7
Topo-topoye ma ronda yerewero
(Luk 6:37-38,41-42)
“Ye unindoro muríye yiyoro ma ronda yerewero. Anutuko yeŋo muríye qene rondaŋeweya koro. Dokoro yendo date uni yiyoro ronda yereyoteŋgo, ŋuko ŋundiro naŋge Anutuko ye yiyo rondaŋeweya. Ko ye date uni o te yunoyoteŋgo rokóŋo ŋuwore naŋge Anutuko meté te yunoweya.
“Ke do karo topokeporo murutó ka toŋímo yote ŋu qene iŋoyote, quko ke te puŋo ka keŋo toŋeŋgemo yote ŋu kama qene iŋoyote? Ko te puŋo ŋu toŋeŋgemo naŋge yoníqo, asa ke date tero topoke ŋande miroweya, ‘Topo, murutó toŋeŋgemo yote ŋu re rotowe?’ Ke uni maŋgoye irisa, koreteroqo te puŋo parámi keŋo toŋeŋgemo yote ŋu re rotoroqota ke meté toŋetero murutó tomó ta topoke toŋímo yote ŋu meté se rotoweya.
“Ye Anutu koro o qu rero á sawa ma yunowero. Ko yeŋo pehe meté-meté ŋu se raŋoyi poko ma uwero. Raŋoyi, yate poto kheyembo woŋomuniŋowaŋgo koro, ko isako rohoréŋoro ye yikiwaŋgo koro.*
O kumi ŋuro Anutu kirayoyi
(Luk 11:9-13)
“Ye kirayoyikata o se yunoweya; o seqaroqota qenewaŋgo; mako uroyikata mako koso yunoweya. Dokoro uni soso kirayoteŋgo ŋundo o ŋu siyoyoteŋgo; uni soso o seqayoteŋgo ŋundo o ŋu qeneyoteŋgo; uni soso mako utoyoteŋgo, ŋuro mako kosoní inoweya.
“Ko ye kato simóye kato iwí kirayoro bret ka re nuno yiníqo, iwímbo wondo ka re inoweya, peka? Kini. 10 Ko simómbo iwí kirayoro sono qare nuno yiníqo, iwímbo sire piyimi ka re inoweya, peka? Ŋu ŋuya kini. 11 Yeko quhurí uni naŋge quko simóye o meté yunoyoteŋgo. Ŋunde ŋuroko awaye samboko yorote ŋu kirayoyiqo, o meté-meté mu se yunoweya, hamómbe? 12 Yendo unipareto otete soso yeno te yunowaŋgo ŋuro kondé iŋoyoteŋgo ŋuko ye otete ŋu naŋge eneno te yunoyi qembe. Dokoro otete ŋuko Hutuŋo Mande koya Ye-ye Unindoro mandeye ŋuro murí.
Mako kiŋiwí qurowore oyi
(Luk 13:24)
13 “Mako kiŋiwí tomó ta qurowore oyi qembe. Piyo tewero mako ŋuko koŋó parámi, ko khe ŋuwore ŋuko parámi horé. Ko unipare qambu qundo khe ŋu howeyoteŋgo. 14 Quko yoto-yoto rewero mako ŋuko kiŋiwí horé, ko khe ŋuno owero ŋuko tuŋiyowero qu. Asa ko unipare kanata-kanatako naŋge qenero khe ŋu howeyoteŋgo.
Te koro eŋgé hamó ŋu rondaŋi
(Luk 6:43-44; 13:25-27)
15 “Ye-ye uni kota-kota ŋuro sori qembe. Enendo uni ime qembe tero, sipsip ŋunde qembe teteŋgo. Quko newondeye quroko uni saŋgirí naŋge, á sawa qembe teteŋgo. 16 Uni ŋuro muríyembo eŋgé teyote. Ye eŋgé ŋu qenero uni muríye ŋuro iŋomukowaŋgo. Asa uni kato utó kamí moré moŋgo wain taŋgurí siyoweya, peka? Ko uni kato utó yuyumi moré moŋgo fik taŋgurí siyoweya, peka? Ŋunde kini. 17 Ŋundiro naŋge te meté ŋundo eŋgé meté naŋge teyoteŋgo. Ko te piyimi ŋundo eŋgé piyimi naŋge teyoteŋgo. 18 Te meté kato eŋgé piyimi mu tewero mepémo kini. Ko te piyimi kato eŋgé meté mu tewero mepémo kini. 19 Te soso eŋgé meté mu kama teyoweya ŋuko, toŋoro kewáko raŋoyi qaweya. 20 Asa ko yendo ye-ye uni kota-kota ŋuro muríyemboro eŋgé qenero muríye ŋuro iŋomukowaŋgo.
21 “Ye ŋande ma iŋowero, uni soso neneŋo, ‘Uni Parámi, Uni Parámi,’ ye neko nereyoteŋgo ŋundo sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyómo§ owaŋgo. Kini. Uni ka awane samboko yorote ŋuro iŋo-iŋoyó howeyote ŋundo naŋge ŋuno owaŋgo. 22 Naru kano Anutuko unipare soso ronda yereweya. Ŋu naruko ŋuno unipare wata qundo ŋande nimirowaŋgo, ‘Uni Parámi, Uni Parámi, nore keŋo mande qu owéŋgemo yatowó. Keŋo owéŋgemo yuqa piyimi** yohowato uni quro koŋgo toŋeŋgurí. Keŋo owéŋgemo o wimbí mor醆 enesó-enesó rato tunoqaró.’ 23 Ŋunde yesowoyi ŋande yewano, ‘No kama iŋo yunoteno. Ye o piyimi teyoteŋgo ŋu, toŋi.’
Yaye date rewaŋgo?
(Luk 6:47-49)
24 “Ŋunde ŋuroko uni ka mandene ŋa iŋoro howeyote tiníqo, uni ŋuko iŋo-iŋoyó meté. Eneko uni kato mipu parámi wemboroŋoro yayómboro tatá ŋuno raŋaró ŋunde qembe. 25 Sono umbuní, sono riru tunoqiní, matú wimbí mahiní, o soso ŋundo ya utaqiní kama umbu raŋaró. Dokoro, mipu parámi ŋundo tatá kondé towoyara. 26 Asa uni kato mandene ŋa iŋoro kama howeyote tiníqo, uni ŋuko kape-kape uni naŋge. Eneko uni ka yayómboro tatá sotamano raŋaró ŋunde qembe. 27 Sono umbuní, sono riru tunoqiní, matú wimbí mahiní, o soso ŋundo ya utaqiní umbu raŋoro hamó rambaruruwaró.”
28 Yesuko ŋunde yiní unipare parámi ŋundo mandí iŋoro kondé yukuwaŋgurí. 29 Dokoro, mandí ŋu wimbí moré, ko hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoro‡‡ mandeye ŋunde qembe kini.
* 7:6 Juda unindo, isa koya po koya nú-qare piyimi, ye iŋaŋgurí. Anutu koro sokomeko ŋande yaró, ko Juda unindo po newero mepémo kini. 7:10 Anutu koro sokomeko ŋande yaró, ko Juda unindo sire newero mepémo kini. 7:12 “Hutuŋo Mande koya Ye-ye Unindoro mandeye” ŋuko Anutu koro mande korete qu. § 7:21 sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyómo” ŋuno iŋondutu unipareko hamó Anutu kusuŋoyómo yowaŋgo. ** 7:22 yuqa piyimi” ŋuko sambo simó ŋunde qembe, quko Anutu koro saŋgirí tero unipare rowore yereyoteŋgo. †† 7:22 o wimbí moré” ŋuko o enesó-enesó tunoqiní Anutu koro wimbí ŋunde tunomo yoweya. ‡‡ 7:29 Ŋu naruko ŋuno “hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo uni” ŋundo eneŋo iŋo-iŋoye moŋgo kama yaŋgurí. Kini, rondaqe-rondaqe unindo meyowomboro iŋo-iŋoyewore yaŋgurí. Quko Yesu koro mandí wimbí moré. Enendo Anutu koro iŋo-iŋoyó iŋoro yaró.