21
Poolnoŋ Jerusalem keno.
Yeizozo jeŋ nonomesaogi opo sel horoŋ mororoŋgogi haamonoŋ naŋgoro kema wato qata Koos iikaaŋ baageŋ dindiŋagadeeŋ kema keuniŋ. Keuma eŋ waama toroqeŋ wato qata Rodos kanoŋ keniŋ. Iikanoŋa toroqeŋ Lisia prowinswaa gomaŋa moŋ qata Patara kanoŋ keuniŋ. Keuma nama waŋgo moŋ Fonisia gomanoŋ kemambaajoŋ anoti, ii mokolooŋ kanoŋ uniŋ opo sel horoŋ mororoŋgogi haamonoŋ naŋgoro keniŋ.
Kema laligoŋ wato moŋ qata Saiprus iikawaa kosianoŋ kaŋ iima misiŋgoŋ Saut waageŋga uuguŋ toroqeŋ haamonoŋ naŋgoro Siria prowins waageŋ keniŋ. Kema “Waŋgowaa hinaya ii Taia taonoŋ kema waŋgonoŋga meŋ amboŋa,” jegitiwaajoŋ iikanoŋ keniŋ. Iikanoŋ kema waŋgo mesaoŋ kemeniŋ. Kemeŋ gowoko tosia mokolooŋ oŋoma yoŋowo toroqeŋ weeŋ 7 laligoniŋ. Kanoŋ laligoniŋ Uŋa Toroyanoŋ sololooŋ oŋono Pool Jerusalem sitinoŋ kembabotiwaajoŋ galeŋ meme qaa jegi. Ii jegito, nono weeŋ 7 ii yoŋowo laligoniŋ tegoro oŋomesaoŋ kana keniŋ. Kana kemboŋa jeniŋ yoŋonoŋ korebore embameraurugiawo nonoombonjeŋ taoŋ mesaoŋ seleeŋgeŋ kagi. Taoŋ seleeŋgeŋ kaŋ kowe sakasiŋanoŋ kamaaŋ simiŋ kuma Anutu qama kooliniŋ. Qama kooliŋ yeizozonana jeŋ aoniŋ Jerusalem kembombaajoŋ waŋgonoŋ uniŋ yoŋonoŋ mirigianoŋ eleeŋgi.
Pool ano neŋauruta nono kaeŋ Taia mesaoŋ toroqeŋ kema gomaŋ qata Tolemes kanoŋ keuma waŋgo mesaoniŋ. Waŋgo mesaoŋ uumeleeŋ alaurunana joloŋgia jeniŋ ano yoŋowo weeŋ motooŋgo laligoniŋ. *Laligoŋ eŋ waama oŋomesaoŋ baloŋ kana kema Sisaria taonoŋ kouniŋ. Jerusalem uumeleeŋ tuuŋ uutanoŋ uukuukuu eja (ewanjelis) sewen metogoŋ oŋoŋgiti,* yoŋoonoŋga moŋ qata Filip iinoŋ Sisaria laligoro. Nononoŋ Sisaria kouma iwaa mirinoŋ kema rama eniŋ. Filipwaa borauruta 4 laligogi. Anutunoŋ emba saraŋ yoŋoo uugianoŋ gejatootoo qaa jejewaa momo kaleŋ ano laligogi.
10  *Nononoŋ Sisaria taoŋ kanoŋ weeŋ mamaga toroqeŋ laligoniŋ. Kanoŋ laligoniŋ Juuda prowinsnoŋga gejatootoo eja moŋ qata Agabus kamaaro. 11 Nonoonoŋ kamaaŋ Poolwaanoŋ iiŋkasa meŋ kanoŋ aŋaa kana boria somoŋgoŋ kokaeŋ jero, “Uŋa Toroyanoŋ kokaeŋ jeja, ‘Juuda jotamemeya yoŋonoŋ iiŋkasa kokawaa toya ii Jerusalem sitinoŋ kokaeŋ somoŋgoŋ waba kantriwaa galeŋ yoŋoo borogianoŋ ambuya.’ ” 12 Kaeŋ jero moma nono ano uumeleeŋ alaurunana kanoŋ laligogiti, iyoŋonoŋ kaaŋgadeeŋ Poolnoŋ Jerusalem kembabotiwaajoŋ welema qotogoŋ muniŋ. 13 Qotogoŋ muniŋ kokaeŋ meleema jero, “Oŋo mono nomaeŋ anju? Saama qaa jeŋ iikaaŋa kanoŋ noo uuna menjuranju. Niinoŋ Jerusalem kembe gbadooŋ nombutiwaajoŋ jojorijeŋ ano iikayadeeŋ qaagoto, Poŋ Jiisas qataajoŋ ama nugi komuwenagati, niinoŋ mono iikawaajoŋ kaaŋagadeeŋ jojoriŋ nanjeŋ.”
14 Kaeŋ jero meŋ looriŋ mubombaajoŋ amamaaŋ uunana bonjoŋ kono kokaeŋ jeniŋ, “Ii mono Pombaa uusiiŋaa so koloowa.”
15 Sisaria taonoŋ laligoniŋ kambaŋ ii tegoro afaaŋgoŋ mozozoŋgoŋ oŋomesaoŋ kema Jerusalem sitinoŋ uniŋ. 16 Sisaria iikanoŋa gowoko tosianoŋ kaaŋagadeeŋ nonoo koipunana kagi. Kagiti, yoŋonoŋ kokaeŋ jegi, “Oŋo Saiprus eja qata Naason iwaa mirinoŋ eŋ laligowu.” Kaeŋ jeŋ nunuaŋgi iwaa mirinoŋ keniŋ. Naasonoŋ waladeeŋ uuta meleema Jiisaswaa gowokoya kolooŋ laligoŋ kouro. Kiaŋ.
Poolnoŋ Jerusalem sitinoŋ kouro.
17 Nononoŋ Jerusalem keuniŋ uumeleeŋ alaurunana yoŋonoŋ nunuama aisooŋ jolonana jegi. 18 Jolonana jegi eŋ waama Poolnoŋ nonowo bisop Jeims iibombaajoŋ moma keniŋ. Keniŋ uumeleeŋ kanagesowaa jotamemeya yoŋonoŋ korebore iikanoŋ kouma ragi.
19 Ragi Poolnoŋ joloŋgia jeŋ sunduya ano. Anutunoŋ koipu kolooŋ nemuŋ koma nonono waba kantri yoŋoo batugianoŋ kema liligoŋ misin gawoŋ meniŋ hoŋa kolooroti, iikawaa sunduya kaniawo motogoŋ motomotooŋ ii korebore iŋijoro. 20 Ii iŋijoro moma Anutu mepeseegi eja geria moŋnoŋ kokaeŋ jero, “Pool alanana, Juuda ejemba tauseŋa tauseŋa yoŋonoŋ Jiisas moma laariŋ uugia meleema kileŋ korebore toroqeŋ Mooseswaa Kana qaa ii tororo otaawombaajoŋ kaparaŋ komakeju. 21 Kaeŋ kaparaŋ komakejuto, goo bujuga ii kokaeŋ laŋ jegi mogi, ‘Juuda ejemba deema waba kantri yoŋoo batugianoŋ kema laligojuti, giinoŋ liligoŋ ii kokaeŋ kuma oŋoma laligojaŋ, jeŋkeju, “Oŋo mono Mooseswaa kana qaa gema qeŋ Anutuwaanoŋ aiwese ii mende meŋ merasisi selegia mende kotowu ano Juuda nanamemeŋ tosaaŋa ii mende otaawu.” ’
22 “Kaeŋ jeŋkejutiwaajoŋ ama giinoŋ kajaŋi, iyoŋonoŋ ii moma iikanondeeŋ horoŋ tuuŋ somata meŋ ajoroowuyaga. Kawaajoŋ nono majakaka moma mono nomaeŋ aniŋ sokonaga? 23  *Kawaajoŋ nononoŋ keteda koi qaa goojoŋ jewoŋati, giinoŋ mono iikawaa so amba. Eja 4:yanoŋ iwoi ambombaa qaagia Anutuwaanoŋ jeŋ jojopaŋ qaanoŋ somoŋgogi. 24 Ii qaanoŋ somoŋgogito, monembaajoŋ amamaaŋ mamboma batunananoŋ koi laligoju. Kawaajoŋ giinoŋ mono ii uŋuama yoŋowo koma konjoratiŋ aoŋ yoŋoojoŋ ama nanduŋ ana sokono saanoŋ waŋ jugia motogi qaagia kotiiwaa. Giinoŋ kaeŋ ama Mooseswaa Kana qaa teŋ koma otaaŋ laligojaŋi, koreboreyanoŋ goo kanaga ii tororo iima moma asariwuya. Ii moma asariŋ goojoŋ qaa jegi mogiti, ii hoŋa moŋ mende mokoloogi omaya kolooro komuwaa. 25  *Goonoŋ qaa komuwaato, waba kantri yoŋonoŋ Jiisas moma laariŋ uugia meleeŋgiti, nononoŋ iyoŋoojoŋ qaa kokaeŋ somoŋgoŋ tere ooŋ aniŋ keno, ‘Oro busuya beŋ lopioŋ yoŋoo nanduŋ buŋa qeŋ kanagianoŋ aŋgi esuŋgianoŋ tururoti, ii mono mende newu. Kaaŋagadeeŋ sa me oro arogia qoosoŋa iikawaa busuya ii mende newu. Serowiliŋ mono mende ambu. Iwoi kanjaŋawo 4 ii mono mesaoŋ gema qegi sokombaa.’ ”
26 Jotamemeya yoŋonoŋ kaeŋ jegi Poolnoŋ eja 4 ii uŋuama eŋ waama yoŋowo koma konjoratiŋ aogi. Aogi jiwowoŋ jigonoŋ uma eja motomotooŋ yoŋoojoŋ nanduŋ ama siimoloŋ oogi koma konjoratiŋ kambaŋgia tegowaati, iikawaa kambaŋ bujuya iŋijoro. Kiaŋ.
Jiwowoŋ jigowaa totoŋ uutanoŋ Pool meŋ somoŋgogi.
27 Poolnoŋ ii iŋijoroto, weeŋ 7 ii tegomambaajoŋ ano Juuda tosaaŋa Eisia prowinsnoŋga kagiti, iyoŋonoŋ Pool jiwowoŋ jigonoŋ uro iigi. Iima ejemba tuuŋ kuuya uugia kuuŋ oŋoŋgi waaro Pool qelanjiŋ megi. 28 Qelanjiŋ meŋ kokaeŋ qagi, “Israel ejemba, mono ilaaŋ nonombu! Eja koi kanoŋ baloŋa baloŋa liligoŋ gomaŋ so kuma oŋoma uugia kokaeŋ kuuŋ oŋomakeja: Oŋo kuuya mono Israel ejemba tuuŋ qotogoŋ meŋ boliŋ nonombu. Ananaanoŋ Kana qaa mesaoŋ jiwowoŋ jigonananoŋ laŋ uma jeulalaŋ ama laligowu. Kaeŋ kuma oŋoma laligoro ano kete Griik eja Anutuwaa aiweseya qaa ii kaaŋiadeeŋ wama jiwowoŋ jigonoŋ uro miri kowoga koi kanoŋ mono totowiŋ kokojinjiŋawo koloowabo.” 29  *Ii kokaembaajoŋ qagi: Efesus eja Trofimus iinoŋ wala siti kananoŋ Poolwo keno iriima kokaeŋ romoŋgogi: Poolnoŋ ii wano motooŋ jiwowoŋ jigonoŋ ubaobo.
30 Kaeŋ qagi ejembanoŋ eŋkaloloŋ ama esuŋgiagadeeŋ luluuma kaŋ ajorooŋ qemburuŋ somata meŋ guju megi siti kuuya sokono. Kaeŋ kolooro Pool qelanjiŋ somoŋgoŋ jiwowoŋ jigonoŋga horoŋ seleeŋgeŋ kamaaŋ iikanondeeŋ jigowaa kiropo naguya kuuya ii uulaŋawo koma somoŋgogi. 31 Pool somoŋgoŋ qewombaajoŋ kaparaŋ koŋgi bujuya seiŋ Room manjaqeqe tuumbaa kawali galeŋ waŋa iwaa gejianoŋ qaa kokaeŋ kemero moro, “Jerusalem kuuya yoŋonoŋ kareŋ ama manja qeju.” 32 Kaeŋ moma iikanondeeŋ manjaqeqe eja tuuŋ tosia kawali galeŋgiawo uŋuama luguŋ yoŋoonoŋ kemegi. Kemegi ii iŋiima Pool qegiti, ii mesaogi.
33 Mesaogi kawali galeŋ waŋanoŋ batugianoŋ kema jeŋ kotoro Pool meŋ gbado (tape) woinoŋ somoŋgogi. Somoŋgogi kokaeŋ jeŋ qisiŋ oŋono, “Eja koi moroga?” ano “Nomaeŋ ano qeju?” 34 Qisiŋ oŋonoto, ejemba tuuŋnoŋga qaa morota morota meleema lansaŋ qagi. Kaeŋ lansaŋ qama guju megitiwaajoŋ ama kania tororo momambaajoŋ amamaaro. Ii amamaaŋ kawaajoŋ jeŋ kotoro Pool wama manjaqeqe eja yoŋoo aeŋ kiropo uutanoŋ keŋgi. 35-36 Wama keŋgi ejemba tuuŋ somata yoŋonoŋ kanagianoŋ oŋotaaŋ kaŋ kokaeŋ qagi, “Mono qegi komuwa. Yamageŋ!” Kaeŋ qagi manjaqeqe eja yoŋoo aeŋ kiropo naguyanoŋ keuro uulaŋawo kema kaŋ gujubaju somata megitiwaajoŋ bimooro. Kawaajoŋ manjaqeqe eja yoŋonoŋ Pool meŋ aŋgoŋ keŋgi. Kiaŋ.
Poolnoŋ qaayaa kitia kanaiŋ meleema jero.
37 Aŋgoŋ kaŋ manjaqeqe eja yoŋoo kiripo uutanoŋ ubombaajoŋ aŋgi Poolnoŋ kawali galeŋ waŋa kokaeŋ qisiŋ muro, “Nii qaa moŋ saanoŋ gijomaŋa me qaago?” Qisiŋ muro moma kiko ama ijoro, “Oo, gii Griik qaa mojaŋ me? 38 Kawaajoŋ gii Iijipt ejaga koloojaŋ me qaago? Iijipt eja moŋnoŋ indigeŋ tuarenjeŋ eja tiwogiawo 4,000 ii eŋkaloloŋ meŋ oŋoma Room gawman tuarenjeŋ ama manja kareŋ kanaiŋ uŋuŋ uŋuama baloŋ qararaŋkoŋkoŋanoŋ keŋgi. Gii galeŋ eja ii koloojaŋ me qaago?”
39 Kaeŋ ijoro Poolnoŋ jero, “Nii Juuda ejaga. Nii Silisia prowinswaa taoŋ qata Tarsus mojaŋi, mono iikanoŋ kolooŋ laligoŋ koube. Kawaajoŋ qisiŋ gomaŋa: Gii saanoŋ jena niinoŋ ejemba tuuŋ koi yoŋoojoŋ qaa jewe mobu.”
40 Kaeŋ jero “Saanoŋ jewa,” ijoro Poolnoŋ donoŋ nama ejemba oŋoojoŋ boro kuno. Boro kuno guju mesaoŋ qaagia bogoro naŋgi Hibruu qaanoŋ qaa kokaeŋ jero,
* 21:8 Apo 6.5; 8.5 * 21:8 Aposol gawoŋ meme boŋ 6 kanoŋ eja 7 ii meweeŋgoŋ oŋoŋgi naŋgonaŋgo gawoŋ ano ewanjelis gawoŋ ii mindiriŋ megi. * 21:10 Apo 11.28 21:11 Waba kantri yoŋoo borogianoŋ ambuya, ii Room gawman yoŋoojoŋ jeja. * 21:23 Jaŋ 6.13-21 * 21:25 Apo 15.29 * 21:29 Apo 20.4