20
Ri Pablo xk'ax pa Grecia, pa Macedonia, y xapon pa Troas
Y tok xtane' c'a ronojel y ri vinek quitalun chic el qui', ri Pablo xerumol c'a conojel ri kach'alal aj chiri' pan Éfeso, y xerupixabala' can. Y tok ch'ovinek chic can chique y e ruk'etelon chic can conojel, xuchop c'a el bey richin nibe c'a pa Macedonia.* Xbe c'a chiquitz'etic ri kach'alal ri ec'o pa ronojel lugar ri chiri' pa Macedonia, y xberucukubala' c'a can quic'u'x riq'uin q'uiy ch'abel. Y c'ari' xbe pa ruvach'ulef Grecia. Y xc'oje' c'a oxi' ic' ri chiri'. Y tok rija' xrajo' xbe pa barco richin nitzolin pa ruvach'ulef Siria, jari' tok xunabej chi ri ruvinak israelitas ri man quiniman ta, c'o ri quich'obon chi niquiben chire tok xtoc-el ri pa barco. Y romari' rija' xa xujel ri ruch'obon, rija' xa xuch'ob chi xtic'o chic jun bey ri pa Macedonia. Ri yebe ta chirij ri Pablo c'a pan Asia ja ri Sópater aj pa Berea, ri Aristarco y ri Segundo ri e aj pa Tesalónica, ri Gaio§ ri aj-Derbe, ri Timoteo,* ri Tíquico y ri Trófimo ri e aj pan Asia. Pero re kach'alal re' xenabeyej yan c'a el chikavech roj, y xojcoyobej c'a ri chiri' pa tinamit Troas.§ Y c'a tok ic'ovinek chic c'a ri nimak'ij tok nitij ri caxlan-vey ri manek ch'en (ch'amilej-k'or) riq'uin,* jac'ari' tok roj xojoc-el pa jun barco, y xkaya' can ri tinamit Filipos. Y vo'o' k'ij c'a ri xkacusaj roj richin chi xojapon quiq'uin, ri chiri' pa Troas. Y vuku' c'a k'ij ri xojc'oje-ka ri chiri'.
Ri xuc'ulvachij ri Eutico tok ruq'uisibel k'ij c'o ri Pablo pa Troas
Y chupan ri nabey k'ij richin ri semana, xkamol-ki' quiq'uin ri kach'alal ri ec'o chupan ri tinamit ri' richin nikatej ri caxlan-vey natabel richin ri rucamic ri Ajaf Jesucristo.§ Y ri Pablo xch'on c'a chiquivech ri kach'alal, y xapon c'a nic'aj-ak'a', roma ja ri ruca'n k'ij c'o chi nibe. Y ri pa rox vik jay (rox vek jay), ri kamolon-vi-ki', jebel c'a sek roma q'uiy k'ak' e tzijon. Pero c'o c'a jun ala' rubini'an Eutico, ri tz'uyul pa ventana richin ri jay. Y roma ri Pablo can c'a nich'on na c'a ri nej chic ak'a', janíla c'a ruvaran xpe ri ala' ri'. Pero tok can xver-vi-ka, ri ala' xtzak-el, y c'a pan ulef xapon-vi-ka. Can jac'a ri pa rox vik jay (rox vek jay) xtzak-vi-el, c'a pa xulan ka. Y tok can xebe c'a chuyaquic, xa xquitz'et chi caminek chic. 10 Y c'ari' ri Pablo xbeka-pe y xjupe' chirij ri ruch'acul ri ala',* y xuk'etej. Y xubij c'a chique ri kach'alal: Man tixibij-ivi'. Re ala' xa xc'astej yan pe.
11 Y ri Pablo y ri ch'aka' chic xejote' chic el ri pa jay. Rija' xuper c'a (xupir c'a) ri caxlan-vey, y xquitej. Y xuchop chic c'a nich'on jun bey, y c'a ja tok ri niseker-pe tok xtane'. Y can jac'a chuka' ri' tok xbe. 12 Y ri kach'alal can janíla c'a xcuker quic'u'x roma ri ala', roma can q'ues vi ri xquic'uaj.
Tok ri Pablo xapon pa Mileto
13 Y ri Pablo chiraken xbe pa tinamit Asón. Pero xojnabeyej-el roj pa barco, richin queri' nekac'ama-pe ri Pablo ri chiri' pan Asón, roma can queri' ri ruchojmil ri rubin-el rija' chike. 14 Tok xbekac'ulu-ki' ri chiri' pa tinamit Asón, rija' xoc c'a el kiq'uin ri pa barco richin xojbe c'a ri pa tinamit rubini'an Mitilene. 15 C'ari' xojel chic c'a el ri chiri' pa Mitilene, y pa ruca'n k'ij xojk'ax chuvech ri Quío. Y can c'a ja ri pa ruca'n chic k'ij chire ri kojk'ax chuvech ri Quío, jari' tok xojk'ax ri pa Samos, c'ari' ja ri pa tinamit Trogilio xojuxlan-vi-el. Y can c'a ja chic ri pa ruca'n k'ij ri xojapon ri pa tinamit rubini'an Mileto. 16 Y man xojbe ta c'a pa tinamit Éfeso, roma ri Pablo man c'a nrajo' ta chi q'uiy chic tiempo ri nic'oje-ka pa ruvach'ulef Asia. Y xa can rurayibel c'a chi napon yan ri pa Jerusalem richin ri nimak'ij rubini'an Pentecostés,§ vi tiquirel.
Tok ri uc'uey quichin ri kach'alal pan Éfeso xe'oyox roma ri Pablo
17 Y chiri' c'a pa tinamit Mileto ojc'o-vi, tok ri Pablo xutek coyoxic ri uc'uey quichin ri kach'alal* pan Éfeso. 18 Jac'a tok e okavinek chic ri kach'alal ri', ri Pablo xubij chique: Rix jebel ivetaman achique rubanic ri nuc'aslen ri xinc'uaj chivech jampe' ri xic'oje' chi'icojol re vave' pa ruvach'ulef Asia. 19 Can nuch'utinirisan c'a vi' chuvech ri Ajaf Dios chubanic ri rusamaj. Stape' c'o ok'ej, ninben ri rusamaj. Y stape' chuka' ri nuvinak xinquiya' pa k'axo'n roma ri itzel yequich'obola' richin niquiben chuve, xinben ri rusamaj rija'. 20 Man jun bey c'a xinmalij ta ka chi man ta chic xintzijoj ri ruch'abel ri Dios ri utz nuben chire ri ic'aslen. Y xixintijoj c'a chupan ri ruch'abel ri Dios tok c'o molojri'il y ri pa tak ivachoch chuka'. 21 Y chique ri nuvinak israelitas y chique ri vinek man e israelitas ta, nuk'alajirisan c'a chuka' chi titzolej-pe quic'u'x riq'uin ri Dios§ y tiquinimaj* ri Kajaf Jesucristo. 22 Y re vacami, ri Lok'olej Espíritu nuben chuve chi yibe c'a pa Jerusalem, y man vetaman ta c'a achique ri xtinc'ulvachij ri chiri'. 23 Ri vetaman xaxe c'a ri ruk'alajirisan ri Lok'olej Espíritu chuve, chi yin xquitz'apex pa cárcel, y xtintej pokonal tok xquinapon ri pa Jerusalem. Roma queri' ri ruk'alajirisan-pe ri Lok'olej Espíritu§ chuve ronojel tinamit ri xik'ax yan pe. 24 Pero man ja ta ri' ri más ninch'ob rij, ni man ja ta chuka' ri nuc'aslen ri ninch'ob más.* Ri más c'a ninch'ob, ja ri samaj ri ruyo'on ri Ajaf Jesús chuve, y riq'uin ta c'a quicoten ri xtinq'uis rutzijoxic chique ri vinek ri utzilej ch'abel richin colotajic, ri nik'alajirisan ri rutzil ri Dios.
25 Y yin vetaman chic c'a chi ja ruq'uisibel bey re' ri xquinitz'et-el. Rix c'a ri xivac'axaj tok xintzijoj chive chirij tok ri vinek ye'oc pa rajavaren o pa ruk'a' ri Dios, rix xa can man xquinitz'et ta chic el chuvech re ruvach'ulef. 26 Romari' can ninbij can chive, chi man numac ta yin vi ec'o ri xquebeka' c'a chupan ri ruc'ayeval.§ 27 Roma can man jun ri xinvevaj, y man ta xinbij chive, xa can ronojel ri ruch'obon ri Dios* pa kavi' roj vinek xinbij chive. 28 Can tichajij c'a ka ic'aslen rix, y que chuka' ri' tibanala' quiq'uin conojel ri kach'alal, roma ri samaj ri ruyo'on ri Lok'olej Espíritu chive, ja chi jebel quic'uaxic niben, roma rije' can e richin chic ri Ajaf Jesús y e ru-iglesia chuka' chic, roma can ja rija' ri xcolon quichin, riq'uin ri ruquiq'uel ri xbiyin chuva ri cruz tok xcamisex. 29 Roma can vetaman chi can xe tok man xquipe ta chic yin, can jac'ari' xque'oka' can vinek ri achi'el quibanic utiva'.§ Roma ri utiva', can xe ri ye'oc chiquicojol ri carne'l, yequitej y yequiq'uis. Can e que chuka' ri' ri vinek ri', xque'oc chiquicojol ri kach'alal, y xtiquiben c'a chique chi man chic xtiquicukuba' ta quic'u'x riq'uin ri Ajaf Jesús. 30 Y ec'o c'a chuka' ch'aka' chive rix ri xquebek'alajin-pe.* Y rije' man ja ta rubixic niquiben chire ri ruch'abel ri Dios, y xquequich'er ri can e nimanel vi richin ri Jesús, richin chi ri ch'aka' chique rije' can xquequitzekelbej-el rije'. 31 Roma c'a ri', can tichajij-ivi'. Toka' chi'ic'u'x chi yin oxi' juna' ri xic'oje' iviq'uin, y jantape' xixinvok'ej y xixinpixabaj.
32 Y vacami c'a vach'alal, yixinjech can pa ruk'a' ri Dios y ri ruch'abel. Y ri ch'abel ri' nuk'alajirisaj ri rutzil ri Dios chikavech, y can nuben c'a chike chi ri kac'aslen niq'uiy y chuka' chi junan ri xtikichinaj§ quiq'uin ri ch'aka' chic ri ch'ajch'oj chic quic'aslen y e richin chic ri Dios. 33 Y yin man roma ta c'a xinvajo' ri i-mero, ni man roma ta chuka' xinrayij ri itziak, roma ta ri' xintzijoj ri ruch'abel ri Dios chive, man que ta ri'.* 34 Roma rix can jebel ivetaman chi xisamej richin c'o xincusaj yin y c'o chuka' xquicusaj ri vachibil. 35 Yin can xinc'ut c'a chivech chi nic'atzin chi yixsamej richin nich'ec i-mero richin chi riq'uin ri' ye'itobej ri nic'atzin quito'ic. Y toka' c'a chi'ic'u'x ri rubin can ri Ajaf Jesús. Rija' rubin c'a can: Más niquicot ránima ri vinek ri nisipan§ que chuvech ri nic'ulun jun sipanic.
36 Y tok rija' ch'ovinek chic ka, xxuque' c'a y xuben orar quiq'uin conojel ri ec'o chiri'. 37 Y ri quimolon c'a qui' ri chiri' xe'ok',* xquik'etela' y xquitz'ubaj (xquitz'umaj) chuka' ri Pablo. 38 Y can janíla yebison roma ri Pablo, roma rija' xubij c'a chique chi man jun bey chic c'a xtiquitz'et-el ruvech chuvech re ruvach'ulef. Y xebe c'a riq'uin, richin xbequijacha' can ri pa barco.
* 20:1 1 Co. 16:5; 2 Co. 7:5. 20:3 2 Co. 11:26. 20:4 Hch. 27:2. § 20:4 Hch. 19:29. * 20:4 Hch. 16:1. 20:4 Ef. 6:21. 20:4 Hch. 21:29; 2 Ti. 4:20. § 20:5 Hch. 16:8. * 20:6 Ex. 12:14. 20:6 Hch. 16:8. 20:7 Jn. 20:1. § 20:7 Hch. 2:42. * 20:10 1 R. 17:21; 2 R. 4:34. 20:11 Hch. 20:7. 20:16 Hch. 18:21; 19:21; 21:4, 12. § 20:16 Hch. 2:1; 1 Co. 16:8. * 20:17 1 Ti. 4:14. 20:19 Hch. 20:3. 20:21 Hch. 18:5. § 20:21 Hch. 2:38. * 20:21 Mr. 1:15. 20:22 Hch. 19:21. 20:23 1 Ts. 3:3. § 20:23 Hch. 21:4, 11. * 20:24 Ro. 8:35. 20:24 Hch. 1:17; 2 Co. 4:16. 20:24 Ga. 1:1; 2 Ti. 4:7. § 20:26 Hch. 18:6. * 20:27 Lc. 7:30. 20:28 1 Ti. 4:16. 20:28 Ef. 1:7; He. 9:14. § 20:29 Mt. 7:15. * 20:30 1 Jn. 2:19. 20:32 He. 13:9. 20:32 Hch. 9:31. § 20:32 Ef. 1:18; Col. 3:24. * 20:33 1 S. 12:3; 1 Co. 9:12. 20:34 1 Co. 4:12. 20:35 2 Co. 11:9; Ef. 4:28. § 20:35 Mt. 10:8. * 20:37 Gn. 45:14. 20:38 Hch. 20:25.