6
Ndo Jesús kuajon ndo ngeꞌe juine naꞌó mil chujni
(Mt. 14:13-21; Mr. 6:30-44; Lc. 9:10-17)
Tjumeꞌe sakjui ndo Jesús kuatu ndo ndachaon Galilea, inda meꞌe ndatinꞌin Tiberias kaxon. Ko kueya chujni ruéꞌe na̱ ixi bikon na̱ ixra̱ ijié juincheꞌe ndo ti juinchexruenꞌen ndo ni niꞌe. Ko ndo Jesús kuajinꞌin ndo naa ijna̱ ko ntiꞌa bakeꞌe ndo nunte kao sen teyuu chrikao ndo. Ko ó jitonchjiñeꞌe nchakon tsi̱i̱ kia pascua, kiée ni judío. Ko bikon ndo Jesús ixi kueya chujni kuajinꞌin na̱ jna̱, jiruéꞌe na̱ ndo ko juanchangiꞌe ndo ndo Felipe:
―¿No tseꞌnana ngeꞌe sine kain chujni?
Jaña ndachro ndo ixi tsinꞌen ndo ngeꞌe xichro ndo Felipe ixi ndo Jesús ó noꞌe ndo ngeꞌe sincheꞌe ndo. Ko juateꞌe ndo Felipe, ndachro ndo:
―Maski doscientos tomi xrochondana xrokuenaxinna nutja xraxrokuitjaꞌi xrojuine ngujngu chujni tuꞌo nutja.
Ko ndo Andrés, naa sen chrikao ndo Jesús, ndosaué ndo Simón Pedro, ndachro ndo:
―Ntiꞌi jii naa chjan chónda xjan naꞌó nutja tsikoña noa cebada ko chónda xjan yuu kuchee̱. ¿Á tsitja jiꞌi, ixi kueya chujni jii?
10 Ko ndachro ndo Jesús:
―Tetuenꞌenta na̱ tsakeꞌe na̱ nunte.
Ti jii kayua ntiꞌa, bakeꞌe na̱ nunte, xranchi naꞌó mil chujni xi. 11 Ko ndo Jesús kua ndo nutja ko kuajon ndo juasie ndo ngajin ndo Dio, ko tjumeꞌe kuajon ndo nio ngajin sen teyuu chrikao ndo. Ko jeꞌe sen konchjeya sen nio, kuayéꞌe kain ni ste ntiꞌa. Jaña kaxon konchjeya sen kuchee̱. Ko kain na̱ juine na̱ kain ti tjaun na̱. 12 Juexin juine na̱, tjumeꞌe kuetuenꞌen ndo Jesús sen teyuu chrikao ndo, ndachro ndo:
―Tjaꞌonta ngeꞌe tsixeꞌe ixi xroꞌan ngeꞌe tsitjáña.
13 Ko jaña juincheꞌe sen ko juinchekaon sen teyuu ntaxra nutja tutuꞌo ti naꞌó nutja tsikoña noa cebada tsijinchexeꞌe̱ na̱ hora juexin juine na̱. 14 Ko ni juine nutja bikon na̱ ti ixra̱ ijié juincheꞌe ndo Jesús ko ndachro na̱:
―Ndo meꞌe nduaxin ndo tsixruaꞌan ndo Dio tsi̱i̱ nunte xasintajni.
15 Ko ndo Jesús konoꞌe ndo ixi tjaun na̱ xraxrobikao na̱ ndo xrojuinchéña na̱ ndo rey ixi xrokuetuanꞌan ndo. Ko jeꞌe ndo tjaunꞌa ndo jiꞌi ko jeꞌo ndo sakjui ndo ntajie íjngo, ko ntiꞌa bakeꞌe ndo.
Ndo Jesús itji ndo ngataon inda
(Mt. 14:22-27; Mr. 6:45-52)
16 Tjumeꞌe ó kóndo sen teyuu chrikao ndo Jesús xingajinxin sen ijna̱ sakjui sen ngandeꞌe inda, 17 ko kuajinꞌin sen naa nta̱barco ko kuaxi sen kuatu sen inda satsji sen tjajna Capernaum. Ó naxixeꞌe ko xrakjanꞌi ndo Jesús. 18 Tjumeꞌe kuaxi kui̱i̱ chrinto soji ko kuaxi jamangitaon inda. 19 Ko chao sakjui sen xranchi naꞌó o̱ ikjaon kilómetro ko tuinxin bikon sen ndo Jesús, jitonchjiñeꞌe ndo tjenka nta̱barco, xranchi yaa ndo chaꞌo jitji ndo ngataon inda. Jaña bikon sen ko tsango xronka sen. 20 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―Janꞌan juiꞌi. Xronkaꞌinta.
21 Ko tsango juaxruxin kuintee sen ixi kuajinꞌin ndo nta̱barco. Ko tuinxin kuiji sen ti no xrokuiji sen.
Chujni tjée na̱ ndo Jesús
22 Ko nchakon ndúyaxin, ni kuituꞌe ti ndachaon* konoꞌe na̱ ixi naakuaxon nta̱barco bakeꞌe ntiꞌa, ko noꞌe na̱ ixi ndo Jesús tsikikaoꞌa sen ndo ixi bikon na̱ ixi jeꞌo sen teyuu chrikao ndo, satsikji sen. 23 Ko tjumeꞌe kui̱i̱ kaxin nta̱barco ti̱ꞌxi̱n tjajna Tiberias tjenka ti no juinexin na̱ nutja, ti kuajonxin ndo Jesús juasie ndo ngajin ndo Dio. 24 Ko nchakon bikon na̱ ixi koꞌa ndo Jesús ko kaxon koꞌa sen teyuu chrikao ndo, tjumeꞌe jeꞌe na̱ kuajinꞌin na̱ nta̱barco ko sakjui na̱ tjajna Capernaum ko bijée na̱ ndo Jesús.
Ncháina Jesús, jeꞌe ndo xranchi nutja tajon juachaxin stechón chujni
25 Tjumeꞌe kuiji na̱ tuenxin inda ko bikon na̱ ndo Jesús ko juanchangiꞌe na̱ ndo:
―Maestro, ¿ngisa juiꞌia ntiꞌi?
26 Ko juateꞌe ndo Jesús, ndachro ndo:
―Ó nóna ixi jaꞌanta tjéenta na̱ ixi juintenta nutja ko kaonnta, ko jeꞌa ixi kuienxinnta ti ixra̱ ijié juintaꞌa. 27 Taꞌinta juachjaon ixi ngeꞌe sintenta taka tsjexin. Ncheꞌenta ixra̱ ixi ngeꞌe ti sintenta tsjexinꞌa ixi tsayeꞌenta juachaxin tsechonnta kain nchakon. Meꞌe tajon Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, ixi Ndotée ndo tjako ndo ixi Chjenꞌen ndo chónda xjan juachaxin.
28 Ko juanchangiꞌe na̱ ndo:
―¿Xranchi sintaꞌana ixi tsitikaꞌonna xranchi tjaun ndo Dio?
29 Ko juateꞌe ndo Jesús, ndachro ndo:
―Ndo Dio tjaun ndo ixi tsitikaonnta ngisen tsixruaꞌan ndo.
30 Ko juanchangiꞌe na̱ ndo:
―¿Ngeꞌe tjakoxian ixi tsikonna ko chao tsitikaꞌonna? ¿Ngeꞌe ixra̱ ncheꞌe? 31 Sen tsikachrjenixinna saꞌó juine sen maná ikjan nutja nchakon bakeꞌe sen ntajie, méxin, jaña chijnie ndo Dio tsikjin na̱ ndachro: “Kuajon ndo ngeꞌe juine na̱, meꞌe nutja kui̱xi̱n ngajní.”
32 Ko juateꞌe ndo Jesús, ndachro ndo:
―Naa ngeꞌe nduaxin ntatjunta, jeꞌa ndo Moisés kuajon maná ikjan nutja xingajinxin ngajní. Ndotána tajon ndo nutja nduaxin, nutja xingajinxin ngajní. 33 Nutja tajon ndo Dio, meꞌe ndo xingajinxin ngajní ko jeꞌe ndo chjée ndo chujni nunte xasintajni juachaxin tsechón na̱ kain nchakon.
34 Ko ndachro na̱:
―Ncháina, kain nchakon chjána̱na nutja meꞌe.
35 Ko ndachro ndo Jesús:
―Janꞌan meꞌe nutja tajon juachaxin tsechón chujni. Sen tonchjiñeꞌe ngajin janꞌan ítsenꞌa sen jinta, ko sen tsitikaonna, ítsenꞌa sen inda. 36 Ko xranchi ntatjunta saꞌó, maski ó bikontana, xratitikaonꞌanta. 37 Ko kain chujni chjána Ndotána tsonchjiñeꞌe na̱ ngajin. Ko kain ni tonchjiñeꞌe ngajin, janꞌan tsengíꞌa na̱ satsji na̱. 38 Janꞌan juixin ngajní ko jeꞌa ngeꞌe tjaꞌon sintaꞌa. Juiꞌi ixi sintaꞌa ixra̱ tjaun ndo tsixruanꞌanna. 39 Ko Ndotána tsixruanꞌanna, meꞌe tjaun ndo ixi xroꞌan chujni chjána ndo tsitjáña, ixi tjaun ndo janꞌan sintaxechón kain na̱ nchakon tsjexixin. 40 Ngisen tsixruanꞌanna tjaun ixi kain ni tsikon janꞌan, Chjenꞌen ndo Dio, ko tsitikaonna na̱, ni meꞌe tsayéꞌe na̱ juachaxin tsechón na̱ kain nchakon. Tjumeꞌe janꞌan sintaxechón na̱ nchakon tsjexixin.
41 Ko ni judío juangíxin na̱ ndakoꞌa nichjeꞌe na̱ ndo Jesús ixi tsindachro ndo jeꞌe ndo nutja xingajinxin ngajní. 42 Ko ndachro na̱:
―¿Á jeꞌa xiꞌi xi Jesús, ndotée xa ndatinꞌin José? Chuxinna ndotée ko janée xa. ¿Méxin, sonda ndachro xa ixi ngajní tsixingajinxin xa?
43 Ko juateꞌe ndo Jesús, ndachro ndo:
―Ínichjangiꞌanta. 44 Xroꞌan chujni xrokonchjiñeꞌe ti ritjén janꞌan siá xrokuajonꞌa juachaxin Ndotána. Ko sen tonchjiñeꞌe ti ritjén, janꞌan sintaxechón sen nchakon tsjexixin. 45 Sen kuachronga chijnie ndo Dio ó saꞌó tsikjin sen xroon ndachro: “Ndo Dio sinchekuenꞌen ndo kain chujni.” Méxin kain sen tsikinꞌen ti nichja Ndotána ko juinchekuenꞌen ndo sen jitonchjiñeꞌe sen ti ritjén janꞌan.
46 ’Xroꞌan chujni tsikikon Ndotána. Jeꞌo ngisen kui̱xi̱n ti jii ndo Dio tsikikon ndo. 47 Nduaxin ngeꞌe ndachrja̱n ixi sen titikaonna ó chónda sen juachaxin tsechón sen kain nchakon. 48 Janꞌan nutja tajon juachaxin tsechón chujni. 49 Chujni kuachrjenixinnta saꞌó juine na̱ maná ikjan nutja, nchakon bakeꞌe na̱ ntajie, ko maski juine na̱ tjumeꞌe kuenꞌen na̱ ko kuitjáña na̱. 50 Ko ti nichja janꞌan meꞌe nutja xingajinxin ngajní, ko sen sine nutja meꞌe tsenꞌa sen. 51 Janꞌan nutja jichón xingajinxin ngajní. Ko sen sine nutja, tsechón sen kain nchakon. Nutja tsajon janꞌan ntauꞌna meꞌe, ko janꞌan tsajon nutja meꞌe ixi chujni nunte xasintajni xrochónda sen juachaxin tsechón sen kain nchakon.
52 Ko ni judío koñao na̱, tjao kichuu na̱, ndachro na̱:
―¿Xranchi xrokuajon xiꞌi ntauꞌe xa xrojuinena?
53 Ko juateꞌe ndo Jesús, ndachro ndo:
―Janꞌan ndachrja̱n ixi siá sineꞌanta ntauꞌe Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, ko siá tsiꞌanta jnié xjan, xrochondaꞌinta juachaxin tsechonnta kain nchakon. 54 Ngisen sine ntauꞌna ko tsiꞌi jnina, sen meꞌe xrochónda sen juachaxin tsechón sen kain nchakon ko janꞌan sintaxechón sen nchakon tsjexixin. 55 Ixi ntauꞌna ngeꞌe nduaxin sine chujni, ko jnina meꞌe nduaxin tsiꞌi chujni. 56 Sen ine ntauꞌna ko tiꞌi jnina stenii sen janꞌan ko janꞌan riníi jeꞌe sen. 57 Ndotána tsixruanꞌanna ndo janꞌan, ndo meꞌe jichón ndo, ko janꞌan richónxin ixi jeꞌe ndo. Ko sen sine ntauꞌna, sen meꞌe tsechónxin sen ixi janꞌan. 58 Méxin, rinichja ixi nutja xingajinxin ngajní, nutja meꞌe jeꞌa xranchi maná juine ni tsikachrjenixinnta saꞌó ixi jeꞌe na̱, maski juine na̱ maná, kuenꞌen na̱. Ko siá sintenta nutja xingajinxin ngajní, jaꞌanta tsayeꞌenta juachaxin tsechonnta kain nchakon.
59 Kain jiꞌi juinchekuenꞌen ndo ni tsixraꞌo niꞌngo Israel tjajna Capernaum.
Ngeꞌe chronga ndo Jesús tajon juachaxin tsechón chujni kain nchakon
60 Ko nchakon kuinꞌen na̱ ngeꞌe juinchekuenꞌen ndo Jesús na̱, tjumeꞌe itsjé sen chrikao ndo ndachro sen:
―Tsango tangi ngeꞌe chronga ndo. ¿Ngisen xrokuitikaon jiꞌi?
61 Ko konoꞌe ndo Jesús ixi jaña ndachro sen kuienxinꞌa sen ngeꞌe tsindachro ndo ko juanchangiꞌe ndo sen:
―¿Á kaxon jaꞌanta tjaunꞌanta tsinꞌennta jiꞌi? 62 ¿Xranchi xrokonꞌen siá tsikonnta ixi Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, satsji xjan íjngo ti no tsiki̱ꞌxi̱n xjan? 63 Espíritue ndo Dio tajon juachaxin tsechón chujni kain nchakon, ko ntauꞌe chujni xroꞌan tjintee. Ko ngeꞌe ntatjunta meꞌe kondee Espíritue ndo Dio ko chónda juachaxin tsechónxin chujni. 64 Ko kaxinnta xratitikaonꞌanta.
Jaña ichro ndo ixi xrangíxixín ó noꞌe ndo ngisen tsitikaonꞌa ndo ko noꞌe ndo ngisen sinchekji ndo. 65 Méxin, ndachro ndo:
―Jaña ntatjunta ixi xroꞌan chujni tsonchjiñeꞌe ti ritjén janꞌan siá Ndotána tsajonꞌa ndo juachaxin.
66 Ko juexin jiꞌi, kueya sen bakajikao ndo Jesús tuinxin kuintuꞌe sen ndo, rueꞌa sen ndo. 67 Tjumeꞌe juanchangiꞌe ndo sen teyuu chrikao ndo, ndachro ndo:
―¿Á kaxon jaꞌanta tjaunnta satsjinta?
68  +*Ko juateꞌe ndo Simón Pedro:
―Ncháina, ¿ti no itsjina? Chijni nichja jaꞌanta tajon juachaxin tsechónna kain nchakon 69 ko titikaꞌonna ko nónana ixi nduaxin jaꞌanta ndo Cristo, Chjenꞌen ndo Dio jichón.
70 Ko juateꞌe ndo Jesús, ndachro ndo:
―Janꞌan kuinchaꞌa kainnta teyuunta, ko naánta ntiꞌi xrokjannta naa chujni ñaꞌi.
71 Ti ndachro ndo Jesús xrondachro ixi xi Judas Iscariote, ndotée xa ndatinꞌin Simón. Xi Judas naa teyuu sen kuincheꞌe ndo, ko xi meꞌe sinchekji xa ndo Jesús.
* 6:22 ndachaon mar + 6:68 Mt. 16:16; Mr. 8:29; Lc. 9:20. 6:68 tsechónna kain nchakon vida eterna