6
Uni onoŋoye moré kini ŋu samaka yerewero murí ŋuro yaró
“Ye oteteye meté-meté ŋu unipare witú yerewero toŋeyemo ma tewero. Toŋeyemo ŋunde tiqo, awaye samboko yote ŋundo kimo meté kama yunoweya.
“Ŋunde ŋuroko ye mone ka uni onoŋoye moré kini ŋu yunowaŋgo quno ŋuno* uni maŋgoye irisa ŋu ma howewero. Uni ŋundo o meté te yunowaŋgo quno ŋuno koretero kho uni ka asáŋoyi huru-huru yanope ma yendémo ŋuno uŋgu huwoyote. Hamó ŋande ye yimiroteno, uni ŋundo owé parámi hamó reteŋgo, quko ŋu kimo ŋu naŋge rewaŋgo. Quko ye uni onoŋoyó moré kini qu samakaŋowero quno mondó ta naŋge samakaŋoyi qembe. Ŋunde tero o meté te inowaŋgo ŋuko sóqeweya. Ŋunde tiqo, awayembo kho tapuŋowí ŋu qenero kimo meté re yunoweya.
Hariri tewero murí ŋuro yaró
(Luk 11:2-4)
“Ko ye hariri tewaŋgo quno ŋuno uni maŋgoye irisa ŋu ma howewero. Naru rokóŋoro uni ŋundo owé parámi rewero quro hamó iŋoro huru-huru yanope ma kheko ŋuno uniparetoro toŋeyemo kaŋero hariri teyoteŋgo.§ Hamó yimiroteno, owé parámi hamó reteŋgo, quko ŋu kimo ŋu naŋge rewaŋgo. Ye otete piyimi ŋu ma tewero. Kini, hariri tewero quro yeŋo ya quroko oya, mako tuŋoya, awaye sóqeyote ŋuwore hariri ti qembe. Ŋunde tiqo, awayembo kho tapuŋowí ŋu qenero kimo meté re yunoweya.
“Ko ye hariri tewaŋgo quno kape unindo** otete qu ma howewero. Kape uni ŋundo hariri teroqo, mande qambu-qambu yeyoteŋgo. Dokoro ŋande iŋoyoteŋgo, mande wata yatoqota anutunanimbo hamó mandenani iŋoweya. Ŋunde ma tewero. Muríye ŋu ma howewero. Dokoro awayembo ye o karo tukuni teteŋgo ŋuro komo iŋomukaró.
“Ŋunde ŋuroko meté ŋandiro hariri ti qembe,
 
“ ‘Awanani, ke samboko yote,
keŋo owéŋge surumí yoní,
10 keŋombo nore wiri yereyote naruke ŋu reka mahiní,
samboko ŋuno iŋo-iŋoke hamó tunoqeyote,
ŋundiro naŋge meté nokono ŋuya hamó tunoqiní.
11 Itaka naru ŋano o qonanimboro nuno.
12 Kowe noreŋo utatánani ŋu se roto nuno,
dokoro, utatá noreya taŋgurí ŋu soso se roto yunoyoteto.
13 Ko nore norika okato kama towo nereweya,
kini, o piyimi horé mu noŋgo nore qembe.’
14 Iŋoyi. Ko ye uniparetoro quhuríye roto yunowaŋgo tiníqo, yeŋo awaye samboko yote ŋundo yeŋo quhuríye ŋu se rotoweya. 15 Quko ye uniparetoro quhuríye kama se rotowaŋgo tiníqo, awayembo yeŋo quhuríye ŋu kama se rotoweya.
Kundiŋi tewero murí ŋuro yaró
16 “Ko ye kundiŋi tewaŋgo†† quno ŋuno uni maŋgoye irisa ŋu ma howewero. Uni ŋundo kundiŋi teyoteŋgo quno ŋuno umu-kembaye piyo teyoteŋgo. Ŋunde tiqo, unipare soso, ene Anutuko iŋoro kundiŋi tero quhurí korowoteŋgo, ye iŋoro owéye hokoyoteŋgo. Hamó yimiroteno, ŋu kimo ŋu naŋge rewaŋgo. 17 Quko ye kundiŋi teroqo, huye roŋgaruwoya umu-kembaye sonowoyi qembe. 18 Ŋunde tiqo, unipareto kundiŋi teyoteŋgo ŋu kama iŋowaŋgo. Quko awaye sóqeyote ŋundo iŋoweya. Ko awayembo kho tapuŋowí ŋu qenero kimo meté re yunoweya.
Sambo koro situwi ŋu samboko ŋuno se kopoyuri
(Luk 12:33-34)
19 “Asa ye situwi se nokono ŋano ma kopowero. Ŋano situwi ŋu siwí koya paráqi koya rambaruruwoweya. Ko momo unindo hoŋgo toŋo wisiyoro momo tewaŋgo. 20 Kini, sambo koro situwi ŋu samboko ŋuno se kopoyuri. Samboko ŋuno situwi ŋu siwí koya paráqi koya kama rambaruruwoweya. Ko momo unindo hoŋgo toŋo wisiyoro momo kama tewaŋgo. 21 Ŋunde ti qembe, dokoro dano situwiye yote, ŋu ŋuro iŋomukoyoteŋgo.
Toŋenani ŋuko kowenanimboro hiyó qu
(Luk 11:34-36)
22 “Toŋenani ŋuko kowenanimboro hiyó qu. Ke toŋeŋge meté tiníqo, asa hiyó ŋundo koweke soso hiyóqeyoweya. 23 Ko ke toŋeŋge piyimi tiníqo, asa koweke soso huriri teyote. Ŋunde ŋuro hiyó qurokemo yote ŋuko huriri naŋge tiníqo, huriri ŋuko piyimi horé.
Uni kato sopo-sopo uni irisa quro kho tewero mepémo kini
(Luk 16:13)
24 “Uni kato sopo-sopo uni irisa quro kho qu tewero mepémo kini. Dokoro enendo karo newonde meté inoweya, ko karo newonde piyimi inoweya. Kaya womoweya, ko kako yesaráŋoweya. Ŋunde naŋge ye Anutu koya situwi koya irisa-irisa kasirayarimo yowero mepémo kini.
O kumi ŋuro iŋondata ma tewero
(Luk 12:22-31)
25 “Ŋu murí ŋuro nondo ŋande ye yimiroteno, yeŋo yoto-yotoyemboro iŋaŋawí tero ŋande ma yewero, ‘Do o ka newato? Do sono ka newato?’ Ko koweyemboro iŋaŋawí tero ŋande ma yewero, ‘Do tuwi ka kusiyowato?’ Qeni, yoto-yotoye ŋuro murí muko o newero qu naŋge, peka? Ko koweye ŋuro murí muko tuwi naŋge, peka? Ŋunde kini. 26 Nú ŋundo teyoteŋgo ŋuro iŋoyi. Khono oka kama rimiteŋgo, kho noŋgo eŋgé kama siyoyoteŋgo, o newero qu se huruworo yano kama reyoteŋgo. Quko awaye samboko yote ŋundo wutu yereyote. Asa Anutu koro toŋímo yendo nú taka yereyoteŋgo, hamómbe? 27 Ko ye dani kato iŋaŋawí tero yoto-yotoyó meté wosoro sowe teweya?
28 “Ko ye do karo tuwi koro iŋondataqeyoteŋgo? Nuŋo wimbo-wimbo yoteŋgo ŋu qeni. Koweyumu kama teyoteŋgo, tuwi kama towoyoteŋgo. 29 Quko no ŋande ye yimiroteno, Solomon‡‡ ŋundo tuwi meté horé qu se reyaró, quko nuŋo ŋuro nakayámbo Solomon koro tuwi meté-meté ŋu takate. 30 Itaka komó ŋunde qu yoteŋgo, ko kuyepo naŋge unindo toŋoro kewáko raŋi uweya. Anutuko oka naru tukuni yorote ŋunde qu o nakayá meté mu inoyote. Asa ye unipare iŋondutuye§§ tomó ta naŋge, iŋoyi, enendo ye ŋuya sopo yerero tuwi yunoweya. 31 Ŋunde ŋuroko iŋaŋawí tero ŋande ma yewero, ‘Do o ka newato? Do sono ka newato? Do tuwi ka kusiyowato?’ 32 Hamó, kape unipareto*** o soso ŋunde quro iŋoro seqayoteŋgo. Quko yeŋo awaye samboko yote ŋundoko ye o ŋuro tukuni teteŋgo ŋu iŋomukote. 33 Koretero Anutuko unipareyó wiriyote naruy󆆆 ŋuro kondé iŋoyikata ene o soso ŋu ŋuya se yunoweya. 34 Ŋunde ŋuroko o kuyepo tunoqeweya quro ma iŋondataqewero. Kuyepo ŋuko eneŋombo naŋge iŋondataqeweya. Quhurí itaka tunoqete ŋuro naŋge iŋoyi qembe.
* 6:2 Ŋu naruko ŋuno Juda unindo Anutu iŋoro naru rokóŋo otete meté kapusa teyaŋgurí. Korete ŋuko mone ka uni onoŋoye moré kini inoyaŋgurí. Irisayó ŋuko hariri teyaŋgurí (Matyu 6:5-15 weyo qembe). Ko kapusayó ŋuko kundiŋi taŋgurí (Matyu 6:16-18 weyo qembe). 6:2 huru-huru ya” ŋuko Juda uniparetoro ya parámi mu. Sapat naruko ŋuno hu-hariri tero Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí. 6:5 huru-huru ya” ŋuko Juda uniparetoro ya parámi mu. Sapat naruko ŋuno hu-hariri tero Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí. § 6:5 Ŋu naruko ŋuno Juda unindo Anutu iŋoro naru rokóŋo otete meté kapusa teyaŋgurí. Korete ŋuko mone ka uni onoŋoye moré kini inoyaŋgurí (Matyu 6:2-4 weyo qembe). Irisayó ŋuko hariri teyaŋgurí. Ko kapusayó ŋuko kundiŋi taŋgurí (Matyu 6:16-18 weyo qembe). ** 6:7 kape uni” ŋuko Israel koro Anutuye ŋu kama iŋo howeyoteŋgo. †† 6:16 Ŋu naruko ŋuno Juda unindo Anutu iŋoro naru rokóŋo otete meté kapusa teyaŋgurí. Korete ŋuko mone ka uni onoŋoye moré kini inaŋgurí (Matyu 6:2-4 weyo qembe). Irisayó ŋuko hariri teyaŋgurí (Matyu 6:5-15 weyo qembe). Ko kapusayó ŋuko kundiŋi taŋgurí. ‡‡ 6:29 Komo suki Dewitko Israel unipare wiri yerero Solomon pisiyoro khumoníqo, mepé raró. Ko Solomon onoŋo parámi taró. §§ 6:30 iŋondutu” ŋuko ŋandiro, asa unipareto ŋande kondé ye iŋoyoteŋgo, ko Anutuko meté sopo yereweya. *** 6:32 kape unipare” ŋuko Israel koro Anutuye ŋu kama iŋo howeyoteŋgo. ††† 6:33 Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo” ŋuno iŋondutu unipareko hamó Anutu kusuŋoyómo yowaŋgo.