijnie ndo Dio. Ko Xixronꞌanxrée nchetjáñajin xa na̱ ko titikaonꞌa na̱, méxin, tsitjáña na̱. 13 Tse̱e̱ kuitsinga ti jii ixro meꞌe xrondachro ngisen kuinꞌen chijnie ndo Dio ko bakeꞌe na̱ juaxruxin, ko séꞌa kuitikaon na̱ ixi kui̱i̱ juachjaon ko ngaxiton na̱. 14 Tse̱e̱ kuitsinga ngataꞌa nta̱chaꞌa meꞌe xrondachro ngisen tinꞌen chijnie ndo Dio ko hora satji na̱ tjáñeꞌe na̱ ngeꞌe kuinꞌen na̱ ixi yaa na̱ juachjauen tomi ko ícha tjueꞌe na̱ ti juaxruxin, ko ncheꞌa na̱ ti tjaun ndo Dio. 15 Ko tse̱e̱ kuitsinga ti inche indá xrondachro ngisen tayéꞌe chijnie ndo Dio ngaxinꞌin aséen na̱ ko titikaon na̱ ti ndachro ndo ko soji tjintee na̱.
Ndo Jesús juako ndo no tsakeꞌe xroꞌi
(Mr. 4:21-25)
16  +*’Xroꞌan ngisen tsjaaka naa xroꞌi ko tsakeꞌe na̱ xroꞌi chringi naa ichi o̱ chringi nta̱a̱ tejuataꞌa na̱. Xrokonda tsakeꞌe na̱ xroꞌi noi ixi kain ni tixinꞌin nchia chao tsikon na̱ ti tingasáña. 17  +*Xroꞌan ngeꞌe jimá tsonoxinꞌa, ko xroꞌan ngeꞌe imao tsonoaꞌani inaa nchakon ixi kain ngeꞌe tsonoxixin ixi xroꞌi.
18  +*’Méxin, jaꞌanta tinꞌennta jian; ngisen ó noꞌe naa nchíín, ndo Dio tsingijna ndo tsonoꞌe sen ícha, ko ti ngisen xroꞌan noꞌe, ti jixraxaon na̱ ixi noꞌe na̱ kaxon meꞌe tsachrjeꞌe na̱.
Janée ndo Jesús ko xi kichuu ndo
(Mt. 12:46-50; Mr. 3:31-35)
19 Tjumeꞌe janée ndo Jesús ko kaxin xi kichuu ndo kuiji sen ti jii ndo Jesús, ko juaꞌi konchjiñeꞌe sen ixi tsango itsjé chujni ste ntiꞌa. 20 Ko tjumeꞌe naa xi kuindache xa ndo Jesús:
―Janáanta ko xi kichuunta ste sen nduja, ko nichjaꞌanta sen.
21 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―Sen tinꞌen chijnie ndo Dio ko titikaon, sen meꞌe janána ko sen kichian.
Ndo Jesús ícha tituanꞌan ndo
(Mt. 8:23-27; Mr. 4:35-41)
22 Naa nchakon ndo Jesús kuajinꞌin ndo naa nta̱barco ko ndache ndo sen teyuu chrikao ndo:
―Tsatsingatoꞌena ndalago.
Ko tjumeꞌe sakjui sen. 23 Ko jitji sen ngataon inda, ko jeꞌe ndo kuejua ndo. Ko tuinxin kui̱i̱ naa chrinto soji ko nta̱barco steyá sen kuaxi bikia nta̱a̱ inda ko tjaun nta̱a̱ xrojamangi nta̱a̱. 24 Ko konchjiñeꞌe sen ti jii ndo ko juinchexingameꞌe sen ndo ko ndache sen ndo:
―¡Maestro, Maestro! ¡Tsenꞌenna ixi xrojamangi nta̱a̱ steyána ko xrokjoi̱nna inda!
Ko jeꞌe ndo bingatjen ndo ko kuyakutee ndo chrinto ko inda ko tuinxin ndabakeꞌe nda. 25 Ko ndo Jesús ndache ndo sen:
―¿Sonda chuntiaꞌintana?
Ko jeꞌe sen xronka sen ko ndastetsjeko sen ko stendache kichuu sen:
―¿Ngisen jiꞌi ixi tetuenꞌen ndo chrinto soji ko inda, ko jeꞌe inda ko chrinto titikaon?
Naa xi jii nunte Gadara
(Mt. 8:28-34; Mr. 5:1-20)
26 Tjumeꞌe kuiji sen nunte ndatinꞌin Gadara ti jii tuenxin ndalago ngajinxin nunte Galilea. 27 Ko ndo Jesús xingajinxin ndo nta̱barco ko tuinxin naa xi kuachrjexin tjajna ntiꞌa konchjiñeꞌe xa ngajin ndo Jesús. Ko xi meꞌe tsango sée kuachónda xa espíritue Xixronꞌanxrée. Ko xroꞌan manta jiá xa, ko jeꞌa nchia bakeꞌe xa; bakeꞌe xa ngakjenꞌen itjao̱ ti bajabaa na̱ ni tsikenꞌen. 28 Hora bikon xa ndo Jesús, bakeꞌexin xa ntatuchiꞌin xa ngajin ndo ko kuyako xa ko ndachro xa:
―Jesús, chjenꞌen ndo Dio, ¿sonda nchexronkana? Tjanchaꞌana xroꞌan nchena̱na.
29 Jaña ndachro xa ixi ndo Jesús tsiketuenꞌen ndo espíritue Xixronꞌanxrée tsachrjexin xa xi meꞌe. Ko ó sée espíritue Xixronꞌanxrée baketuenꞌen xa xi meꞌe ko bakichruaxin na̱ tutée xa ko itja xa ixi nochika, ko jeꞌe xa bakonchrindaon xa nochika ko espíritue Xixronꞌanxrée banchekinga xa chrikaꞌa ijna̱ ti xroꞌan chujni ste. 30 Ko tjumeꞌe ndo Jesús juanchangiꞌe ndo xi meꞌe:
―¿Xranchi tiꞌian?
Ko jeꞌe xi ndachro xa:
―Janꞌanna ndatinꞌinna Legión.
Jaña ndachro xa ixi tsango itsjé espíritue Xixronꞌanxrée bakeꞌe ngaxinꞌin aséen xa. 31 Ko kain espíritue Xixronꞌanxrée juancheꞌe ndo Jesús ixi xroxruanꞌa ndo satsji espíritu ti tuye yasoꞌe. 32 Ko ijna̱ ntiꞌa steneña itsjé kuchinga, ko kain espíritue Xixronꞌanxrée juanchia ngajin ndo Jesús ixi jeꞌe ndo tsajon ndo juachaxin tixinꞌin kain espíritu meꞌe ngaxinꞌin kuchinga. Ko ndo Jesús kuajon ndo juachaxin. 33 Ko kain espíritue Xixronꞌanxrée kuachrjexin xi meꞌe ko kuixinꞌin ngaxinꞌin kuchinga. Ko kain kuchinga binga ba ko kuitsingangi ba ti yasoꞌe jii ndalago ko kjunꞌen ba inda.
34 Ko kain xi stetsjeꞌe xa kuchinga, bikon xa jaña konꞌen ba, ko jeꞌe xa tsango xronka xa ko binga xa kuindache xa ni tjajna ngeꞌe konꞌen ko kaxon kuindache xa ni ste ngataon ijngi. 35 Ko kain ni meꞌe kui̱i̱ na̱ kuitsjeꞌe na̱ ngeꞌe konꞌen ntiꞌa. Ko hora kuiji na̱ ti jii ndo Jesús, bikon na̱ ntiꞌa jii xi kuachrjexin kain espíritue Xixronꞌanxrée. Jii xa tjenka tutée ndo Jesús, ko ó jiá xa manta, ko ndako xraxaon xa, ko kain na̱ xronka na̱. 36 Ko kain na̱ bikon na̱ ngeꞌe konꞌen ntiꞌa ko chronga na̱ xranchi koxruenꞌen xi bachónda espíritue Xixronꞌanxrée. 37 Méxin, kain ni nunte Gadara juancheꞌe na̱ ndo Jesús ixi satsjixin ndo ntiꞌa, ixi jeꞌe na̱ tsango xronka na̱. Méxin, ndo Jesús kuajinꞌin ndo nta̱barco ko sakjui ndo. 38 Ko xi kuachrjexin kain espíritue Xixronꞌanxrée kuinóatée xa ixi xrokuajon ndo juachaxin tsikao ndo xa. Ko ndo Jesús kuetuenꞌen ndo xa tsituꞌe xa, ko ndachro ndo:
39 ―Ikjan ndúya, ko tekiꞌé na̱ kain ngeꞌe juincheꞌe ndo Dio ngajian.
Ko xi meꞌe sakjui xa ko bekiꞌe xa kain na̱ nguixin tjajna ti juincheꞌe ndo Jesús ngajin xa.
Koxruenꞌen naa xjan nchrichjan ndo ko naa nchri
(Mt. 9:18-26; Mr. 5:21-43)
40 Nchakon ikjan ndo Jesús tuenxin ndalago, kain ni ste ntiꞌa tsango chéꞌe na̱ ixi kuiji ndo Jesús, ixi kain na̱ stechónꞌen na̱ ndo. 41 Ko tjumeꞌe kui̱i̱ naa xi ndatinꞌin Jairo, xi meꞌe baketuanꞌan xa niꞌngo judío ntiꞌa. Bakeꞌexin xa ntatuchiꞌin xa ngajin ndo Jesús ko kuinóatée xa ngajin ndo ixi xrokjui ndo ndoꞌa xa 42 ixi xjanchrichjeꞌen xa, xjan naakuaxon chónda xa, chónda xjan teyuu nano ko jiteꞌen xjan. Ko tjumeꞌe ndo Jesús sakjui ndo ndoꞌa xi Jairo ko tsango itsjé na̱ ruéꞌe na̱ ndo ko kuixintja na̱ ndo Jesús.
43 Ko ngakjenꞌen kain chujni meꞌe ntiꞌa konchjiñeꞌe naa nchri baniꞌe nchra, teyuu nano níexin nchra jnié nchra, ko juinchexienxin nchra kain ti bachónda nchra ngajin xi nchexruan, ko ninaa xinchexruan juaꞌi juinchexruenꞌen nchra. 44 Nchri meꞌe konchjiñeꞌe nchra tuenxin ndo Jesús ko itsé nchra ngandeꞌe mantoe ndo ko tuinxin kuíxin jnié nchra.
45 Ko ndo Jesús juanchangi ndo:
―¿Ngisen itséna?
Ko kain na̱ ndachro na̱ ixi xroꞌan ngisen itsé ndo. Méxin, ndo Pedro ko kain sen jitikao ndo ndachro sen:
―Maestro, kueya na̱ ste na̱ ngandajian ko sinteeto na̱, méxin, ¿sonda tjanchangia ngisen itsé?
46 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―Xrojan ngisen itséna, ixi konóna juachaxin kuachrjexinna ixi koxruenxin naa ngisen.
47 Ko nchri meꞌe bikon nchra konoꞌe ndo Jesús, ko konchjiñeꞌe nchra ti jii ndo ko jixranga nchra ko xrakon nchra, ko bakeꞌexin ntatuchiꞌin nchra tutée ndo Jesús. Ko ngatoxin ikon kain ni ste ntiꞌa ndachro nchra xranchi itsé nchra mantoe ndo Jesús ko xranchi tuinxin koxruenꞌen nchra. 48 Ko tjumeꞌe ndo Jesús ndache ndo nchra:
―Jaꞌa koxruanꞌan ixi chuntiana. Jai juaxruxin satjia.
49 Xrajinichja ndo Jesús, kui̱i̱ naa ngisen kui̱xi̱n ndoꞌa xi Jairo, xi baketuanꞌan niꞌngo ntiꞌa; ko ndache na̱ xa:
―Chjanꞌan ó kuenꞌen xjan; ítajonꞌa ixra̱ ngajin ndo maestro.
50 Ko tjumeꞌe kuinꞌen ndo Jesús, ko ndache ndo xi Jairo:
―Xronkaꞌia; jeꞌo titikáoanna, chjanꞌan tsoxruenꞌen xjan.
51 Ko ti kuiji sen ndoꞌa xi Jairo, ndo Jesús kuachrjendakaꞌo ndo, ndo Pedro ko ndo Jacobo, ko ndo Juan, kuixinꞌin sen nchia ko kao ndotée ko janée xjanchrichjan. 52 Ko kain ni ste ntiꞌa stetsjanga na̱ ko yaxin na̱ xjan juachjaon. Ko ndo Jesús ndache ndo na̱:
―Tsjangaꞌinta; xjanchrichjan tsikenꞌa xjan; jeꞌo jijua xjan.
53 Ko jeꞌe na̱ juanoa na̱ ndo Jesús, ixi kain na̱ noꞌe na̱ kuenꞌen xjan. 54 Ko tjumeꞌe ndo Jesús itsé ndo itja xjan ko séen ndachro ndo:
―Jaꞌa xjanchrichjan, tingatjen.
55 Ko jeꞌe xjan xechón xjan íjngo, ko tuinxin bingatjen xjan. Ko ndo Jesús kuetuanꞌan ndo xrochjée sen xjan sine xjan. 56 Ko janée xjan ko ndotée xjan tsango xrakon sen, ko ndo Jesús kuetuenꞌen ndo na̱ ixi xroꞌan ngisen tsekiꞌe na̱ jaña konꞌen.
+ 8:2 Mt. 27:55, 56; Mr. 15:40, 41; Lc. 23:49. * 8:6 itjao humedad + 8:16 Mt. 5:15; Lc. 11:33. + 8:17 Mt. 10:26; Lc. 12:2. + 8:18 Mt. 25:29; Lc. 19:26. 8:47 ngatoxin delante de