9
Ndo Jesús xruanꞌan ndo teyuu sen chrikao ndo ixi itsji sen xrochronga sen chijnie ndo Dio
(Mt. 10:5-15; Mr. 6:7-13)
Ko tjumeꞌe ndo Jesús kuetuanꞌan ndo tsonchjiñeꞌe sen teyuu chrikao ndo, ko kuajon ndo juachaxin ixi chao tsantsje sen kain espíritue Xixronꞌanxrée chónda na̱, ko sinchexrjuenꞌen sen ni niꞌe. Ko kuetuanꞌan ndo satsji sen sinchekuenꞌen sen na̱ kondee juachaxin tetuanꞌan ndo Dio ko sinchexrjuenꞌen sen ni niꞌe. Ko ndachro ndo:
―Xroꞌan ngeꞌe tikuꞌunta ti tsaanta chaꞌo, tikuꞌinta ntakuto, tikuꞌinta puxa, nutja, tomi ko tikuꞌinta yuu manta, jeꞌo manta rianta. Ko nchakon tsjasonta xrojan nchia tsixinꞌinnta ko tsituꞌanta ntiꞌa tsijija nchakon satsjixinnta tjajna meꞌe. ++*Siá tsjasonta xrojan tjajna ko tsajonꞌa na̱ juachaxin tsinteenta ntiꞌa, jaꞌanta tachrjexinnta tjajna meꞌe, ko tontsjenganta inche yaa tutáanta, meꞌe tsjakoxinnta ixi ndo Dio tsjankataꞌa ndo ijie̱ ngajin ni tjajna meꞌe.
Ko tjumeꞌe sakjui sen kain tjajna nchínchín, ko ndache sen na̱ chijni jian xranchi ndo Dio tsantsje ijie̱ chónda na̱ ko juinchexruenꞌen sen ni niꞌe.
Kuenꞌen ndo Juan Bautista
(Mt. 14:1-12; Mr. 6:14-29)
+*Xi Herodes, xi kuetuanꞌan ntiꞌa, konoꞌe xa kain ngeꞌe jian bancheꞌe ndo Jesús, ko jeꞌe xa tsango xronka xa, noeꞌa xa ngeꞌe xraxaon xa ixi kaxin na̱ ndachro na̱ ixi ó tsixechón xi Juan Bautista. Ko ikaxin na̱ ndachro na̱ ixi ndo kuachronga chijnie ndo Dio ó saꞌó, ndo Elías, konoxin íjngo, ko ikaxin na̱ ndachro na̱ ixi inaa ndo kuachronga chijnie ndo Dio kui̱i̱ ícha saꞌó, ko jai xechón ndo íjngo. Ko ndachro xi Herodes:
―Janꞌan kuetuanꞌan chrinjin jaa xi Juan; méxin, ¿ngisen xi jiꞌi ixi kui̱nꞌa̱n tsango itsjé ngeꞌe jian ncheꞌe xa?
Ko xi Herodes tsango tjaun xa xrokuitsjeꞌe xa ndo Jesús.
Ndo Jesús kuajon ndo ngeꞌe juine naꞌó mil xi
(Mt. 14:13-21; Mr. 6:30-44; Jn. 6:1-14)
10 Ko tjumeꞌe ikjan sen xruanꞌan ndo Jesús ko bekiꞌe sen ndo kain ti juincheꞌe sen. Ko tjumeꞌe ndo Jesús sabikao ndo sen ti xroꞌan ngisen ste, tjenka tjajna Betsaida. 11 Ko hora konoꞌe na̱ no jii ndo ko jeꞌe na̱ ruéꞌe na̱ ndo, ko ndo Jesús kuajon ndo juachaxin kuituꞌe na̱ ntiꞌa. Ko chronga ndo kondee juachaxin tetuanꞌan ndo Dio ko juinchexruenꞌen ndo kain ni niꞌe.
12 Ko ó kóndo, konchjiñeꞌe sen teyuu chrikao ndo, ko ndachro sen:
―Ndachenta kain na̱ ixi satsji na̱ kaxin tjajna tjenka ntiꞌi, tseꞌna na̱ ti sine na̱ ko tsjokéꞌe na̱ ixi ntiꞌi xroꞌan ngeꞌe jii.
13 Ko ndo Jesús ndache ndo sen:
―Jaꞌanta tájonnta ngeꞌe sine na̱.
Ko jeꞌe sen ndachro sen:
―Xroꞌan ngeꞌe chondana, jeꞌo chondana naꞌó nutja ko yuu kuchee̱, ¿á tjaunnta ixi tsikeꞌnana ngeꞌe sine kain na̱?
14 Ixi kain ni meꞌe, jeꞌo ni xi xranchi naꞌó mil chujni. Ko ndache ndo Jesús sen teyuu chrikao ndo:
―Ndachenta na̱ tsintee na̱ nunte, ngujngu yuukante na̱.
15 Ko jaña juincheꞌe sen ko kuintee na̱ nunte kain na̱. 16 Ko tjumeꞌe ndo Jesús kua ndo naꞌó nutja ko yuu kuchee̱ ko tsjeꞌe ndo ngajní, ko kuajon ndo juasie ndo ngajin ndo Dio. Ko konchrinjin ndo nutja ko kuchee̱ ko chjée ndo sen teyuu chrikao ndo. Ko jeꞌe sen konchjeya sen nutja ko kuchee̱, kuayéꞌe kain ni ste ntiꞌa. 17 Ko kain na̱ juine na̱ ko kaon na̱ jian, ko juexin juine kain na̱, sen teyuu chrikao ndo Jesús juejo sen teyuu ntaxra tutuꞌo nutja tsixeꞌe.
Ndo Pedro ndachro ndo ixi ndo Jesús ndo Cristo
(Mt. 16:13-19; Mr. 8:27-29)
18 Naa nchakon ndo Jesús tsikachrjendáa ndo ko kuinichjeꞌe ndo ndo Dio, ko jikao ndo sen teyuu chrikao ndo, ko jeꞌe ndo juanchangiꞌe ndo sen:
―¿Ngeꞌe ndachro chujni, ngisen janꞌan?
19  +*Ko jeꞌe sen ndachro sen:
―Kaxin na̱ ndachro na̱ ixi jaꞌanta ndo Juan Bautista; ko ikaxin na̱ ndachro na̱ ixi jaꞌanta ndo profeta Elías; ko ícha na̱ ndachro na̱ ixi jaꞌanta naa sen profeta tsixechón.
20  +*Ko tjumeꞌe ndo Jesús juanchangiꞌe ndo sen:
―Ko jaꞌanta, ¿ngeꞌe ndachronta, ngisen janꞌan?
Ko ndo Pedro ndachro ndo:
―Jaꞌanta ndo Cristo, chjenꞌen ndo Dio.
Ndo Jesús ndachro ndo ixi jeꞌe ndo tsenꞌen ndo
(Mt. 16:20-28; Mr. 8:30—9:1)
21 Ko ndo Jesús tsango kuetuenꞌen ndo sen ixi xroꞌan chujni xrondache sen ngisen jeꞌe ndo. 22 Ko tjumeꞌe ndo Jesús ndache ndo sen:
―Janꞌan, chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, xrokonda tsango tangi sinchena na̱, ko kain xi tetuanꞌan niꞌngo, ko kain xitaana tetuanꞌan ko kain xi tjako ley, tsoñaona na̱. Ko naatsóñaxónna na̱, ko nchakon nínxin xroxechónna íjngo.
23  +*Juexin ndachro ndo jiꞌi, ndache ndo kain ni ste ntiꞌa:
―Siá xrojan ngisen xroruaꞌna, xrokonda tsintuꞌe sen ti ícha tjueꞌe sen ko xroruaꞌna sen kain nchakon, maski tangi tsonꞌen sen. 24  +*Ko ni tjaun xroꞌan tsonꞌen, sinchetjáña aséen na̱; ko ngisen tsenꞌen ixi titikaonna sen, sen meꞌe tsechón sen kain nchakon. 25 ¿Ngeꞌe tsjacha na̱ siá xrochónda na̱ kain ngeꞌe jii ngataꞌa nunte ko sinchetjáña na̱ aséen na̱? 26 Méxin, ngisen tosueꞌe ixi titikaonna sen ko chijni nichja, kaxon janꞌan, Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, xrondachrja̱n ixi chúxinꞌa sen nchakon tsikian ijié juachaxin ko chjiixro chónda Ndotána ko kain ángel neꞌe ndo. 27 Nduaxin ntatjunta ixi kaxin ni ste ntiꞌi jai, xratsenꞌa na̱ tsikonja na̱ juachaxien ndo Dio.
Kuindoxin xranchi tsjeꞌe ndo Jesús
(Mt. 17:1-8; Mr. 9:2-8)
28 Kuatsinga ijní nchakon ti ndachro ndo Jesús kain jiꞌi, ko tjumeꞌe jeꞌe ndo kuajinꞌin ndo naa ijna̱ ixi xronichjeꞌe ndo ndo Dio ko bikao ndo ndo Pedro ko ndo Jacobo ko ndo Juan. 29 Ko hora jinichjeꞌe ndo Jesús ndo Dio, ngayakon ndo Jesús kuindoxin ko ti jitsáa ndo ikjan xranchi chjiixro ixi tsango tóngíxin. 30 Ko tjumeꞌe konoxin yuu sen stetjao ndo Jesús, ko sen meꞌe ndo Moisés ko ndo Elías. 31 Ko nguixin ngandajin ti ste sen tsango chaxro bingasáña ko stetjao sen xranchi tsonꞌen ndo Jesús ko xranchi tsenꞌen ndo tjajna Jerusalén. 32 Ko maski ndo Pedro ko sen stekao ndo tsango chjée sen kotachrin, jeꞌe sen stetsjeꞌe sen ko bikon sen juachaxin chónda ndo Jesús, ko bikon sen sen yuu jikao ndo. 33 Ko hora saxrokjui sen, ndo Pedro ndache ndo ndo Jesús:
―Maestro, jian stena ntiꞌi. Sintáñana níi tsaꞌon nchíín; naa tsaꞌon jaꞌanta, ko naa tsaꞌon ndo Moisés, ko naa tsaꞌon ndo Elías.
Ko ndo Pedro noeꞌa ndo ngeꞌe ndachro ndo. 34 Ko xrajinichja ndo kui̱i̱ naa itjui̱ kuitsía sen ko xrakon sen ixi kuituꞌe sen ngakjenꞌen itjui̱. 35  ++*Ko tjumeꞌe ngakjenꞌen itjui̱ meꞌe kuinꞌen sen naa ngisen ndachro:
―Jiꞌi chjanꞌna tsango tjuaꞌa. Tinꞌennta ti ndachro xjan.
36 Juexin nichja ndo Dio, bikon sen ndo Jesús jeꞌo ndo jii ndo ntiꞌa. Ko jeꞌe sen tenko sen, ko xroꞌan ngisen bekiꞌe sen ngeꞌe bikon sen.
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo naa chajan
(Mt. 17:14-21; Mr. 9:14-29)
37 Ndúyaxin ti xingajinxin sen ijna̱, tsango itsjé na̱ jichónꞌen na̱ ndo Jesús ngatja chaꞌo. 38 Ko naa xi jii ngakjenꞌen ni meꞌe nichja xa ko ndache xa ndo Jesús:
―Maestro, tinóatáana ixi tikitsjeꞌenta chjanꞌna ixi naakua xjan chonda ko niꞌe xjan. 39 Chónda xjan espíritue Xixronꞌanxrée ko itsé xa xjan ko nchekoyako xa xjan, ko titsinga xjan ko tuchrjo ti̱ꞌxi̱n roꞌa xjan. Tsango ncheniꞌe xa xjan ko tsango chrjen tajanda xa xjan. 40 Janꞌan ó kuinóatáana ngajin sen chrjikuꞌunta ixi xrokuantsje sen espíritu, ko juaꞌi kuantsje sen.
41 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―¡Jaꞌanta chuntiaꞌintana ko titikaonꞌanta! ¿Ti ngisa xrokonda tsakeꞌe ngajinnta ko sintakuanꞌannta? Tikuunta chán ntiꞌi.
42 Ti konchjiñeꞌe chán ti jii ndo Jesús, espíritue Xixronꞌanxrée meꞌe juinchekuendaa chán, ko juanka chán ngataꞌa nunte. Ko ndo Jesús kuyakutee ndo espíritu, ko meꞌe kuachrje espíritu ñaꞌi ko koxruenꞌen chán ko ndo Jesús kuajon ndo chán ngajin ndotée chán. 43 Ko kain ni ste ntiꞌa tsango xronka na̱ ixi bikon na̱ juachaxin ijié chónda ndo Dio.
Ndo Jesús íjngo chronga ndo tsenꞌen ndo
(Mt. 17:22-23; Mr. 9:30-32)
Kain na̱ xrastexronka na̱ ixi ixra̱ ijié juincheꞌe ndo Jesús, ko tjumeꞌe jeꞌe ndo ndache ndo sen teyuu chrikao ndo:
44 ―Tinꞌennta jian ti xrontatjunta, ko tjáñaꞌinta. Chujni xrotséna na̱ janꞌan, chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, tsikaanna na̱ ti jii xi ñaꞌi.
45 Ko jeꞌe sen kuienxinꞌa sen ngeꞌe ndachro ndo, ixi xrakuajonꞌa ndo Dio juachaxin xrokuienxin sen. Ko jeꞌe sen xrakon sen ko í juanchangíeꞌa sen ndo ngeꞌe xrondachro ti ndachro ndo.
¿Ngisen ícha tetuanꞌan?
(Mt. 18:1-5; Mr. 9:33-37)
46  +*Ko tjumeꞌe sen teyuu chrikao ndo Jesús, juangíxin sen juao kichuu sen ixi ngisen ti jeꞌe sen ícha tetuanꞌan. 47 Ko ndo Jesús konoꞌe ndo ngeꞌe xraxaon sen. Ko tjumeꞌe joa ndo naa chjan ko bakeꞌe ndo xjan tjenka ndo, 48  +*ko ndache ndo sen:
―Ngisen tsayéꞌe ichjan jiꞌi ixi titikaonna sen; sen meꞌe tayéꞌe sen janꞌan kaxon. Ko ngisen tsayéꞌena janꞌan, kaxon tsayéꞌe ngisen xruanꞌanna. Méxin, ngisen ícha tjinteꞌa ngakjenꞌennta, sen meꞌe ícha tjintee sen ti tetuanꞌan ndo Dio.
Chujni jeꞌa ningakoi̱na, ni meꞌe tsingijnana ixra̱ ntuꞌuna
(Mr. 9:38-40)
49 Ko tjumeꞌe ndo Juan ndache ndo ndo Jesús:
―Maestro, janꞌanna bikona naa xi ixi juachaxiannta jitantsje xa espíritue Xixronꞌanxrée; ko janꞌanna ntatjanna xa ixi ísincheꞌa xa jaña, ixi jeꞌe xa chrjikoꞌiana xa.
50 Ko ndachro ndo Jesús:
―Tingakuenꞌanta ni meꞌe, ixi ni ningakonaꞌina, jeꞌe na̱ tsingijnanta na̱.
Ndo Jesús kuyakutee ndo ndo Jacobo ko ndo Juan
51 Ko tjumeꞌe konchjiñeꞌe nchakon satsji ndo Jesús nio ti jii ndotée ndo, ko xraxaon ndo itsji ndo tjajna Jerusalén. 52 Jeꞌe ndo xruanꞌan ndo kaxin sen kuitaonxin sen chaꞌo saꞌó, ko sen meꞌe ikjui sen naa tjajna nunte Samaria bijée sen naa nchia ti tsjokéꞌe ndo Jesús ko kao jeꞌe sen. 53 Ko ni samaritano juaꞌi kuajon na̱ juachaxin ntiꞌa ixi ó noꞌe na̱ ixi ndo Jesús satji ndo tjajna Jerusalén. 54 Hora konoꞌe ndo Jacobo ko ndo Juan ixi ni samaritano juaꞌi tsajon na̱ juachaxin, jeꞌe sen ndache sen ndo Jesús:
―¿Nchána, á tjaunnta ixi tsjanchiana xroxingajinxin xroꞌi ngajní sinchetjáña kain ni meꞌe xranchi juincheꞌe ndo profeta Elías ó saꞌó?
55 Ko tjumeꞌe ndo Jesús ngatjia tsjeꞌe ndo sen, ko kuyakutee ndo sen, ko ndachro ndo:
―Jaꞌanta noaꞌinta ngixeꞌe espíritu chondanta. 56 Ixi janꞌan, chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, juiꞌa ixi sintatjáña chujni. Naꞌi. Janꞌan juiꞌi ixi tsantsjen ijie̱ chónda na̱ ixi tsechón na̱ kain nchakon.
Ko tjumeꞌe sakjui sen inaa tjajna.
Ngisen tjaun xroruéꞌe ndo Jesús
(Mt. 8:19-22)
57 Nchakon stetji sen ngatja chaꞌo, naa xi ndache xa ndo Jesús:
―Janꞌan tjaꞌon xroruaꞌanta nguixin ti no satsjinta.
58 Ko ndo Jesús ndache ndo xi meꞌe:
―Kain kutuunta chónda ba tjaue tixinꞌin ba, ko kain kuxe chónda ba kakée ba, ko janꞌan, chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, chondaꞌi ti no tsarichrin.
59 Ko íjngo ndo Jesús ndache ndo xi meꞌe:
―Jaꞌa ruaꞌna̱na.
Ko xi meꞌe juateꞌe xa ndachro xa:
―Tájonnta juachaxin tsijabaja ndotána.
60 Ko juatingíexin ndo Jesús ndachro ndo:
―Tintuꞌenta chujni tsikenꞌen tsjabaa kichuu na̱; ko jaꞌanta itjia ko ndachenta chujni xranchi jii juachaxin tetuanꞌan ndo Dio.
61 Ko tjumeꞌe inaa xi ndache xa ndo Jesús:
―Janꞌan tjaꞌon xroruaꞌanta; tintunanta xrontatjan sen nía.
62 Ko ndachro ndo Jesús:
―Ngisen teka ninge, ko ikjan sen tsjeꞌe sen, sen meꞌe juaꞌi sincheꞌe ixra̱ ti tetuanꞌan ndo Dio.
+ 9:5 Hch. 13:51. + 9:5 Lc. 10:4-11. + 9:7 Mt. 16:14; Mr. 8:28; Lc. 9:19. + 9:19 Mt. 14:1, 2; Mr. 6:14, 15; Lc. 9:7, 8. + 9:20 Jn. 6:68, 69. + 9:23 Mt. 10:38; Lc. 14:27. + 9:24 Mt. 10:39; Lc. 17:33; Jn. 12:25. + 9:35 Mt. 3:17; 12:18; Mr. 1:11; Lc. 3:22. + 9:35 2Pe. 1:17, 18. + 9:46 Lc. 22:24. + 9:48 Mt. 10:40; Lc. 10:16; Jn. 13:20.