5
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo naa xi
Tjumeꞌe ni judío bakeꞌe na̱ naa kia ko ndo Jesús ikjan ndo tjajna Jerusalén íjngo. Ntiꞌa tjenka nta̱chja ndatinꞌin Nta̱chjeꞌe Kutuchjon jii naa pila inda ngigua hebreo ndatinꞌin Betesda. Ko ngandeꞌe pila meꞌe jii naꞌó tjatuꞌo nchínchín tsikiꞌte na̱. Ntiꞌa stetsinga kueya ni niꞌe, ni tikonꞌa, ni juaꞌi itji ko ni juaꞌi nchetengi tutée. Stechónꞌen na̱ tsontengi inda ixi jeꞌa nanaunka xingajin naa ndo ángel tjenka pila meꞌe ko nchetengi ndo inda. Ko ni saꞌó tiji ntiꞌa ko tjingi na̱ inda toxruenxin na̱ ixi ngixeꞌi ichin bachónda na̱. Ntiꞌa jii naa xi niꞌe, ó níi ite ko ijní nano niꞌe xa. Ko hora bikon ndo Jesús jitsinga xa, konoꞌe ndo ixi ó sée niꞌe xa, ko juanchangiꞌe ndo xa:
―¿Á tjauan tsoxruanꞌan?
Ko xi niꞌe juatingíexin xa:
―Chondaꞌi ngisen tsingijnana tsjingi inda hora tontengi inda. Ko hora tjaꞌon tsjingi nda, inaa ngisen ícha taka tjingi nda.
Ko ndachro ndo Jesús:
―Tingatjen, tatsían kaniaꞌa, ko tajia.
Ko tuinxin koxruenꞌen xa, ko juatsiꞌin xa kanieꞌe xa ko chao ikjui xa. Ko meꞌe konꞌen nchakon tjokéꞌe ni judío. 10 Tjumeꞌe ni judío ndache na̱ xi koxruenꞌen:
―Jai nchakon tjokéꞌeni ko xroꞌan juachaxin jii tsama kaniaꞌa.
11 Ko ndachro xa:
―Xi juinchexruanna ndachijina xa tatsían kaniaꞌa ko tajia.
12 Ko juanchangiꞌe na̱ xa:
―¿Ngisen kuetuanꞌan tsatsian kaniaꞌa ko ndachro tsajia?
13 Ko xi tsikoxruenꞌen noeꞌa xa ngisen juinchexruenꞌen xa ixi ntiꞌa jii kueya na̱, ko ndo Jesús íkonoxinꞌa ndo chrikenꞌen na̱ ntiꞌa. 14 Tjumeꞌe ndo Jesús kuetan ndo xa ngaxinꞌin niꞌngo ijié ko ndache ndo xa:
―Tsjeꞌé jai ó koxruanꞌan ko íncheꞌa ti ndakoꞌa, ba ícha tangi tsonꞌan.
15 Tjumeꞌe sakjui xa, ko ndache xa ni judío ixi ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo xa. 16 Méxin ni judío kuaxi na̱ ruéꞌe na̱ ndo Jesús ko tjaun na̱ tsóña na̱ ndo ixi kuancheꞌe ndo kain jiꞌi nchakon tjokéꞌe na̱. 17 Ko ndo Jesús ndache ndo na̱:
―Ndotána kain nchakon ncheꞌe ndo ixra̱, ko janꞌan kaxon jaña ntaꞌa ixra̱.
18 Méxin, jaña ni judío ícha tjaun na̱ tsóña na̱ ndo Jesús ixi titikaonꞌa ndo nchakon tjokéꞌe na̱ ko ixi kaxon ndachro ndo ixi jeꞌe ndo ko ndo Dio naxrajeꞌo sen, ko ndachro ndo ndotée ndo, ndo Dio.
Juachaxin chónda Chjenꞌen ndo Dio
19 Tjumeꞌe ndo Jesús ndache ndo na̱:
―Naa ngeꞌe nduaxin ntatjunta ixi Chjenꞌen ndo Dio juaꞌi sincheꞌe ndo naa ngeꞌe jeꞌo jeꞌe ndo. Jeꞌo ncheꞌe ndo ngeꞌe tikon ndo ncheꞌe Ndotée ndo. Kain ngeꞌe ncheꞌe ndotée ndo kao chjenꞌen ndo ncheꞌe xjan jaña. 20 Ko Ndotána tjueꞌe ndo Chjenꞌen ndo, ko tjakoꞌe ndo chjenꞌen ndo kain ngeꞌe ncheꞌe ndo, ko xratsjako ndo ngeꞌe ícha ijié ko jaꞌanta xroxronkanta ixi tsikonnta meꞌe. 21 Xranchi Ndotána nchexechón ndo ni tsikenꞌen ko tajon ndo juachaxin tsechón na̱ íjngo. Jaña kaxon Chjenꞌen ndo chao tsajon xjan juachaxin tsechón kain ni tjaun jeꞌe xjan. 22 Ko Ndotána xruanꞌan ngisen tjankataꞌa ndo ijie̱ ixi kuajon ndo juachaxin ngajin chjenꞌen ndo, 23 ixi kain na̱ tsajon na̱ juasaya ngajin chjenꞌen ndo xranchi juasaya tayéꞌe Ndotána. Ngisen tajonꞌa juasaya ngajin chjenꞌen ndo kaxon tajonꞌa sen juasaya ngajin Ndotée ndo, ndo xruanꞌan ndo Cristo.
24 ’Nduaxin ngeꞌe ntatjunta: Ngisen tinꞌen ngeꞌe ntatjunta ko titikaon Ndo xruanꞌanna, chónda sen juachaxin tsechón sen kain nchakon ko tangiꞌa tsonꞌen sen, ixi ó kuatsinga ti tsenꞌen sen ko jai tsechón sen kain nchakon. 25 Nduaxin ntatjunta ixi ó tsi̱i̱ hora, ko jai hora meꞌe, ni tsikenꞌen tsinꞌen na̱ xronichja Chjenꞌen ndo Dio. Ko sen tsitikaon ndo tsechón sen. 26 Ixi Ndotána chao tsajon ndo juachaxin tsechón na̱ ko kaxon tsikajon ndo juachaxin ngajin Chjenꞌen ndo sincheꞌe xjan jaña, 27 ko kaxon tsikajon ndo juachaxin ngajin Chjenꞌen ndo sinchéña xjan ijie̱ ixi jeꞌe xjan Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni. 28 Xrakonꞌanta ixi ti ngeꞌe ntatjunta. Ixi tsiji hora ti kain ni tsikenꞌen, tsinꞌen na̱ xronichja xjan. 29 Ko tsachrjexin na̱ ti no stexrabaa na̱. Ko ni ndako juincheꞌe, xroxechón na̱ ixi tsechón na̱ kain nchakon. Ko ni ndakoꞌa juincheꞌe xroxechón na̱ ko tangi tsikaon na̱ ti tsoñeꞌe na̱ ijie̱.
Juachaxin chónda ndo Jesús
30 ’Janꞌan juaꞌi sintaꞌa naa ngeꞌe janꞌon. Janꞌan ntáña ijie̱ xranchi tituanna. Ko ijie̱ ntáña, ndako ntáña ijie̱ ko ntaꞌi ngeꞌe tjaꞌon janꞌan. Naꞌi. Ntaꞌa ngeꞌe tjaun Ndotána, ndo xruanꞌanna. 31 Ko siá janꞌon nichjaxin ixi najanꞌan, ti ndachrja̱n tjinteꞌa. 32 Ko jii inaa ngisen nichjaxinna ko ngeꞌe ndachro sen meꞌe ixi najanꞌan, tjintee. 33  +*Jaꞌanta xruanꞌannta ngisen ikjui juanchangiꞌe ndo Juan, ko ngeꞌe juatingíexin ndo ixi najanꞌan, nduaxin meꞌe. 34 Ko janꞌan chuntiaꞌi ngeꞌe xrondachro xrojan ngisen ixi janꞌan. Ko jeꞌo ndachrja̱n jiꞌi ixi jaꞌanta xrochondanta juachaxin tsechonnta kain nchakon. 35 Ndo Juan bakeꞌe ndo xranchi naa xroꞌi jiche ko tingasáña, ko jaꞌanta juaxruxin bakeꞌenta ixi xroꞌi meꞌe, maski tsjéꞌa nchakon.
36 ’Ko janꞌan chónda naa ngeꞌe ícha tjintee tjakoxin ixi najanꞌan, ixi ngeꞌe tsindachro ndo Juan. Ixra̱ ntaꞌa janꞌan, ixra̱ naxreꞌo tituanna Ndotána sintaꞌa, ña̱ tjakoxin ixi nduaxin Ndotána tsixruanꞌanna ndo. 37  +*Kaxon Ndotána, ndo xruanꞌanna, tjakoxin ndo ixi najanꞌan. Ko jaꞌanta naiꞌa kuinꞌennta nichja ndo ko naiꞌa bikonta ndo. 38 Ko chijnie ndo xra jeꞌa jii ngaya asáanta ixi jaꞌanta xratsitikaonꞌanta ngisen Ndotána, ndo tsixruanꞌanna. 39 Jaꞌanta jian nchekuanxinnta xroon chijnie ndo Dio ixi chonꞌénnta tsayeꞌenta juachaxin tsechonnta kain nchakon. Ko xroon meꞌe nichja ixi najanꞌan. 40 Ko jaꞌanta tjaunꞌanta tonchjiñeꞌenta tjenkana ixi tsayeꞌenta juachaxin meꞌe.
41 ’Janꞌan tayéꞌa juasaya tajon chujni. 42 Ko janꞌan chuxinnta ko nóna ixi tjaunꞌanta ndo Dio. 43 Janꞌan juiꞌi ixi Ndotána xruanꞌanna ndo ko jaꞌanta titikaonꞌantana. Ko siá ti̱i̱ naa ngisen jeꞌo nichja ngeꞌe chónda ngaya aséen na̱, ni meꞌe titikaonnta. 44 ¿Xranchi tsitikaonnta, siá tsayeꞌenta juasaya tajon chujni, ko tjéꞌanta ti ngeꞌe jian ti̱ꞌxi̱n ngajin ndo Dio, ndo naáko Dio? 45 Xraxaonꞌanta ixi janꞌan tsjankataꞌanta ijie̱ ngajinxin Ndotána. Naꞌi. Ndo tsjankataꞌanta ijie̱ meꞌe ndo Moisés ixi chuntianta ngajin ndo. 46 Ixi siá xrokuitikaonnta ngeꞌe tsindachro ndo Moisés, kaxon xrokuitikaonnta ixi ndo Moisés ikjin ndo ixi najanꞌan. 47 Ko siá tsitikaonꞌanta ngeꞌe tsikjin ndo, ¿xranchi tsitikaonnta ngeꞌe ntatjunta?
+ 5:33 Jn. 1:19-27; 3:27-30. + 5:37 Mt. 3:17; Mr. 1:11; Lc. 3:22.