22
Poolnoŋ nama kokaeŋ jero, “Eja alauruna, niinoŋ qaa kitia jemaŋati, ii mono geja ama mobu.” Hibruu qaanoŋ qaa jero moma qaagia kuuya bogodabororo naŋgi toroqeŋ jero,
*“Nii Juuda ejaga. Nii Silisia prowinswaa taoŋ qata Tarsus kanoŋ koloowe Jerusalem siti kokanoŋ galeŋ koma noŋgi laligoŋ somariiwe. Laligoŋ somariiŋ kouma boi qata Gamaliel iwaa qaa baatanoŋ rabe iinoŋ Juuda ambosakoŋurunana yoŋoonoŋ Kana qaa ano nanamemeŋ ii tororo kuma nono iikawaa momoya moma laligowe. Kete oŋonoŋ korebore Anutuwaa qaa baatanoŋ keuma kaparaŋ koma iwaajoŋ manja qeŋ laligojuti, niinoŋ mono iikawaa so kolooŋ laligowe. *Kaeŋ laligoŋ ejemba Pombaa kania otaaŋ laligogiti, ii uŋuŋ kondeema sisiwerowero ama oŋombe siimbobolo moma tosianoŋ komugi. Niinoŋ ejembaya ejembaya uŋuama gbadonoŋ (tape) somoŋgoŋ kapuare mirinoŋ oŋoombe. Jigo gawoŋ galeŋ waŋa ano jotamemeya kuuya yoŋonoŋ ii saanoŋ moju ano yoŋoonoŋ kema qisiŋ oŋoniŋ ii saanoŋ naŋgoŋ jewuyaga. Yoŋonoŋ Juuda eja geria Damaskas sitinoŋ laligojuti, iyoŋoojoŋ tere ooŋ noŋgi meŋ laligowe. Iikanoŋ ejemba Pombaa kania otaaŋ laligogiti, niinoŋ ii kaaŋiadeeŋ ‘Iroŋa meleema oŋombutiwaajoŋ gbadooŋ oŋoma Jerusalem koi uŋuama kamaŋa,’ jeŋ kananoŋ kembe.”
Poolnoŋ aŋaa uumeleeŋaa kania jero.
“Kananoŋ kembeto, Damaskas siti dodowiwe kanoŋ iwoi moŋ kokaeŋ kolooro: Weeŋ biiwia kanoŋ asamararaŋ somata moŋ Siwenoŋga oobili kaaŋa asugiŋ uulaŋawo kamaaŋ turuŋ nono. Turuŋ nono tama balonoŋ kamaaŋ ewe Siwenoŋga qaa moŋ kokaeŋ kolooro mobe, ‘Sool Sool, gii mono naambaajoŋ sisiwerowero qaganoŋ ama nomakejaŋ?’ Ii moma meleembe, ‘Poŋ, gii moronoŋ?’ Kaeŋ meleembe nijoro, ‘Nii Nazaret eja Jiisas, sisiwerowero meŋ nomakejaŋi, nii mono ii.’ Eja niwo kaŋ naŋgiti, iyoŋonoŋ asamararaŋ ii iigito, qaa nijoroti, qaa ii zoobooya moŋ mende mogi. 10 Kaeŋ nijoro niinoŋ qisiŋ jewe, ‘Poŋ, nii mono nomaeŋ amaŋa?’ Jewe nijoro, ‘Gii mono keteda koi waama Damaskas sitinoŋ kena Anutunoŋ naa iwoiga ambaagiwaajoŋ jewaati, ii moŋnoŋ gijowaa.’ 11 Asamararaŋ iikanoŋ jaana kuuro titou kuuŋ nambe eja niwo kagiti, iyoŋonoŋ boronanoŋ meŋ nuaŋgi Damaskas sitinoŋ keniŋ.
12 “Iikanoŋ eja moŋ qata Ananaias laligoro. Iinoŋ Anutu goda qeŋ Mooseswaanoŋ Kana qaa tororo otaaŋ laligoro. Kawaajoŋ Juuda ejemba Damaskas laligogiti, iyoŋonoŋ kuuya godaya awaa qeŋ muŋ laligogi. 13 Iinoŋ noonoŋ kaŋ kosonanoŋ nama kokaeŋ nijoro, ‘Sool alana, jaaga mono mombo toowa.’ Kaeŋ nijoro aua kambaŋ iikanondeeŋ jaana tooro uuŋ iibe. 14 Iibe Ananaiasnoŋ nijoro, ‘Giinoŋ nanamemeŋ dindiŋa solaŋaa Toyaga iina qaa jetanoŋ gijoro aro konoŋa mona. Ananaa ambosakonana yoŋoonoŋ Anutu iinoŋ gii meweeŋgoŋ gono iwaa uusiiŋa moma kotowa. 15 Gii naa iwoi iima mojaŋi, mono ii naŋgoŋ jeŋ iwaa jotamemeya kolooŋ baloŋa baloŋa ejemba jaagianoŋ daŋgunu kaaŋa nama laligowa. 16 Kawaajoŋ gii naambaajoŋ ezelobezelo ama mambonjaŋ? Mono waama iwaa qata qama qama kooliŋ jena oomulu meŋ goniŋ siŋgisoŋgoga soŋgbano solaŋaniwa.’ Ananaiasnoŋ kaeŋ nijoro.”
Misin gawoŋ waba kantri yoŋowo memambaajoŋ noono.
17 “Damaskas siti mesaoŋ Jerusalem sitinoŋ eleema jiwowoŋ jigonoŋ qama kooliwe Pombaa umbeumbeŋanoŋ turuŋ nono nama jaameleeŋ uŋa moŋ iibe. 18 Uŋa iikanoŋ Jiisas iibe noonoŋ kaŋ kokaeŋ nijoro, ‘Gii kantri kokanoŋ noo kaniana ano Buŋa qaana ii pondaŋ mende jeŋ laligowa. Ii naŋgoŋ jena telambelaŋ ama gema qewuya. Kawaajoŋ Jerusalem siti koi mono uulaŋawo mesaoŋ kemba.’
19 “Kaeŋ nijoro jewe, ‘Poŋ, yoŋonoŋ noo kanana moju. Niinoŋ wala liligoŋ ejemba gii moma laariŋ goŋgiti, ii qamakooli miria miria kanoŋ uma mokolooŋ oŋoma somoŋgoŋ ooli waayawonoŋ oŋootiŋ tosaaŋa kapuare mirinoŋ oŋooma laligowe. 20  *Goonoŋ gawoŋ ilailaa eja Stiiwenoŋ kaniaga naŋgoŋ jero qegi saya kamaaro niinoŋ kambaŋ kanoŋ kaaŋagadeeŋ kosogianoŋ nama wambelaaŋ malekugia galeŋ koma nambe qegi komuro.’ 21 Kaeŋ jewe Poŋnoŋ nijoro, ‘Niinoŋ wasiŋ gonjeŋa gii mono koriganoŋ waba kantri ejemba yoŋoonoŋ kemba.’ Kiaŋ.”
Room gawmambaa manjaqeqe eja yoŋonoŋ Pool galeŋ koŋgi.
22 Poolnoŋ qaa kitia jeroti, ii ejemba tuuŋ yoŋonoŋ geja ama mogito, (Poŋnoŋ waba kantri ejemba yoŋoonoŋ kemambaajoŋ jeroti,) qaa ii moma iikanondeeŋ kotigagadeeŋ silama qagi, “Yamageŋ! Eja kaaŋa ii mono qegi komuwa. Ii balonoŋ nonowo laligowaatiwaa so qaago.” 23 Kaeŋ silama qama opo kereŋ qetegoŋ giliŋ (kanagianoŋ rimbomboŋgoŋ riiŋ) sonjoŋ orasiŋ kanakeewaŋ lansaŋ giligi. 24 Kaeŋ aŋgi Room yoŋoo kawali galeŋ waŋanoŋ jeŋ kotoro manjaqeqe eja yoŋonoŋ Pool wama kema manjaqeqe eja yoŋoo aeŋ kiropo uutanoŋ aŋgi. Kiropo uutanoŋ aŋgi Juuda yoŋonoŋ ii naambaajoŋ ama guju meŋ qajuti, iikawaa kania momambaajoŋ kokaeŋ jeŋ kotoro, “Oŋo mono Pool meŋ ooli waayawonoŋ qeŋ qisiŋ mugi kania asuganoŋ jero moboŋa.” 25 Kaeŋ jeŋ kotoroto, Pool meŋ somoŋgoŋ ooli waayawonoŋ qewombaajoŋ aŋgi Room kawali galeŋ moŋnoŋ kosianoŋ nano Poolnoŋ kokaeŋ ijoro, “Room mindimindiri gawman yoŋonoŋ sopa somoŋgoŋ noŋgi borogianoŋ laligojeŋ. Niinoŋ iikawaa (jeŋkooto) paaspoot meŋ laligojeŋ. Kawaajoŋ oŋo noo qaana mende moma gosiŋ laŋ jeŋ tegoŋ eeŋ ooli waayawonoŋ nuwuti, ii mono Room jeŋkooto toya yoŋoo jaagianoŋ sokombaa me qaago?”
26 Poolnoŋ kaeŋ ijoro kawali galenoŋ moma iikanondeeŋ kawali galeŋ waŋa iwaanoŋ kema buju qaa kokaeŋ ijoro, “Eja iikanoŋ Room gawmambaa (jeŋkooto) paaspoot meŋ laligoja. Kawaajoŋ gii mono nomaeŋ ambaga?”
27 Kaeŋ ijoro kawali galeŋ waŋanoŋ Poolwaanoŋ kema qisiŋ muro, “Gii oŋanoŋ Room gawmambaa (jeŋkooto) paaspoot meŋ laligojaŋ me qaago? Ii jena momaŋ.” Qisiŋ muro Poolnoŋ meleeno, “Oŋanoŋ, niinoŋ ii meŋ laligojeŋ.”
28 Kaeŋ meleeno ijoro, “Nii moneŋ somata giliŋ Room mindimindiri gawmambaa (jeŋkooto) paaspoot sewaŋa mewe noŋgi laligojeŋ.” Ijoro Poolnoŋ jero, “Ii awaato, noo maŋnanoŋ Room gawmambaanoŋ paaspoot meŋ laligoro niinoŋ iwaa meria kolooŋ iikanoŋa qa ii meŋ laligojeŋ.”
29 Kaeŋ jero eja qisiŋ mubombaajoŋ aŋgiti, iyoŋonoŋ iikanondeeŋ mesaoŋ eleema keŋgi. Poolnoŋ “Nii Room gawmambaa paaspoot meŋ laligojeŋ,” jero kawali galeŋ waŋanoŋ ii moma Room ejaga gbadooŋ murotiwaajoŋ ama awawaliŋ sombuya moro.* Kiaŋ.
Poolnoŋ jigo kaunsol tuuŋ yoŋoo jaagianoŋ nano.
30 Gomaŋ ano kawali galeŋ waŋanoŋ waama Juuda yoŋonoŋ naambaajoŋ Pool qaanoŋ ama muŋ jegiti, iikawaa kania tororo momambaajoŋ moma jigo gawoŋ galeŋ waŋa ano jigo kaunsol tuuŋ kuuya yoŋonoŋ ajoroowutiwaajoŋ jeŋ kotoŋ oŋono. Kaeŋ ajoroogi jero Poolwaa gbadoya (tape) isaŋgi wama kamaaŋ yoŋoo jaasewaŋgianoŋ ano nano. Kiaŋ.
* 22:3 Apo 5.34-39 * 22:4 Apo 8.3; 26.9-11; 9.1-19; 26.12-18 * 22:20 Apo 7.58 * 22:29 Moŋ Room gawmambaa paaspoot meŋ laligoroti, ii kasanoŋ gbadooŋ mububotiwaajoŋ soŋgo ero. Moŋnoŋ soŋgo ii waleenoti eeŋ, ii mono qaa jakeyanoŋ oomakegi. Kawaajoŋ sombuya moro.