21
Ri Pablo c'a ruchapon na c'a bey richin nibe pa Jerusalem
Y tok kach'aron chic ki', ri kach'alal xec'oje' c'a can, y roj xojoc-el pa barco, y choj xojbe c'a pa jun ti ruvach'ulef ri c'o pa ya' y rubini'an Cos. Pa ruca'n k'ij tok xojel-el ri chiri', xojapon can pa jun chic ti ruvach'ulef c'o chuka' pa ya' y rubini'an Rodas. Y tok xojel-el ri pa Rodas, xojapon c'a ri pa tinamit rubini'an Pátara. Ri chiri' pa Pátara xbekila' c'a jun barco ri nibe c'a pa Fenicia. Xojoc c'a el chupan, y xkachop c'a el bey. Y jari' tok xkatz'et ri ruvach'ulef Chipre ri c'o pa ya', y ja ri pa kajxocon (izquierda) ri xc'oje-vi can, roma ri barco ri uc'uayon kichin, xa choj ruchapon bey c'a pa Siria.* Y ja ri pa tinamit Tiro xojapon-vi, roma ri barco ruc'uan-el ejka'n richin ri chiri'. Y xekacanoj c'a ri kach'alal ri ec'o chiri'. Y vuku' k'ij ri xojc'oje' chiri' quiq'uin. Y ri kach'alal ri' xquibij c'a chire ri Pablo chi man tibe pa Jerusalem, roma can ja ri Lok'olej Espíritu ri k'alajirisayon chiquivech chi c'o nuc'ulvachij ri Pablo ri pa Jerusalem. Chupan c'a ri ruvuk k'ij kojc'oje' ri chiri', xkachojmirisaj-ki' richin yojbe. Y conojel ri kach'alal cachibilan ri quixjaylal y ri calc'ual, xojbequijacha' c'a can ri chuchi' ri ya'. Y ri chiri' ri chuchi-ya', xojxuque-ka y xkaben orar.§ Y richin c'a xkach'er-ki', xkak'etela' can ki'. Roj xojoc-el ri pa barco, y ri kach'alal xetzolin chi tak cachoch.
Y ja tok xojel-pe ri pa Tiro richin xojbe c'a pa Tolemaida, jari' ri ruq'uisibel k'ij ri xkaben ri pa ruvi-ya'. Y ri chiri' pa tinamit Tolemaida xebekak'ejela' c'a can (xebekak'ijala' c'a can) ri kach'alal, y xojc'oje-pe jun k'ij quiq'uin. Pa ruca'n k'ij ri Pablo y ri oj benek riq'uin, xojel c'a el chiri' pa Tolemaida, y xkachop-el bey richin yojbe c'a ri pa tinamit Cesarea. Jac'a tok xojapon, xojbe ri chirachoch ri Felipe* ri nitzijon ri utzilej ch'abel richin colotajic. Rija' jun c'a chique ri vuku' diáconos ri xe'ilin quichin ri malcani'a' tak ixoki' ri pa Jerusalem. Y xojc'oje' c'a ka ri chirachoch ri Felipe. Y rija' ec'o c'a e caji' rumi'al ri man e c'ulan ta, y rije' niquik'alajirisaj c'a ri nibix chique roma ri Dios.§ 10 Y ca'i-oxi' yan k'ij kojc'oje' ri chiri' pa tinamit, tok jun achin rubini'an Agabo* xapon chuka' ri chiri' pa tinamit. Rija' petenek c'a pa Judea, y jun rusamajel ri Dios ri nuk'alajirisaj ri nibix chire roma ri Dios. 11 Y tok rija' xapon c'a chikatz'etic, xberuc'ama-pe jun ximbel-rupan ri Pablo, y riq'uin ri' xuximila' ruk'a-raken rija' mismo, y c'ari' xubij: Ri Lok'olej Espíritu rubin c'a chuve chi ri rajaf re ximbel re', quere' xteban chire coma ri israelitas tok xtapon ri pa Jerusalem, y c'ari' xtiquijech pa quik'a' vinek ri xa man e israelitas ta, xcha'.
12 Y tok xkac'axaj c'a queri', roj y ri kach'alal aj-Cesarea can janíla c'a xkac'utuj chire ri Pablo chi man tibe ri pa Jerusalem. 13 Pero ri Pablo xubij chike: ¿Achique roma tok rix niya-pe bis pa vánima riq'uin la yixok'? Yin man c'a ninpokonaj ta vi' vi yicamisex roma ri nintzijoj ri ruch'abel ri Ajaf Jesús,§ c'a ta la' c'a chi xaxe yibexim ri chila' pa Jerusalem, xcha' ri Pablo.*
14 Y roma c'a ri man xojtiquir ta xkaben chire chi man ta nibe ri pa Jerusalem, xaxe c'a xkabij: Ja ta c'a ri rurayibel ri Ajaf nibanatej, xojcha'.
15 Y c'ari' xkachojmirisala-ki', y xkachop-el bey pa Jerusalem. 16 Y can ec'o kach'alal aj-Cesarea ri xekachibilaj-el. Y chiquicojol rije' benek c'a jun kach'alal ri aj-Chipre, y rubini'an Mnasón. Rija' c'o yan c'a chic tiempo runiman-pe ri Ajaf Jesús, y c'o jun rachoch ri pa Jerusalem ri xojbec'oje-vi.
Tok ri Pablo xapon riq'uin ri Jacobo
17 Y tok xojapon c'a ri pa Jerusalem, riq'uin c'a quicoten xojc'ul coma ri kach'alal. 18 Y pa ruca'n k'ij xkachibilaj c'a el ri Pablo richin xbekatz'eta' can ri Jacobo.§ Tok xojapon riq'uin ri Jacobo, conojel ri achi'a' ri e uc'uey quichin kach'alal, quimolon c'a chuka' qui' chiri'. 19 Ri Pablo xeruk'ejela' (xeruk'ijala'), y c'ari' chi jujun chi jujun xutzijoj ri xuben ri Dios chiquicojol ri vinek man e israelitas ta,* roma ri rusamaj rija'. 20 Y tok xcac'axaj ri xubij ri Pablo chique, rije' xquiya' c'a ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios romari', y xquibij c'a chire ri Pablo: Kach'alal, janíla c'a niquicot ri kánima roma ri xatzijoj-ka chike, pero ec'o man que ta ri'. Rat can avetaman chic c'a chi pa mil israelitas ri quiniman chic, y ja rije' c'a ri yebin chi can nic'atzin chi niban ri nubij chupan ri ley ri richin ri Moisés. 21 Y tzijon c'a cha chique chi rat nabij chique ri israelitas ri ec'o pa ch'aka' chic ruvach'ulef, chi man tiquiben ronojel ri nubij ri ru-ley ri Moisés,§ chi man tiquiben ri circuncisión chique ri c'ajola', y chuka' man tiquiben ri ch'aka' chic ri rubin can ri Moisés chi c'o chi niban. 22 ¿Achique c'a xtikaben vacami? Roma tok rije' xtiquinabej chi atc'o, can xque'oka-vi. 23 Más c'a utz tabana' re xtikabij chave: Ec'o c'a caji' kach'alal achi'a' ri c'o quisujun chire ri Dios richin niquiben, y xa chua'k-cabij ri nitz'aket ri k'ij. 24 Que'ac'uaj c'a el, tich'ajch'ojirisaj-ivi' quiq'uin y tiya' chire ri Dios ri nubij ri ley richin ri Moisés. Y ja rat calok'on ronojel ri nic'atzin. Y c'ari' rije' xtiquijuc'-el ri rusmal tak quivi'.* Vi rat xtaben ronojel ri xkabij chave, ri vinek xtiquetamaj c'a chi xa man kitzij ta ri nitzijox chavij chi man naben ta ri nubij ri ley richin ri Moisés, xa xtiquibij c'a chi can at nimanel vi richin ri ley. 25 Y chique ri xa man e israelitas ta ri quiniman chic, xkatek yan c'a el vuj quiq'uin chirij re na'oj re c'ari' nikatzijoj-ka. Xaxe c'a xkachilabej chique chi man tiquitej ti'ij richin jun chicop ri xcamisex richin xsuj chire jun dios ri man kitzij ta, chi man tiquitej quic',§ man tiquitej ti'ij ri c'a c'o na quic' ruc'uan,* achi'el ri quichin ri chicop ri xejik', chuka' ri achi'a' y ri ixoki' man tiquicanola-qui' richin yemacun, xecha' chire.
Tok ri vinek xeyacatej chirij ri Pablo ri pa rachoch ri Dios y xquichop-el
26 Y ri Pablo xeruc'uaj c'a el ri caji' achi'a' ri', y pa ruca'n k'ij xquich'ajch'ojirisaj c'a el qui', y xebe pa rachoch ri Dios ri c'o chiri' pa Jerusalem, richin xbequibij can jampe' xtitz'aket ri k'ij richin ri ch'ajch'ojirisanic§ y chiquijujunal xtiquiya' chire ri Dios ri nic'atzin chi niquiya'.
27 Y tok nitz'aket yan c'a ri vuku' k'ij, ri Pablo c'o c'a ri chiri' pa rachoch ri Dios; y jari' tok xtz'et coma ch'aka' israelitas ri yepe c'a quela' pan Asia. Y re israelitas re' xquiya' c'a chuka' quina'oj ri ch'aka' chic quivinak israelitas richin xquichop* ri Pablo. 28 Y tok xquichop, can riq'uin c'a cuchuk'a' xquibila': ¡Kojito'! ¡Kojito', rix kavinak israelitas! ¡Ja achin re' ri nibiyaj ronojel tinamit, y yerutijoj ri vinek chi man tiquiben ri nubij chupan ri ley richin ri Moisés, y itzel chuka' nich'on chirij re rachoch ri Dios re c'o vave' pa Jerusalem. Q'uiy c'a chuka' ri nubij chikij roj israelitas, y vacami e rucusan-pe vinek ri man e israelitas ta, achi'el xa man rachoch ta ri Dios nuben chire re lok'olej jay re!
29 Que c'a ri' niquibila' ri vinek ri', roma quitz'eton ri pa tinamit chi ri Pablo junan benek riq'uin ri Trófimo§ ri aj-Éfeso, y rije' xquich'ob chi ri Pablo ruc'uan chuka' apo ri Trófimo ri pa rachoch ri Dios.
30 Y can conojel la'ek vinek richin ri tinamit ri xebeyacatej-pe, y junanin e petenek. Y can quikiriren c'a ri Pablo, xquelesaj-pe ri chiri' pa rachoch ri Dios.* Y can ja chuka' ri' xetz'apelox can ri ruchi' ri rachoch ri Dios. 31 Y niquicamisaj yan c'a ri Pablo. Pero xapon c'a rutzijol riq'uin ri achin ri uc'uey quichin ri soldados y can c'o ruk'ij achi'el ruk'ij jun Coronel, chi ri vinek richin ri Jerusalem e yacatajinek. 32 Romari' ri achin ri' can chanin c'a xerumol-pe ri achi'a' ri ec'o pa ruk'a', ri soldados y ri Capitanes, y junanin xebe acuchi quimolon-vi-qui' ri vinek. Y ri vinek, can xe c'a xequitz'et, xquiya' can ruch'ayic ri Pablo. 33 Y ri achin ri achi'el jun Coronel xtiquir c'a xjel-apo c'a riq'uin ri Pablo, xberuchapa-pe, y xutek c'a ruximic riq'uin ca'i' cadenas.§ Y c'ari' c'a xuc'utuj chi achique achin ri', y achique ri xumacuj.* 34 Y ri achin achi'el Coronel man jun c'a tzij xrac'axaj ta jebel, roma janíla e q'uiy vinek ri ec'o chiri'. Jun vi c'a ri niquibij ch'aka', y jun vi chic niquibij ri ch'aka', y can riq'uin ronojel cuchuk'a' tok niquibij. Romari' xubij c'a chi tuc'uex ri Pablo coma ri soldados c'a chupan ri jay acuchi ec'o-vi rije'. 35 Jac'a tok e benek chuvech ri gradas ri ec'o chuvech ri acuchi ec'o-vi ri soldados, re soldados re' c'o chi xquitzekej ri Pablo chicaj, roma ri vinek más xyacatej coyoval. 36 Y conojel c'a ri vinek ri' can e tzeketel c'a el chiquij, y janíla pa quichi' niquiben y niquibila' c'a: ¡Ticamisex la Pablo! yecha'.
Ri Pablo nich'on c'a chiquivech ri vinek
37 Y jac'a tok nucusex yan apo chupan ri jay acuchi ec'o-vi ri soldados, ri Pablo xubij c'a chire ri achin achi'el Coronel: ¿Utz yich'on juba' aviq'uin? xcha'.
Y ri achin xubij chire ri Pablo: ¿Yach'on chuka' pa quich'abel ri aj-Grecia rat? 38 ¿Man ja ta rat ri' ri achin aj-Egipto ri c'o yan chic juba' tiempo queyacatej chirij ri k'atbel-tzij e rachibilan e caji' mil camisanela' tak achi'a', ri xquimol-qui' pa tz'iran ruvach'ulef? xuche'ex.
39 Pero ri Pablo xubij c'a: Yin in jun israelita§ ri xinalex pa Tarso,* ri jun nimalej tinamit ri c'o pa Cilicia. Y ninc'utuj c'a utzil chave chi taya' k'ij chuve richin yich'on chique ri vinek.
40 Y ri achin achi'el Coronel xuya' c'a k'ij chire richin tich'on. Y ri Pablo xpa'e' ri chiri' pa tak gradas, y xuben-pe retal riq'uin ri ruk'a' chique ri vinek richin quetane-ka. Y tok man jun chic c'a nik'ajan, rija' xbech'on-pe chiquivech pan hebreo, ri quich'abel ri israelitas:
* 21:3 Jue. 10:6; 2 S. 8:6; Is. 7:2; Mt. 4:24; Lc. 2:2; Hch. 15:23, 41; 18:18. 21:4 Hch. 20:23. 21:5 Sal. 95:6; Mr. 1:40; Hch. 7:60. § 21:5 1 R. 8:54; Hch. 9:40; 20:36. * 21:8 Hch. 8:26. 21:8 Hch. 8:40; Ef. 4:11; 2 Ti. 4:5. 21:8 Hch. 6:5. § 21:9 Jl. 2:28; Hch. 2:17. * 21:10 Hch. 11:28. 21:11 Hch. 21:33; Ef. 6:20; 2 Ti. 2:9. 21:13 1 Co. 4:9; 2 Co. 4:10; Fil. 1:20; 2 Ti. 4:6. § 21:13 Hch. 20:24; Ro. 8:35. * 21:13 Col. 1:24. 21:14 1 S. 3:18; Mt. 26:42; Lc. 22:42. 21:17 Hch. 15:4. § 21:18 Hch. 15:13; Ga. 1:19; 2:9; Stg. 1:1. * 21:19 Hch. 15:12; Ro. 15:18. 21:19 Hch. 20:24; 1 Co. 3:5-8. 21:20 Hch. 22:3; Ga. 1:14. § 21:21 Hch. 6:14; Ga. 5:1. * 21:24 Nm. 6:2, 13, 18; Hch. 18:18. 21:24 1 Co. 9:20. 21:25 1 Co. 8. § 21:25 Lv. 17:14. * 21:25 Gn. 9:4. 21:25 1 Co. 5:1, 9, 11; 10:8; 1 Ts. 4:3; He. 13:4. 21:26 Hch. 24:18. § 21:26 Nm. 6:13. * 21:27 Lc. 21:12; Hch. 4:3; 5:18; 26:21; 2 Co. 4:9. 21:28 Hch. 6:13. 21:28 Hch. 25:8. § 21:29 Hch. 20:4; 2 Ti. 4:20. * 21:30 2 R. 11:15. 21:32 Hch. 23:27. 21:33 Jue. 15:13; Hch. 22:25-29. § 21:33 Hch. 12:6; 28:20. * 21:33 Hch. 20:23. 21:34 Hch. 21:37; 22:24; 23:10, 16. 21:36 Lc. 23:18; Jn. 19:15; Hch. 22:22. § 21:39 Fil. 3:5. * 21:39 Hch. 9:11. 21:40 Hch. 22:2; 26:14.