7
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo xi nchexrée capitán romano
(Mt. 8:5-13)
Ko juexin nichja ndo Jesús, ikjan ndo tjajna Capernaum. Ntiꞌa bakeꞌe naa xi capitán romano bachónda xa naa xi nchexra̱ ko tsango tjaun xa xi meꞌe. Ko jeꞌe xi nchexra̱ niꞌe xa ko ó jiteꞌen xa. Ko xi capitán kuinꞌen xa nichja na̱ ngeꞌe jian juincheꞌe ndo Jesús, ko tjumeꞌe xroꞌan xa kaxin ni judío tetuanꞌan tsijée na̱ ndo Jesús, tsinóatée na̱ ixi xrokui̱i̱ ndo ko xrojuinchexruenꞌen ndo xi nchexrée xi capitán. Ko jeꞌe na̱ konchjiñeꞌe na̱ ngajin ndo Jesús ko kuaxi kuinóatée na̱ ngajin ndo ko ndachro na̱:
―Tsango jian xi capitán ko jaꞌanta chao xrobingijnanta xa, ixi jeꞌe xa tjaun xa tjajnana̱na, tjajnée ni judío, ko kuetuanꞌan xa konchjian ningona̱na.
Ko ndo Jesús ikjui ndo ko ó jitonchjiñeꞌe sen ndoꞌa xi capitán, ko tjumeꞌe xi capitán kuetuanꞌan xa ngajin kaxin na̱ itsji na̱ tsindache na̱ ndo Jesús:
―Xi capitán tjaunꞌa xa xrotjáanta xa ixra̱, ko ndachro xa ixi tikinixinꞌa xa tsixinꞌinnta ndoꞌa xa ko kaxon tikinixinꞌa tsi̱i̱ xa xronichjaꞌanta xa. Méxin, jeꞌo tájonnta juachaxin ixi xi nchexrée xa tsoxruenꞌen xa. Jeꞌe xa kaxon xrokonda tsitikaon xa ngisen tetuenꞌen xa, ko kaxon chónda xa juachaxin tetuanꞌan xa ngajin kain xisoldadoe xa. Ko nchakon tetuenꞌen xa naa xisoldadoe xa satsji xa, jeꞌe xa itji xa. Ko nchakon tetuanꞌan xa ixi tsi̱i̱ naa xi soldado jeꞌe xa ti̱i̱ xa. Ko nchakon tetuenꞌen xa naa xi nchexra̱, jeꞌe xa titikaon xa.
Ko kuinꞌen ndo Jesús, ko xronka ndo ixi jaña ndachro xa, ko jeꞌe ndo konkjan tsjeꞌe ndo ti sen steruéꞌe ndo, ko ndachro ndo:
―Nduaxin ntatjunta, xroꞌan ni israelita kuitja chuntiana xranchi xi capitán jiꞌi.
10 Ko tjumeꞌe ni ncheꞌe ixra̱ ngajin xi capitán ikjan na̱ nchia, ko bikon na̱ xi niꞌe ko ó tsikoxruenꞌen xa ko íxroꞌan ichin chónda xa.
Ndo Jesús nchexechón ndo xitsiꞌe naa nchri kaꞌan
11 Ko tjumeꞌe ndo Jesús sakjui ndo naa tjajna ndatinꞌin Naín, bikao ndo sen teyuu chrikao ndo ko kueya ni konchjiñeꞌe ngajin ndo. 12 Ko nchakon kuiji sen ngandeꞌe tjajna meꞌe, ndo Jesús bikon ndo jitikaꞌo na̱ naa chujni tsikenꞌen xroxrabaa, chán meꞌe naa chjenꞌen naa nchri kaꞌan, naakua xjan meꞌe bachónda nchra. Ko tsango itsjé ni tjajna jitikao na̱ nchra tsixrabaa chán. 13 Hora bikon ndo Jesús nchri meꞌe, bikonóeꞌe ndo nchra ko ndachro ndo:
―Ítsjangaꞌia.
14 Ko tjumeꞌe ndo Jesús konchjiñeꞌe ndo ko bakeꞌe ndo itja ndo ngataꞌa nta̱a̱ jiá chán, ko ni jitikao nta̱a̱ chónꞌen na̱. Ko ndo Jesús ndache ndo chán tsikenꞌen:
―Janꞌan ntatjua: ¡Chajan tingatjen!
15 Ko tjumeꞌe chán tsikenꞌen xendua chán ko bakeꞌe chán ko juangíxin chán nichja chán, ko jaña ndo Jesús kuajon ndo chán ngajin janée chán. 16 Ko nchakon bikon na̱ jaña konꞌen, kain na̱ tsango xronka na̱ ko juangíxin na̱ kuajon na̱ juasie na̱ ngajin ndo Dio ko ndachro na̱:
―Ndo Dio xruanꞌan ndo naa ndo nichja chijnie ndo, ndo meꞌe tsango chónda ndo juachaxin.
Ko kaxon ndachro na̱:
―Ndo Dio kui̱i̱ ndo tsingijna ndo tjajnée ndo.
17 Ko nguixin nunte Judea ko kain tjajna jii ngandajin nunte Judea konoꞌe na̱ ngeꞌe jian juincheꞌe ndo Jesús.
Sen xruanꞌan ndo Juan
(Mt. 11:2-19)
18 Sen chrikao ndo Juan bekiꞌe sen ndo kain ngeꞌe juincheꞌe ndo Jesús ko tjumeꞌe kuiyeꞌe ndo yuu sen chrikao ndo, 19 ko xruanꞌan ndo sen tsitsjeꞌe sen ndo Jesús tsjanchangíꞌe sen ndo á jeꞌe ndo ngisen tsi̱i̱, o̱ á xrochonꞌen sen tsi̱i̱ inaa ngisen. 20 Ko sen xruanꞌan ndo Juan konchjiñeꞌe sen ngajin ndo Jesús, ko ndachro sen:
―Ndo Juan xruanꞌanna ndo tsjanchangiꞌananta á jaꞌanta ndo Cristo tsi̱i̱, o̱ xraxrochonꞌanna inaa ngisen tsi̱i̱.
21 Ko nchakon kuiji sen, ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo tsango itsjé ni chónda ichin, ko kuantsje ndo espíritue Xixronꞌanxrée chónda kaxin na̱, ko kaxon juinchexruenꞌen ndo itsjé ni tikonꞌa. 22 Méxin, ndo Jesús ndache ndo sen xruanꞌan ndo Juan:
―Itjinta, tindachenta ndo Juan ti bikonta ko ti kuinꞌennta: ni tikonꞌa, chao tikon na̱, ko ni ntarengo chao ichrji na̱, ko ni kuachónda ichin lepra, jai íxroꞌan ichin chónda na̱, ko ni bakienꞌa, chao tinꞌen na̱, ko ni kuenꞌen, jai xechón na̱, ko ni nóa kuinꞌen na̱ chijni jian ixi tsachrje ijie̱ chónda na̱. 23 Ko sen xrotjáñeꞌa xrochuntiana, sen meꞌe juaxruxin tsintee sen.
24 Nchakon sakjui sen tsixruaꞌan ndo Juan, ndo Jesús kuaxi ndo ndache ndo kain ni kuituꞌe ntiꞌa kondee ndo Juan, ko ndachro ndo:
―Nchakon ikjuinta ntajie kuitsjeꞌenta ndo Juan, ¿xranchi xraxaonnta xrobikonnta ndo? ¿Á bikonta ndo xranchi naa ntatji tjatuꞌo chrinto? 25 ¿Naꞌi, ngeꞌe xrobikonnta? ¿Á xrobikonnta naa xi jiá manta tsango tjintee? ¡Naꞌi, jeꞌa meꞌe! Jaꞌanta ó noꞌanta ixi ngisen jiá manta tjintee ko chónda itsjé ngeꞌe, ni meꞌe ste na̱ ndoꞌa naa xi rey tetuanꞌan. 26 Méxin, ¿ngeꞌe kuitsjeꞌenta? ¿Á xrobikonnta naa ngisen chronga chijnie ndo Dio? ¡Jaán, nduaxin meꞌe, ko xi meꞌe ícha chónda juachaxin ixi sen banichja chijnie ndo Dio saꞌó! 27 Ndo Juan meꞌe ngisen kui̱i̱ xranchi jitaxin xroon chijnie ndo Dio saꞌó:
Janꞌan xroxruanꞌan naa ngisen xrochronga chijnina
ko jeꞌe ndo sinchenataonxin ndo chaꞌo,
ko sinchekonchjian ndo chaꞌo ngajinnta.
28 Janꞌan rintatjonta ixi kain ni kui̱i̱ saꞌó chronga chijnie ndo Dio, xroꞌan ngisen kuachónda juachaxin xranchi juachaxin chónda ndo Juan Bautista. Ko maski, ngisen chóndaꞌi itsjé juachaxin ti tetuanꞌan ndo Dio, ícha ijié sen ixi ndo Juan.
29  +*Nchakon kuinꞌen na̱ jiꞌi, kain na̱ ko kain xi xengeꞌe iꞌna̱ tsikikite ndo Juan kuitikaon na̱ ixi ndo Dio tsango jian ndo. 30 Ko xi fariseo ko xi tjako ley chroꞌa xa ixi ndo Juan xrobikitée ndo xa, tjaunꞌa xa ti ndo Dio xrobingijna ndo xa. 31 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―¿Xranchi tsjakoxin chujni ste jai? ¿Ste na̱ xranchi tsjakoxinni ti ncheꞌe chujni? 32 Ste na̱ xranchi ichjan nchínchín takeꞌe xjan nunte sondaon xjan ngataon ndasin ko tuyakuꞌe kichuu xjan ko ndachro xjan: “Janꞌanna kuanoana ntaxro ko jaꞌanta téꞌanta, janꞌanna itsje̱na soon ti chóndani juachjaon ko jaꞌanta tsjangaꞌinta.” 33 Ko kui̱i̱ ndo Juan Bautista, ko juineꞌa ndo nutja ko kuiꞌa ndo xran vino, ko jaꞌanta ndachronta ixi jeꞌe ndo chónda ndo naa espíritue Xixronꞌanxrée. 34 Ko tjumeꞌe juiꞌi janꞌan, Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, ko iné ko tiꞌí, ko jaꞌanta ndachronta ixi janꞌan tsango iné ko tsango tiꞌí ko tjento kain ni ndakoꞌa ncheꞌe ko kain xi xengeꞌe iꞌna̱. 35 Ko ti tsango noꞌe ndo Dio meꞌe tjakoxin chjenꞌen ndo Dio.
Ndo Jesús jii ndo ndoꞌa naa xi fariseo tinꞌin Simón
36 Naa xi fariseo ndache xa ndo Jesús itsji ndo ndoꞌa xa sinekao ndo xa. Ko ndo Jesús ikjui ndo ntiꞌa ko bakeꞌe ndo ti jii mesa. 37  +*Ko tjajna meꞌe jii naa nchri, nchri meꞌe tsango kueya ijie̱ kuachónda nchra. Ko konoꞌe nchra ixi ndo Jesús kui̱i̱ ndo sine ndo ndoꞌa xi fariseo meꞌe, ko jeꞌe nchra ikjui nchra ntiꞌa ko bikao nchra naa xroxrao jichre inda chaxro xraxe tjintee. 38 Ko konchjiñeꞌe nchra ti jii tutée ndo Jesús ko bakeꞌexin nchra ntatuchiꞌin nchra ko tsjanga nchra. Méxin, kuintjí ndakon nchra tutée ndo Jesús, ko tjumeꞌe xrajaa nchra juinchexemaxin nchra tutée ndo, ko kuitoxin nchra tutée ndo, ko tjumeꞌe bingamá nchra inda chaxro xraxe tutée ndo. 39 Ko bikon xi fariseo tsikiyeꞌe ndo Jesús, ko jeꞌe xa xraxaon xa: “Á nduaxin ndo jiꞌi naa ndo chronga chijnie ndo Dio, siá nduaxin meꞌe, jeꞌe ndo xrokonoꞌe ndo ngisen jinéma ixi ndakon tutée ndo, ko ngisen nchri jiꞌi; xrokonoꞌe ndo ixi nchri jiꞌi tsango ndakoꞌa ncheꞌe nchra.” 40 Ko tjumeꞌe ndo Jesús ndache ndo xi fariseo:
―Simón, janꞌan xrontatjua naa ngeꞌe.
Ko xi fariseo juateꞌe xa:
―Ndachijiana, Maestro.
41 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―Bakeꞌe yuu xi sínká tomi ngajin naa xi tjatuya tomi. Naa xi sínká naꞌó ciento tomi, ko naa xi sínká tuꞌo ciento tomi. 42 Ko juaꞌi kuintejuenga xa ꞌna̱. Ko xi tjatuya tomi juincheméꞌe xa ti sínká kayui xi meꞌe.
Ndachro ndo Jesús:
―Jai ndachijiana jaꞌa, ¿ngixeꞌe xi ícha tjueꞌe xi tjatuya tomi?
43 Ko juateꞌe xi Simón ndachro xa:
―Janꞌan xraxaꞌon ixi xi ícha bikonóeꞌe xa, xi sínká ícha tomi.
Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―Jaán, nduaxin.
44 Ko ndo Jesús tsjeꞌe ndo nchri meꞌe ko ndache ndo xi Simón:
―Tsjeꞌé nchri jiꞌi. Janꞌan kuixinꞌin ndúya ko chjánaꞌiana inda tsijmaxin tutéena; ko nchri jiꞌi juinéma nchra tutéena ixi ndakon nchra, ko juinchexemaxin nchra xrajaa nchra. 45 Jaꞌa kuitoxinꞌana ti juiꞌi ndúya, ko jeꞌe nchra, xrakuixiꞌin ndúya jititoxin nchra tutéena. 46 Jaꞌa bakeꞌa ndaxiꞌe ngataꞌa jáana; ko jeꞌe nchra bakeꞌe nchra inda chaxro xraxe tutéena. 47 Méxin, janꞌan ntatjua ixi ti kueya sínká nchra ó koméꞌe, ko méxin, ícha tjaunna nchra; ko ngisen sinkaꞌi ijie̱, kaxon jeꞌa ícha tjaunna na̱.
48 Ko tjumeꞌe ndo Jesús ndache ndo nchri meꞌe:
―Kain ti ndakoꞌa juincheꞌe ó koméꞌe.
49 Ko kain na̱ tsikonchjiñeꞌe ti jii ndo Jesús tjenka mesa kuaxi na̱ ndache kichuu na̱:
―¿Ngisen jiꞌi, ixi ncheméꞌe xa ti ijie̱ chónda na̱?
50 Ko tjumeꞌe ndo Jesús ndache ndo nchra:
―Jaꞌa chuntiana ko kuitikaonna, méxin ijie̱ kuachonda koméꞌe ijie̱; méxin, jai juaxruxin satjia.
+ 7:29 Mt. 21:32; Lc. 3:12. + 7:37 Mt. 26:7; Mr. 14:3; Jn. 12:3.