4
Xixronꞌanxrée tjaun xa xrojuincheyeꞌe xa ndo Jesús
(Mt. 4:1-11; Mr. 1:12-13)
Ndo Jesús tsango chónda ndo juachaxien Espíritue ndo Dio, ko tjumeꞌe kjanxin ndo ti jii inda jitinga ndatinꞌin Jordán. Ko Espíritue ndo Dio bikao ndo ntajie. Ntiꞌa bakeꞌe ndo yuu ikán nchakon, ko kain nchakon meꞌe juineꞌa ndo, ko tjumeꞌe kuenꞌen ndo jinta ko Xixronꞌanxrée tjaun xa xrojuincheyeꞌe xa ndo. Ko jeꞌe Xixronꞌanxrée ndache xa ndo Jesús:
―Siá nduaxin jaꞌa chjenꞌen ndo Dio, ndache ixro jiꞌi xrokjan ixro nutja.
Ko juatingíexin ndo Jesús ko ndachro ndo:
―Ndachro xroon jitaxin chijnie ndo Dio: “Jeꞌa jeꞌo nutja tsechónxin chujni. Kaxon ixi chijnie ndo Dio tsechónxin na̱.”
Ko tjumeꞌe Xixronꞌanxrée bikao xa ndo Jesús ngataꞌa naa ijna̱ ícha nui ko juakoꞌe xa ndo kain tjajna jii ngataꞌa nunte. Ko ndachro Xixronꞌanxrée:
―Janꞌan xrotjáꞌa juachaxin ko kain ti tjintee chónda kain tjajna ixi janꞌan kuayáꞌa̱ kain jiꞌi, ko chao xrotjáꞌa kain jiꞌi ngajin ngisen janꞌan tjaꞌon. Méxin siá jaꞌa tsakeꞌexian ntatuchiꞌian ko xrochjána juasaya, kain jiꞌi tsayeꞌé.
Ko juatingíexin ndo Jesús ko ndachro ndo:
―Tingaxintuan satjia, Xixronꞌanxrée jaꞌa. Ndachro chijnie ndo Dio: “Tsájuan juasaya ngajin Ncháa ndo Dio, ko jeꞌo ngajin jeꞌe ndo sincheꞌé ixra̱.”
Ko tjumeꞌe Xixronꞌanxrée bikao xa ndo Jesús tjajna Jerusalén, ko juinchekajinꞌin xa ndo ti ícha nui ngataꞌa niꞌngo ko ndachro xa:
―Siá nduaxin jaꞌa chjenꞌen ndo Dio, chrinka ti nunte; 10 ixi ndachro chijnie ndo Dio:
Ndo Dio tsetuenꞌen ndo sen ángel ixi xrotsengia sen,
11 ko ngaya itja sen tsakeꞌe, ixi tsontengíxinꞌa tutáa ixro.
12 Ko ndo Jesús juatingíexin ndo ndachro ndo:
―Kaxon ndachro chijnie ndo Dio: “Tsakéꞌa naa ngeꞌe ixi tsikuan á chao sincheꞌe ndo.”
13 Ko Xixronꞌanxrée juaꞌi juincheyeꞌe xa ndo Jesús, ko jeꞌe xa sajuixin xa ti ndo Jesús kaxin nchakon.
Juangíxin Ndo Jesús juinchekuenꞌen ndo chujni nunte Galilea
(Mt. 4:12-17; Mr. 1:14-15)
14 Ko tjumeꞌe Ndo Jesús ikjan ndo nunte Galilea ko tsango chónda ndo juachaxien Espíritue ndo Dio. Ko kain ni ntiꞌa teki na̱ kain ti juincheꞌe ndo Jesús. 15 Ko jeꞌe ndo juinchekuenꞌen ndo chujni chijnie ndo Dio ngaxinꞌin niꞌngo ste kain tjajna ntiꞌa, ko kain na̱ kuajon na̱ juasaya* ngajin ndo.
Ndo Jesús bakeꞌe ndo tjajna Nazaret
(Mt. 13:53-58; Mr. 6:1-6)
16 Ko tjumeꞌe ndo Jesús sakjui ndo tjajna Nazaret, ti no bangíxin ndo. Ko nchakon sábado tjokéꞌe na̱, kuixinꞌin ndo ningue ni israelita ixi jaña kuancheꞌe ndo. Ko bingatjen ndo Jesús ixi sinchekuanxin ndo ti jitaxin xroon chijnie ndo Dio. 17 Ko chjée na̱ ndo xroon tsikjin ndo kuanichjaxin chijnie ndo Dio ó saꞌó, ndo Isaías. Ko jeꞌe ndo kuantjeꞌe ndo xroon ko juée ndo ti jitaxin jaꞌin:
18 Espíritue ndo Dio jii ngataꞌana,
ko kuayáꞌa̱ juachaxin xronichja chijnie ndo tsayéꞌe ni nóa.
Xruanꞌanna ndo ixi sintaxruanꞌan ni tangi ste,
ko tsantsje jíee ni stejeꞌe̱,
ko sintaxruanꞌan ni tikonꞌa;
ko tsingijna ni stechrua,
19 ko xrontatjan na̱ ixi kui̱i̱ nchakon tsingijna na̱ ndo Dio ko tsantsje ndo ijie̱ chónda na̱.
20 Ko tjumeꞌe ndo Jesús bijeꞌe ndo xroon, ko kuajon ndo xroon ngajin xi jincheꞌe ixra̱ niꞌngo, ko jeꞌe ndo bakeꞌe ndo nunte. Ko kain ni ste ntiꞌa jian stetsjeꞌe na̱ ndo. 21 Ko kuaxi nichja ndo:
―Jai kuitja nchakon ndachro chijnie ndo Dio, chijni kuinꞌennta.
22 Ko kain na̱ stetjao kichuu na̱ kondee xranchi jian jinichja ndo, ko xraxaon na̱ tsango chaxro ti ngeꞌe nichja ndo. Ko juanchangiꞌe kichuu na̱:
―¿Á jeꞌa xi jiꞌi chjenꞌen ndo José?
23 Ko ndo Jesús ndache ndo na̱:
―Nduaxin xrondachijintana chijni jiꞌi: “Jaꞌa xi nchexruan, jaꞌua toxruanꞌan.” Ko kaxon xrondachijintana: “Ti kuinꞌanna juincheꞌe tjajna Capernaum, jaña ncheꞌe kaxon ntiꞌi tjajnáa.”
24  +*Ko xrajinichja ndo, ko ndachro ndo:
―Nduaxin xrontatjunta xroꞌan sen profeta nichja chijnie ndo Dio, tsitikaon na̱ ndo ni tjajnée ndo. 25 Ko janꞌan nduaxin ntatjunta ixi bakeꞌe itsjé nchri kaꞌan nunte Israel nchakon bakeꞌe ndo profeta Elías, naa ndo kuanichja chijnie ndo Dio ó saꞌó, nchakon meꞌe kuiꞌa ichrin níi nano kutuꞌo ko tsango bakeꞌe jinta nchijíi tjajna ntiꞌa. 26 Ko ndo Dio xruanꞌi ndo ndo Elías xrokuitsjeꞌe ndo ngixeꞌi nchri kaꞌan tjajna Israel. Naꞌi. Xruanꞌan ndo ndo Elías itsji ndo ngajin naa nchri kaꞌan bakeꞌe tjajna Sarepta, tjenka tjajna Sidón ixi tsingijna ndo nchra. 27 Kaxon nunte Israel kuintee kueya chujni níexin ichin lepra nchakon bakeꞌe ndo profeta Eliseo, ko xruanꞌi ndo Dio ndo Eliseo ngisen xrokuitsjeꞌe ndo ngixeꞌi chujni níexin ichin lepra ntiꞌa. Jeꞌo ndo Naamán kui̱xi̱n tjajna Siria, meꞌe ndo koxruenꞌen.
28 Ko kain ni ste ngaxinꞌin niꞌngo kuinꞌen na̱ jaña, ko tsango koñao na̱. 29 Bingatjen na̱ ko kuantsjexin na̱ ndo Jesús ntiꞌa, ko bikao na̱ ndo ngandeꞌe tjajna ngataꞌa ti ijna̱ ícha nui ixi tjaun na̱ xrojuinchengandatjen na̱ ndo ijna̱ meꞌe. 30 Ko jeꞌe ndo Jesús kuatsinga ndo ngakjenꞌen na̱ ko sakjui ndo.
Naa xi bachónda xa espíritue Xixronꞌanxrée
(Mr. 1:21-28)
31 Ko tjumeꞌe ndo Jesús sakjui ndo tjajna Capernaum, naa tjajna tikinixinꞌen tjajna Galilea ko kain sábado nchakon tjokéꞌe na̱ nchekuenꞌen ndo ni ste ntiꞌa. 32  +*Ko ni stetinꞌen juincheꞌe na̱ juaxruxin xranchi kuanchekuenꞌen ndo na̱ ixi chijnie ndo chónda ijié juachaxin.
33 Ko ngaxinꞌin niꞌngo ntiꞌa jii naa xi chónda espíritue Xixronꞌanxrée ko séen kuyako xa ko ndachro xa:
34 ―Tintuna̱na, Jesús tjajna Nazaret. ¿Á juiꞌia ixi sinchetjáñana? Janꞌan chuxian ixi jaꞌa naa ngisen ícha tjúá xruanꞌan ndo Dio.
35 Tjumeꞌe ndo Jesús kuyakutee ndo espíritue Xixronꞌanxrée, ko ndachro ndo:
―¡Tenkua, ko tachrjexian xi ña̱!
Tjumeꞌe jeꞌe espíritue Xixronꞌanxrée juanka xi meꞌe nunte ngatoxin ikon kain ni ste ntiꞌa. Ko tjumeꞌe kuachrje espíritue Xixronꞌanxrée ko juinchenieꞌa xa xi meꞌe. 36 Kainko na̱ xronka na̱, ko ndache kichuu na̱:
―¿Ngeꞌe chijni jian nichja ndo Jesús? Ixi jeꞌe ndo chónda ndo ijié juachaxin ko tetuenꞌen ndo espíritue Xixronꞌanxrée ko titikaon, tachrje ko satji espíritu.
37 Ko kain tjajna ntiꞌa binga chijni xranchi nchexruenꞌen ndo Jesús kain na̱ ko xranchi nichja ndo.
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo jachée ndo Simón Pedro
(Mt. 8:14-15; Mr. 1:29-31)
38 Tjumeꞌe ndo Jesús kuachrjexin ndo niꞌngo ko sakjui ndo ndoꞌa ndo Simón Pedro. Ko jachée ndo Pedro tsango níexin jan súa. Méxin, kuinóatée sen ngajin ndo Jesús ixi sinchexrjuenꞌen ndo jan. 39 Ko ndo Jesús kuisée ndo ti jitsinga jan, ko kuyakutee ndo súa ko jeꞌe súa kuachrje súa. Ko tuinxin bingatjen jan ko kuajon jan juine sen.
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo kueya ni niꞌe
(Mt. 8:16-17; Mr. 1:32-34)
40 Ko kuitaon nchakon, kain ni chónda ni niꞌe, níexin na̱ ngixeꞌi ichin, bikao na̱ na̱ ti jii ndo Jesús; ko jeꞌe ndo bakeꞌe ndo itja ndo ngataꞌa ngujngu na̱, ko koxruenꞌen kain na̱. 41 Ko itsjé ni niꞌe kuantsjexin ndo espíritue Xixronꞌanxrée ko hora tachrje espíritu tuyako ko ndachro:
―Jaꞌa chjenꞌen ndo Dio.
Ko ndo Jesús kuyakutee ndo espíritue Xixronꞌanxrée ko kuintueꞌa ndo xronichja xa ixi jeꞌe xa noꞌe xa ixi jeꞌe ndo Jesús, ndo Cristo.
Ndo Jesús juinchekuenꞌen ndo ni ste nunte Galilea
(Mr. 1:35-39)
42 Ko ó bingasáña jeꞌe ndo Jesús kuachrjexin ndo tjajna meꞌe, ko sakjui ndo nunte xroꞌan chujni ste. Ko jeꞌe na̱ juée na̱ ndo ko ikjui na̱ ti no jii ndo. Ko tingakonꞌen na̱ ndo ixi tjaunꞌa na̱ satsji ndo inaa tjajna. 43 A̱ jeꞌe ndo Jesús ndachro ndo:
―Janꞌan xrokonda itsji ikaxin tjajna ixi xrontatjan na̱ xranchi tsayéꞌe na̱ ti tetuanꞌan ndo Dio ixi meꞌe juixin janꞌan.
44 Ko jaña kuaji ndo Jesús kain niꞌngo tikinixinꞌen nunte Galilea ko ndache ndo na̱ chijnie ndo Dio.
* 4:15 juasaya respeto, honor + 4:24 Jn. 4:44. + 4:32 Mt. 7:28, 29.