5
Mira purímo Yesuko mande ka yesowaró
(Luk 6:20-23)
Yesuko unipare qambu ŋu yiyoro mira purímo oro kunditiní iŋo-iŋo rewero unipareyó taŋgímo maheŋgurí. Mahiqo, ŋandiro mande rondaqe yunaró,
“Unipareto yuqayemo onoŋoye moré kini qembe teteŋgo qundo* puriŋo ka reteŋgo,
dokoro, sambo simburímbo ye wiri yereyote.
Unipareto tendoyoteŋgo qundo puriŋo ka reteŋgo,
dokoro, Anutuko yemama mande yimiroweya.
Unipareto owéye re umbuyoteŋgo qundo puriŋo ka reteŋgo,
dokoro, Anutuko noko soso se yunoweya.
Unipareto otete roneneŋowí ŋuro o qoyemboro qembe kondé iŋoyoteŋgo qundo puriŋo ka reteŋgo,
dokoro, Anutuko yoriní maŋgoreweya.
Unipareto meyowomboro sikíye te yunoyoteŋgo qundo puriŋo ka reteŋgo,
dokoro, Anutuko eneŋo sikíye te yunoweya.
Unipareto newondeye sara qundo puriŋo ka reteŋgo,
dokoro Anutu qenewaŋgo.
Unipareto mepa mande yeyoteŋgo qundo puriŋo ka reteŋgo,
dokoro Anutu koro simó, yero neko yerewaŋgo.
10 Unipareto otete roneneŋowí teyoteŋgo ŋuro quhurí korowoyoteŋgo qundo puriŋo ka reteŋgo,
dokoro, sambo simburímbo wiri yereyote.
11 “Unipareto ye wininemo qene iŋoro mande piyimi yero quhurí yunoro mande kota-kota piyimi yero saŋga yiriqo, ye puriŋo ka reteŋgo. 12 Ŋunde tiqo, niŋgu-niŋgu parámi ti, dokoro kimoye parámi samboko rewaŋgo. Hamó, ŋundiro naŋge komo uni ŋunde qundo ye-ye uni ŋu o piyimi te yunaŋgurí.
Yeko nembo, hiyó ŋunde qembe teteŋgo
(Mak 9:50; Luk 14:34-35)
13 “Yeko noko koro nembo ŋunde qembe. Quko nembo ŋuro nuŋgurí ŋu kini tiníqo, nore date tero nuŋgurí ŋu pitu ko rewato? Nembo ŋunde ŋuko khoyó kini taró. Unindo ŋu meté raŋi kheyembo khete rumuniŋoyoteŋgo.
14 “Yeko noko koro hiyó ŋunde qembe. Yendé ka mira purí saŋano ŋuno sóqewero mepémo kini. 15 Unindo suru tupuŋoro kondómo rukukuwoyoteŋgo, peka? Kini. Ene rero koreko pikoyi unindo ya quroko hiyó yunoweya. 16 Ŋundiro naŋge hiyó ŋunde qembe unipare hiyó yuni qembe. Ŋunde tiqo, enendo yeŋo oteteye meté qenero awaye samboko yorote ŋu seré te inowaŋgo.
Anutu koro hutuŋo mandí ŋuro yaró
17 “No Hutuŋo Mande koya Ye-ye Unindoro mandeye ŋu§ se rotowero quro kama mahenowó. Kini. Ŋunde ma iŋowero. Ŋu soso rewe hamó tunoqewero quro mahenowó. 18 Nondo mande hamó ye yimirowe, noko sambo yoroníqo, hutuŋo mande tomó ta-ta ŋuya parámi ta-ta soso ŋuya yoroweya. 19 Ŋunde ŋuro uni kato Anutu koro mande kondé tomó ta ka re rotoroqo, unipare witú yiriní rotoyoteŋgo, ŋuko piyimi. Uni ŋuko sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyómo** ŋuno owé tomó ta naŋge reweya. Quko uni ka hutuŋo mande howeroqo, unipare witú yiriní howeyoteŋgo, ŋundo sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyómo ŋuno owé parámi horé reweya. 20 Ŋunde yeteno, dokoro Farisi unindoya hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoya, nore otete roneneŋow톆 hamó howeyoteto, ŋunde ye iŋoyoteŋgo. Quko yeŋo oteteye roneneŋowí muko eneŋo oteteye kama takaweya tiníqo, yendo sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyómo ŋuno kama owaŋgo.
Topémboya kiro mande qu roŋgaruwoyi
(Luk 12:57-59)
21 “Usisambayembo mande ka iŋaŋgurí, asa ‘ma uroyi khumowero.’ ‡‡ Ye ŋunde iŋomukoteŋgo, ko uni kato uroní khumoweya ŋuko mande khono kaŋeweya. 22 Quko nondo ŋande ye yimiroteno, uni kato topémboya saŋgirí tiníqo, ene ŋuya mande khono kaŋeweya. Ko uni kato topémboya mande piyimi yeweya tiníqo, ene uni pará-parámboro toŋeyemo kaŋeweya. Ko uni kato ŋande miroweya, ‘Keko kape-kape uni horé,’ ene meté kewá piyimi§§ quno ŋuno uweya.
23 “Ŋunde ŋuroko ke oka Anutu te inowero qu rero wondo yakutímo*** oroqo, ŋande ye iŋoweya, toponembo o tanowó ŋuro saŋgirí tete, ye iŋoweya tiníqo, 24 o ŋu ŋuno rotoro rohoréŋoro topokepoya mande roŋgaruworoqota mahero Anutu o ŋu te ino qembe.
25 “Ko uni kato korero mande khono korotowero khewore uyaroqo, asa yari waka ta mande roŋgaruwori qembe. Ŋunde kini tiníqo, asa uni ŋundo ronda-ronda unindoro kandímo korotoní ronda-ronda uni ŋundo sopo-sopo unindoro kandímo korotoní sopo-sopo unindo kusi-kusi yano korotoweya. 26 Nondo hamó kimiroteno, ke kusi-kusi yano yate wondo yaŋgurí ŋu kanaramimo kimo teroqota.
Se simbururu tewero murí ŋuro yaró
27 “Ye mande ŋa iŋaŋgurí, ‘Ye se simbururu ma tewero.’ ††† 28 Quko nondo ŋande ye yimiroteno, uni kato pare ka qenero qene nuŋguwote tiníqo, newondímo pare ŋuya se simbururu titiri ŋunde qembe. 29 Ko keŋo toŋeŋge kandeke tesina ŋundo korero kowosoro o piyimi tewero tiníqo, kumo raŋoka uní. Hamó, kowekeporo sombé ŋu piyo teweya. Quko koweke soso kewá piyimimo‡‡‡ ŋuno kama uweya. 30 Ko keŋo kandeke kondésina ŋundo kowosoro o piyimi tewero tiníqo, wesaŋe raŋoka uní. Hamó kowekeporo sombé ŋu piyo teweya. Quko koweke soso kewá piyimimo ŋuno kama uweya.
Pare rotowero ŋuro mande ka yaró
(Matyu 19:9; Mak 10:11-12; Luk 16:18)
31 “Ye mande ŋa iŋaŋgurí, ‘Uni kato ene parí howeweya tiníqo, kamímbo epe re-re tariyó rotowero ŋuro sokome ka parí inoweya.’ §§§ 32 Quko nondo ŋande ye yimiroteno, uni kato parímbo se simbururu kama teyoní rotaró tiníqo, kamímbo pare ŋu riní se simbururu pare ka tunoqeweya. Ko danimbo pare ŋu reweya qundo se simbururu uni tunoqeweya.
Mandeye ri kondérewero ŋuro mande
33 “Usisambeyembo mande kaŋuya ŋande iŋaŋgurí, ŋuko ŋandiro, ‘Ke mande ka Uni Parámi mitoro ri kondéraró ŋu ma wendaqewero.’ * 34 Quko nondo ŋande ye yimiroteno, mandeye ka ŋundiro ri ma kondérewero. Kini horé. Ye sambo nekoro mandeye ka ri ma kondérewero, dokoro, sambo ŋuko Anutu koro kundite-kundite yakutíŋo. 35 Ko ye noko nekoro mandeye ka ri ma kondérewero, dokoro, noko ŋuko Anutuko khí re ŋuro saŋano imaqeyote. Ko ye Yerusalem nekoro mandeye ka ri ma kondérewero, dokoro, Yerusalem ŋuko wiri yerete uni parámi ŋuro yendé parámi horé ŋu. 36 Ko yeŋo kembaye nekoro mandeye ka ri ma kondérewero, dokoro, keŋombo kembakeporo huŋge ka ri sarape ma iriyó kama teweya. 37 Ye meté ‘Iyo’ naŋge yi qembe, ko ‘Kini’ naŋge. Koro ŋu. Ye mande kaŋuya yewaŋgo tiníqo, mande ŋuko Monimbu koro qu naŋge.
Eneŋo quhuríyemboro topé ma tewero
(Luk 6:29-30)
38 “Ye komo mande ka ŋande yi iŋaŋgurí, ‘Ko uni kato topémboro toŋí ka rambaruruwoweya ŋuko, asa yendo uni ŋu ŋuya toŋí rambaruruwoyi qembe. Ko uni kato uni ka mití utoriníqo, asa yepa naŋge ene mití utori qembe.’ 39 Quko nondo ye ŋande yimirowe, uni piyimimbo yeno o piyimi tewaŋgo ŋu topé ma tewero. Kini. Ko uni kato kakíŋge kawore tamoníqo, kawore ŋuya rohoréŋoka uroweya. 40 Ko uni kato korero kowe punu-punuke quroyómo qu rewero yero mande khono korotoníqo, meté tuwike saŋanímo§ ŋu ŋuya re ino qembe. 41 Ko uni kato korero, neneŋo onoŋone korowoya kutaqemo u, yeweya** tiníqo, asa kho ŋu sowe teya kapiyamo ŋuya korowo u qembe. 42 Uni kato o karo kira kereweya tiníqo, o ŋu ino qembe, ko uni kato keya utatá tewero yiníqo, ma huwóŋowero.
Yendo newonde meté uni saŋgiríye yunoyi
(Luk 6:27-28,32-36)
43 “Ye komo mande ka ŋande yi iŋaŋgurí, ‘Ke topokeporo hamó-hamó iŋo qembe,†† ko saŋgiríŋgepoya newonde piyimi te qembe.’ 44 Quko nondo ye ŋande yimirowe, yeŋo saŋgiríye newonde meté yunoyi qembe, ko yeno o piyimi teyoteŋgo ŋuro hariri tika Anutuko ene samaka yiriní. 45 Ŋunde tero ye awaye samboko yote ŋuro simó yowaŋgo. Enendo uni piyimimboya uni metémboya saŋayemo kosa riní hiyóqeyote. Ko enendo uni roneneŋowímboya‡‡ uni piyimimboya sono riní umbuní yunoyote. 46 Ko ye uni topoyemboro naŋge hamó iŋo yunoteŋgo tiníqo, do kimo ka rewaŋgo? Qeni, ŋu takis re-re uni§§ ŋuya murí ŋu teyoteŋgo. 47 Ko ye uni topoye naŋge topo te yunoyoteŋgo tiníqo, yeŋo muríyembo uni wini meyowomboro muríye ŋu takatepe ma kini? Kini. Ŋu kape uni*** ŋuya ŋunde teyoteŋgo. 48 Ŋunde ŋuroko awaye samboko yote ŋuro kiraró howi qembe. Eneko meté horé; ye ŋuya meté horé yuri qembe.
* 5:3 Unipare ŋunde quko nokono koro situwiye ŋuro kama yete. Kini, newondeyemo ŋande ye iŋoyoteŋgo, ko eneŋo o soso qu Anutu noŋgo siyoyoteŋgo. 5:6 otete roneneŋowí” ŋuko Anutuko nore rokó yiriní noreŋo murínani eneŋo murí howeyote. 5:12 ye-ye uni” ŋuko Anutuko mandí yunoní unipare yunaŋgurí. Kumimbo ye-ye mande ŋu sokomeko nakayáŋaŋgurí. § 5:17 “Hutuŋo Mande koya Ye-ye Unindoro mandeye” ŋuko Anutu koro mande korete qu. ** 5:19 sambo simburímbo unipareyó wiri yereyote naruyómo” ŋuno iŋondutu unipareko hamó Anutu kusuŋoyómo yowaŋgo. †† 5:20 otete roneneŋowí” ŋuko Anutuko nore rokó yiriní noreŋo murínani eneŋo murí howeyote. ‡‡ 5:21 Toŋeŋgurí 20:13; Hutuŋo Mande 5:17 §§ 5:22 kewá piyimi” ŋuko naru weŋako ŋuno quhurí unipareto topé piyimi rero kewáko ŋuno naru suki-suki yoqaweya. *** 5:23 wondo yakutí” ŋuko o qa-qa unindo ŋu yakutímo ŋuno o qa-qa taŋgurí. ††† 5:27 Toŋeŋgurí 20:14; Hutuŋo Mande 5:18 ‡‡‡ 5:29 kewá piyimi” ŋuko naru weŋako ŋuno quhurí unipareto topé piyimi rero kewáko ŋuno naru suki-suki yoqaweya. §§§ 5:31 Hutuŋo Mande 24:1 * 5:33 O Qa-qa Uni 19:12; Qambuye 30:2; Hutuŋo Mande 23:21 5:34 Ŋu naruko ŋuno uni kato mande ka kusiyoro Anutupe ma o kondé meyowo ŋu nekoro ŋande yaró, ko ŋa mandene ŋako hamó kini quko Anutuko meté nuroní khumowano. Ŋundiro naŋge mandí riní kondéraró. 5:38 Toŋeŋgurí 21:24; O Qa-qa Uni 24:20; Hutuŋo Mande 19:21 § 5:40 Ŋu naruko ŋuno Judia mirako ŋuno unipareto kowe punu-punuye irisa punuwoyaŋgurí. Kako quroyómo punuwoyaŋgurí. Tuwi saŋanímo ŋuko matú kutiti ŋu wisumuŋaró, ko suwono quroyómo eteyaŋgurí. Israel koro hutuŋo mandeyembo uni kato topémboro tuwiyó saŋanímo suwono re rotowero ŋuro soré yereró (Toŋeŋgurí 22:26-27 weyo qembe). ** 5:41 Ŋu naruko ŋuno Rom koro wiri yerete uni parámi ŋundo Israel unipare sopo yereró, ko eneŋo kuma uniyómbo Israel uni ka kho ŋunde qu yunoyaŋgo. †† 5:43 O Qa-qa Uni 19:18 ‡‡ 5:45 uni roneneŋowí” ŋuko Anutuko qenero potó moré kini tiní eneŋo uniyó tunoqete. §§ 5:46 takis re-re uni” ŋundo uniparetoro situwiye rondaŋero kimoyó sombé rero Rom koro wiri yerete uni ŋu inaŋgurí. *** 5:47 kape uni” ŋuko Israel koro Anutuye ŋu kama iŋo howeyoteŋgo.