6
Sen chrikao ndo Jesús tonchrinjin sen trigo
(Mt. 12:1-8; Mr. 2:23-28)
Naa nchakon sábado tjokéꞌe ni judío, ndo Jesús ko sen teyuu chrikao ndo kuatsinga sen tjenka kaxin ijngi tsikenga na̱ trigo, ko sen teyuu chrikao ndo konchrinjin sen kaxin ti̱n trigo, ko konteꞌnga sen trigo ixi itja sen ko juine sen. Ko kaxin xi fariseo juanchangi xa ndachro xa:
―¿Sonda stencheꞌenta ti tikinixinꞌa sincheꞌeni nchakon tjokéꞌeni?
Ko ndachro ndo Jesús:
―¿Á juinchekuanxinꞌanta ngeꞌe ndachro xroon jitaxin chijnie ndo Dio, xranchi juincheꞌe ndo David ko kain xi bikao ndo naa nchakon tsango kuenꞌen sen jinta? Ndo David kuixinꞌin ndo ndoꞌa ndo Dio ko itsé ndo nutja ti tikinixinꞌen ndo Dio ko juine ndo nio, ko kaxon kuajon ndo nio juine kain xi bikao ndo. Ko nutja meꞌe jeꞌo xitaana chónda xa juachaxin sine xa nio.
Ko kaxon ndachro ndo Jesús:
―Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, chónda ndo juachaxin tsetuenꞌen ndo xranchi tsonꞌen nchakon tjokéꞌeni.
Naa xi juaꞌi nchetengi itja xa
(Mt. 12:9-14; Mr. 3:1-6)
Inaa sábado nchakon tjokéꞌe ni judío, kuixinꞌin ndo Jesús ningue ndo Dio ko kuaxi ndo juinchekuenꞌen ndo na̱ chijnie ndo Dio. Ko ntiꞌa jii naa xi juaꞌi nchetengi itja xa ti jian. Ko xi tjako ley ko xi fariseo stetsjaya xa ndo Jesús ixi tjaun xa tsikon xa á sinchexrjuenꞌen ndo xi meꞌe nchakon sábado tjokéꞌe na̱, ixi jaña tsjankataꞌa xa ndo Jesús ijie̱. Ko ndo Jesús ó noꞌe ndo ngeꞌe stexraxaon aséen xa, méxin, ndache ndo xi niꞌe itja:
―Tingatjen ko takeꞌé ngusine ntiꞌi.
Ko tjumeꞌe bingatjen xi meꞌe ko bakeꞌe xa ngusine ti ste kain na̱. Ko jeꞌe ndo Jesús ndache ndo ikaxin na̱:
―Janꞌan tsjanchangiꞌanta, ¿ngeꞌe chao sincheꞌeni nchakon tjokéꞌeni, á sincheꞌeni jian o̱ sincheꞌeni ndakoꞌa? ¿Á tsingijnani chujni o̱ á tsóñani chujni?
10 Ko tjumeꞌe ndo Jesús tsjeꞌe ndo kain ni ste ntiꞌa ko ndache ndo xi niꞌe:
―Tinxe tjáa.
Ko jeꞌe xa kuinxe itja xa, ko hora meꞌe koxruenꞌen itja xa. 11 Ko ikaxin na̱ tsango koñao na̱ ko stetjao kichuu na̱ xranchi xrotsé na̱ ndo Jesús.
Ndo Jesús kuincheꞌe ndo teyuu sen tsajikao ndo
(Mt. 10:1-4; Mr. 3:13-19)
12 Ikaxin nchakon tjumeꞌe ndo Jesús ikjui ndo ti jii naa ijna̱ ixi ntiꞌa xronichjexin ndo ndo Dio, ko nchijíi tiie juao ndo ndotée ndo. 13 Ko ti bingasáña nichjeꞌe ndo sen ruéꞌe ndo, ko kuincheꞌe ndo teyuu sen, sen meꞌe ikjan apóstol tsajikao ndo. 14 Ko sen meꞌe jaꞌin ndatinꞌin sen: ndo Simón, meꞌe ndo Jesús juinchekinꞌin ndo Pedro; ko xikichuu ndo ndatinꞌin Andrés; ndo Jacobo, ndo Juan, ndo Felipe ndo Bartolomé, 15 ndo Mateo, ndo Tomás, ndo Jacobo, chjenꞌen ndo Alfeo, ndo Simón, banchekinꞌin na̱ Zelote, 16 ndo Judas chjenꞌen ndo Jacobo ko ndo Judas Iscariote, ndo juinchekji ndo Jesús.
Ndo Jesús juinchekuenꞌen ndo kueya na̱ chijnie ndo Dio
(Mt. 4:23-25)
17 Ko ndo Jesús ko ti teyuu sen xingajinxin sen ngataꞌa jna̱ ko kui̱i̱ sen ngataon naa ijngi, ko ntiꞌa ste ikaxin sen ruéꞌe ndo. Ko kaxon kueya na̱ konchjiñeꞌe na̱, kui̱xi̱n na̱ kueya tjajna nunte Judea ko tjajna Jerusalén ko nguixin ngandeꞌe ndalago ti jii tjajna Tiro ko tjajna Sidón. Kain na̱ kui̱i̱ na̱ ixi tsinꞌen na̱ ti nichja ndo Jesús ko tsoxruenxin na̱ ichin chónda na̱. 18 Ko ni chónda espíritue Xixronꞌanxrée kaxon koxruenꞌen na̱. 19 Ko kain na̱ tjaun na̱ xrotsé na̱ ndo Jesús ixi noꞌe na̱ juachaxin tachrjexin jeꞌe ndo chao sinchexrjuenꞌen kain na̱.
Juaxruxin ko juachjaon
(Mt. 5:1-12)
20 Ko tjumeꞌe ndo Jesús xendua ndo tsjeꞌe ndo sen teyuu chrikao ndo ko ndachro ndo:
―Juaxruxin tsakeꞌenta ti nóanta ixi tsayeꞌenta juachaxin tsixinꞌinnta ti tetuanꞌan ndo Dio. 21 Juaxruxin tsakeꞌenta ti jai chondaꞌinta ngeꞌe sintenta, ko tjumeꞌe xrochondanta ti jian.
’Juaxruxin tsakeꞌenta ti jai tsjanganta, ixi tjumeꞌe xrochaꞌanta.
22  +*’Juaxruxin tsakeꞌenta ti jai ningakonꞌannta na̱ ko tsjanoanta na̱, chinga xrontatjunta na̱, ko xrondachro na̱ ixi ñaꞌinta ixi titikaonntana janꞌan, Chjenꞌen Ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni. 23  +*Nchakon tsonꞌen kain juachjaon meꞌe, tsango juaxruxin ko chaxro tsakeꞌenta, ixi tsayeꞌenta naa ngeꞌe ícha jian jii ngajní. Jaña juincheꞌe sen tachríꞌanta ngajin sen kuachronga chijnie ndo Dio.
24 ’Lastunta jaꞌanta ti kueya chondanta ixi ó juexin ti juaxruxin bakeꞌenta.
25 ’Lastunta ti chondanta kueya ngeꞌe sintenta ixi tsi̱i̱ nchakon tsatsenta jinta.
’Ko lastunta ti jai tjanonta ko cháꞌanta ixi tsi̱i̱ nchakon xrotsjanganta ixi tsayeꞌenta ijié juachjaon.
26 ’Lastunta jaꞌanta ixi jai kain chujni chaxro nichjaꞌanta na̱ ixi jaña kaxon kuanichjeꞌe ni tachríꞌanta chujni ndakoꞌa bajako chijnie ndo Dio.
Xrokonda xrotjaunnta ngisen ningakonꞌannta
(Mt. 5:38-48; 7:12)
27 ’Ko jaꞌanta ti tinꞌennta ti ntatjunta: Tjueꞌenta ngisen tjaunꞌanta, ko ncheꞌenta jian ngajin ni ningakonꞌannta. 28 Tjancheꞌenta ndo Dio ixi chaxro tsintee ngisen chinga nichjaꞌanta, ko tjancheꞌenta ndo Dio ixi ni ndakoꞌa ncheꞌe ngajinnta. 29 Siá xrojan ngisen tsandeꞌe na̱ tja na̱ ikonnta, tintuꞌenta tsandeꞌe na̱ naa nango. Ko siá xrojan ngisen tsantsjaꞌanta chamaranta, kaxon tájonnta camisáanta. 30 Ko siá xrojan ngisen tsjanchaꞌanta ngeꞌe chondanta, tájonnta; ko siá xrojan ngeꞌe tsantsjaꞌanta na̱, íncheniaxinꞌanta. 31  +*Jaꞌanta ncheꞌenta ngajin na̱ xranchi tjaunnta sincheꞌe na̱ ngajinnta.
32 ’Siá jaꞌanta jeꞌo tjueꞌenta ngisen chaxro nichjaꞌanta, ndo Dio ncheꞌa ndo juaxruxin meꞌe, ixi kain ni chúxinꞌa ndo Dio ko ni ndakoꞌa ncheꞌe, jaña ncheꞌe na̱. 33 Ko siá jeꞌo ncheꞌenta ti jian ngajin ngisen ncheꞌe jian ngajinnta, ndo Dio ncheꞌa ndo juaxruxin meꞌe, ixi kain ni chúxinꞌa ndo Dio jaña ncheꞌe na̱ kaxon. 34 Ko siá nchekjennta na̱ xrojan ngeꞌe chondanta jeꞌo ngajin ngisen chao xrokjanꞌannta ngeꞌe juinchekjennta, ndo Dio ncheꞌa ndo juaxruxin meꞌe ixi kaxon ni chúxinꞌa ndo Dio nchekjen kichuu na̱ xrojan ngeꞌe ko jaña tjaun na̱ xrokjenꞌen na̱ kaxon. 35 Ko jaꞌanta xrotjueꞌenta ngisen ningakonꞌannta, ko sincheꞌenta jian ngajin ni tjaunꞌanta. Kaxon sinchekjennta na̱ naa ngeꞌe, ko xroꞌan ngeꞌe xrochonꞌénnta tsayeꞌenta. Jaña jaꞌanta tsayeꞌenta naa ngeꞌe jian ixi jaꞌanta xrokjannta chjenꞌen ndo Dio jii ngajní, ixi jeꞌe ndo Dio kaxon jaña ncheꞌe ndo, tajon ndo kueya ngeꞌe ngajin ni tajonꞌa juasaya ko ni ndakoꞌa ncheꞌe. 36 Tikonóeꞌénta chujni, xranchi Ndotáina jii ngajní tikonóeꞌe ndo chujni.
Tjankataꞌinta ijie̱ inaa chujni
(Mt. 7:1-5)
37 ’Tjankataꞌinta ijie̱ ngajin na̱, meꞌe kaxon ndo Dio tsjangataꞌinta ndo ijie̱ ngajinnta. Ncheꞌanta ixi tangi tsonꞌen naa chujni ko jaña kaxon ndo Dio tsetuanꞌi ndo ixi tangi tsonꞌannta. Tjáñaꞌanta ngeꞌe ndakoꞌa juintaꞌanta na̱, jaña kaxon ndo Dio xrotjáñeꞌe ndo ti ndakoꞌa juincheꞌenta. 38 Ko tájonnta ngeꞌe xrokondeꞌe ikaxin na̱, ko ndo Dio xrotjáanta ndo kain ti xrokondaꞌanta. Ko sinchekaon ndo costáanta jian, tsonteto costa jian, tsontsjenga ndo ko jian xrokaon ixi ícha xrotjáanta ndo. Méxin siá juaxruxin kuajonnta, jaña tsayeꞌenta kaxon.
39  +*Ko ndo Jesús kaxon juako ndo jaꞌin:
―¿Á chao naa ngisen tikonꞌa xrotséꞌe itja inaa ni tikonꞌa? ¿Á jeꞌa tsandatjen yui na̱ ngaya tuye? 40  +*Méxin, naa ngisen ruéꞌe, jeꞌa ícha noꞌe sen ixi ti ndo nchekuenꞌen sen. Ko nchakon tsitja sen jian, meꞌe tsakeꞌe sen xranchi ndo juinchekuenꞌen sen.
41 ’¿Sonda tsjeꞌenta xineno jii ngangi ikon sen kichuunta ko tsjeꞌanta nta̱a̱ ti chónda ikonnta? 42 Siá tikonꞌanta nta̱a̱ jii ngangi ikonnta, ¿sonda xrondachenta sen kichuunta: “Chonꞌén tsantsjengi xineno jii ngangi ikuan”? ¡Ko jaꞌanta ndakoꞌa xraxaonnta! Cháña saꞌó tantsjenginta nta̱a̱ jii ngangi ikonnta, ko jaña chao tsikonnta jian tsantsjengínta xineno jii ngangi ikon sen kichuunta.
Nta̱a̱ tajon tu tatsuanxinni nta̱a̱ ixi itu tsajon nta̱a̱
(Mt. 7:17-20; 12:33-35)
43 ’Ko xroꞌan nta̱a̱ jian tsajon naa itu xroꞌan xrée, ko nta̱a̱ xroꞌan xrée juaꞌi tsajon nta̱a̱ naa itu jian. 44  +*Nanaá nta̱a̱ tatsuanxinni nta̱a̱ ixi itu tajon nta̱a̱. Ixi nta̱chaꞌa juaꞌi tsajon nta̱a̱ tu higo, ko kacháꞌa juaꞌi tsajon ka tu uva. 45  +*Ni jian nichja na̱ ngeꞌe jian jii ngaya aséen na̱; ko ni ñaꞌi ndakoꞌa nichja na̱ ixi nichja na̱ ti chónda na̱ ngaya aséen na̱. Ixi kain ngeꞌe chónda na̱ ngaya aséen na̱ meꞌe nichja roꞌa na̱.
Nchia kuiꞌte ngataꞌa itjao̱ ko nchia kuiꞌte ngataꞌa nchese
(Mt. 7:24-27)
46 ’Ko jaꞌanta, ¿sonda ndachronta ixi janꞌan Ncháanta ko titikaonꞌanta ngeꞌe tetuanꞌannta? 47 Kain chujni tonchjiñeꞌe na̱ ngajin janꞌan, ko tinꞌen na̱ ti ntatjan na̱ ko titikaon na̱, 48 ni meꞌe ste na̱ xranchi naa xi tsijinchekonchjian naa nchia ko saꞌó inge xa ixi ngataꞌa itjao̱ tsiꞌte xa nchia. Ko nchakon koyeé inda, ko soji kuinchekaꞌo inda nchia meꞌe, ko xroꞌan konꞌen nchia ixi soji jii nchia ngataꞌa itjao̱. 49 Ko ni tinꞌen ti ndachrja̱n ko titikaonꞌa na̱, ni meꞌe ste na̱ xranchi naa xi juinchekonchjian naa nchia ngataꞌa nchese. Ko nchakon koyeé inda, ko soji kuinchekaꞌo inda nchia meꞌe, jamangi. Ko jaña chjenjin nchia meꞌe.
+ 6:22 1Pe. 4:14. + 6:23 Hch. 7:52. + 6:31 Mt. 7:12. + 6:39 Mt. 15:14. + 6:40 Mt. 10:24, 25; Jn. 13:16; 15:20. + 6:44 Mt. 12:33. + 6:45 Mt. 12:34.