5
Kueya kuchee̱ itsé sen
(Mt. 4:18-22; Mr. 1:16-20)
+*Naa nchakon ndo Jesús jii ndo ngandeꞌe ndalago ndatinꞌin Genesaret ko kueya na̱ kuixintja kichuu na̱ ixi tjaun na̱ tsinꞌen na̱ chijnie ndo Dio. Ko bikon ndo jii ngandeꞌe inda yuu nta̱barco tsikintuꞌe ni itsé kuchee̱ ko jeꞌe na̱ stenéma na̱ nochaꞌa tséxin na̱ ba. Ko jeꞌe ndo bajinꞌin ndo naa nta̱barcoe naa xi ndatinꞌin Simón, ko ndo Jesús ndache ndo xa ixi tsoncheka xa nta̱a̱ ícha ngusine inda. Ko bakeꞌe ndo nunte ngataꞌa nta̱barco ko kuaxi ndo juinchekuenꞌen ndo kain ni ste ntiꞌa. Ko juexin juinchekuenꞌen ndo na̱, tjumeꞌe ndache ndo xi Simón:
―Tikuꞌa nta̱barco ti ícha yasoꞌe inda, ko tjankanta nochaꞌa chringi inda ixi xrotsénta kuchee̱.
+*Ko ndo Simón juatingíexin ndo:
―Maestro, nguixin tiie stentaꞌana ixra̱ ko xroꞌan kuchee̱ itséna. Ko siá jaꞌanta ndachronta, jaña sintaꞌana.
+*Ko jeꞌe sen kuitikaon sen ngeꞌe ichro ndo Jesús. Ko tsango kueya kuchee̱ bingachjian nochaꞌa ko jitaxin jichrindaon no. Ko tjakaxin kichuu sen steyá inaa nta̱barco ixi tsonchjiñeꞌe sen tsingijna kichuu sen. Ko kui̱i̱ sen ko juinchekaon sen yui nta̱barco ko jeꞌe nta̱a̱ kuechjenꞌen nta̱a̱ ko ó xrojamangi nta̱a̱ ixi kueya kuama nta̱a̱. Ko bikon ndo Simón Pedro ngeꞌe konꞌen, bakeꞌexin ndo ntatuchiꞌin ndo ko ndachro ndo:
―Tingaxintuan, Nchána Jesús, ixi janꞌan tjúáꞌi aséenna.
Méxin, ndo Simón ko sen ste ngajin ndo xronka sen ixi kueya kuchee̱ itsé sen. 10 Kaxon xronka ndo Jacobo ko ndo Juan, chjenꞌen ndo Zebedeo, sen meꞌe tingijna ndo Simón ncheꞌe sen ixra̱. Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―Xronkaꞌia, saꞌó kuatse kuchee̱ ko jai tsaxia xronichjeꞌe chujni kondeena janꞌan.
11 Ko bikao sen nta̱barco ngandeꞌe inda. Ko kuintuꞌe sen nta̱a̱ ko kain ngeꞌe kuachónda sen ko sakjui sen ruéꞌe sen ndo Jesús.
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo naa xi níexin ichin lepra
(Mt. 8:1-4; Mr. 1:40-45)
12 Naa nchakon bakeꞌe ndo Jesús naa tjajna, kui̱i̱ naa xi níexin xa ichin lepra. Ko bikon xa ndo Jesús, méxin, konchjiñeꞌe xa ko bakeꞌexin ntatuchiꞌin xa ko kuiséya xa ngataꞌa nunte ko kuinóatée xa ko ndachro xa:
―Jaꞌanta nchexruannanta siá jaña tjaunnta.
13 Ko ndo Jesús bakeꞌe ndo itja ndo ngataꞌa xa ko ndachro ndo:
―Jaán tjaꞌon; sintaxruanꞌan.
Ko tuinxin koxruenꞌen xa. 14 Ko jeꞌe ndo kuetuanꞌan ndo ngajin xa:
―Xroꞌan ngisen tekiꞌé ixi ó koxruanꞌan. Itjia ngajin xitaana ixi ó koxruanꞌan ko tájuan ti tikinixin kuituanꞌan ndo Moisés ko jaña tsikon kueya na̱ ixi koxruanꞌan.
15 Ko konoꞌe kain tjajna chijnie ndo Jesús, ko kueya na̱ konchjiñeꞌe na̱ ngajin ndo ixi tsinꞌen na̱ ngeꞌe ndachro ndo, ko sinchexrjuenꞌen ndo chinꞌen na̱. 16 Ko jeꞌe ndo Jesús bakachrjendáa ndo nanaó ti xroꞌan chujni jii ixi kuanichjeꞌe ndo ndotée ndo jii ngajní.
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo naa xi juaꞌi itji
(Mt. 9:1-8; Mr. 2:1-12)
17 Naa nchakon ndo Jesús juinchekuenꞌen ndo chujni ko ntiꞌa ste kaxin xi fariseo ko kaxin xi tjako ley, tsiki̱ꞌxi̱n xa kain tjajna nunte Galilea ko nunte Judea ko tjajna Jerusalén. Ko ndo Jesús juako ndo juachaxien ndo Dio ixi juinchexruenꞌen ndo itsjé chujni niꞌe. 18 Nchakon meꞌe kui̱i̱ kaxin na̱ bikaꞌo na̱ naa xi jitsingataꞌa kania, xi meꞌe juaꞌi nchetengi tutée xa. Ko tjaun na̱ xrokuixinꞌin na̱ kao xi niꞌe ngaxinꞌin nchia ixi xrobakeꞌe na̱ xa ngajin ndo Jesús. 19 Ko juaꞌi kuixinꞌin na̱ ixi kueya na̱ ste na̱ ngaxinꞌin nchia. Ko tjumeꞌe bajinꞌin na̱ ngataꞌa nchia ko konxrato xa ngataꞌa nchia, ko ntiꞌa juinchexingajinxin na̱ xi niꞌe jiá kania ngusine kain ni ste tjenka ndo Jesús. 20 Ko ndo Jesús bikon ndo ixi chujni meꞌe tsango chuntia na̱ ko ndache ndo xi niꞌe:
―Janꞌan ó juintemáꞌa kain ti ndakoꞌa juincheꞌe.
21 Ko tjumeꞌe kain xi tjako ley ko xi fariseo kuaxi xraxaon xa: “¿Ngisen xi jiꞌi, ixi ndakoꞌa nichja xa ko nichjangíꞌe xa ndo Dio? Ixi xroꞌan chujni tsantsje ijie̱; jeꞌo ndo Dio chao tsantsje ndo ijie̱ chónda na̱.”
22 Ko ndo Jesús ó noꞌe ndo ngeꞌe stexraxaon xa, méxin, ndachro ndo:
―¿Sonda jaña xraxaonnta? 23 ¿Ngeꞌe ícha tangiꞌa xrontatjan xi niꞌe? ¿Á ícha tangiꞌa xrontatjan xa ixi ó koméꞌe ti ndakoꞌa juincheꞌe xa?, o̱, ¿á tsingatjen xa ko tsajixin xa tutée xa? 24 Méxin, jai tsjakoꞌanta ixi janꞌan, chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, chonda juachaxin ngataꞌa nunte tsantsje ijie̱ chónda chujni.
Ko tjumeꞌe ndo Jesús ndache ndo xi niꞌe:
―Janꞌan ntatjua jaꞌa tingatjen ko itsé kaniaꞌa ko satsjia ndúya.
25 Ko tuinxin bingatjen xi juaꞌi itji ko stetsjeꞌe kain na̱, ko itsé xa kanieꞌe xa ti baketaꞌa xa ko sakjui xa ndoꞌa xa ko jitajon xa juasaya ngajin ndo Dio. 26 Ko kain ni ste ntiꞌa xronka na̱ ko kaxon kuajon na̱ juasaya ngajin ndo Dio, ko xrakon na̱ stendachro na̱:
―Jai bikona naa ngeꞌe ícha jié juincheꞌe ndo Dio.
Ndo Jesús kuiyeꞌe ndo ndo Mateo
(Mt. 9:9-13; Mr. 2:13-17)
27 Ko tjumeꞌe ndo Jesús kuachrjexin ndo nchia, ko bikon ndo naa xi xengeꞌe iꞌna̱ ndatinꞌin Mateo, jii xa ti xengaxin iꞌna̱ ko ndo Jesús ndache ndo xa:
―Xrokuia, ichjina.
28 Ko xi Mateo, bingatjen xa ko kuintuꞌe xa kain ngeꞌe, ko ruéꞌe xa ndo Jesús.
29 Ko tjumeꞌe xi Mateo bakeꞌe xa naa kia ijié ndoꞌa xa ixi tsajon xa juasie xa ngajin ndo Jesús. Ko kaxon ste kueya xi xengeꞌe iꞌna̱ ko ikaxin chujni chónda ijie̱ ko juinekao na̱ ndo Jesús. 30  +*Ko itsjé xi fariseo ko xi tjako ley kuaxi xa nichjangíꞌe xa ti ni chrikao ndo Jesús, ko ndachro xa:
―¿Sonda rintekuꞌunta ko tikuꞌunta xi xengeꞌe iꞌna̱ ko ni chónda ijie̱?
31 Ko juatingíexin ndo Jesús ko ndachro ndo:
―Ngisen níeꞌa xrokondeꞌa xinchexruan; ni niꞌe ícha xrokondeꞌe na̱ xa. 32 Juiꞌa ixi tsiyaꞌa ni jian. Juiꞌi ixi tsiyaꞌa ni chónda ijie̱, ko tsitikaon na̱ ndo Dio.
Sonda sen chrjikao ndo Juan nchekatseñao sen jinta
(Mt. 9:14-17; Mr. 2:18-22)
33 Ko tjumeꞌe jeꞌe na̱ juanchangiꞌe na̱ ndo Jesús ko ndachro na̱:
―Sen chrikao ndo Juan ko xi fariseo neꞌa sen nchakon nichja sen ngajin ndo Dio ko, ¿sonda sen chrjikoꞌa jaꞌa kain nchakon ine sen ko tiꞌi sen?
34 Ko ndachro ndo Jesús:
―¿Á xrojuineꞌa ni tsikiyeꞌe xi kuteꞌe, ni kui̱i̱ kiée xa? Já jaán ixi xrastekao na̱ xa. 35 Ko tsi̱i̱ naa nchakon satsikao na̱ xi tsikuteꞌe, ko tjumeꞌe jeꞌe sen sineꞌa sen.
36 Kaxon juako ndo naa ngeꞌe, ko ndachro ndo:
―Xroꞌan ngisen tonchrijin tuꞌo manta natjúá ko tjaun ti tsikichje manta nta̱xi. Siá jaña sincheꞌe na̱, tsitjáña manta natjúá; ko kaxon manta natjúá ndakoꞌa tsikonni manta ti manta nta̱xi. 37 Kaxon juaꞌi tsikia xran vino natjúá tjua̱nxra̱n nta̱xi, ixi tsichje tjua̱nxra̱n, ko ixran ko tjua̱nxra̱n ndatsitjáña. 38 Méxin, xran natjúá xrokonda tsikia xran tjua̱nxra̱n natjúá, ko jaña kayui tsitjáñaꞌi. 39 Ko kaxon xroꞌan ngisen tsiꞌi xran nta̱xi, ko tjumeꞌe tsiꞌi na̱ xran natjúá, ixi xrondachro na̱: “Ícha jian xran nta̱xi.”
+ 5:1 Mt. 13:1, 2; Mr. 3:9, 10; 4:1. + 5:5 Jn. 21:3. + 5:6 Jn. 21:6. + 5:30 Lc. 15:1, 2.