22
Nuvinak israelitas y rix principal-i' chupan re katinamit, can tivac'axaj c'a ri ch'abel ri xquenbij chive vacami,* richin ninto-vi', xcha'.
Y tok ri vinek xcac'axaj c'a chi ri Pablo xa can nich'on-pe chique ri pan hebreo, ri quich'abel rije', más man jun xch'on. Y ri Pablo xuchop c'a nich'on y xubij c'a: Yin can in jun israelita. Xaxe c'a chi yin xinalex ri pa tinamit rubini'an Tarso§ ri c'o pa Cilicia, pero can ja re vave' pa Jerusalem xiq'uiy-vi. Y ja ri nimalej achin ri rubini'an Gamaliel* ri xtijon vichin. Y xirutijoj c'a riq'uin ronojel ri nubij chupan ri ley ri yo'on can chique ri ojer tak kati't-kamama'. Roma can rurayibel c'a ri vánima ri' richin ninben rusamaj ri Dios, achi'el chuka' ri irayibel chi'ivonojel rix chupan re k'ij re'. Roma tok rubanon can, yin janíla c'a pokon ri xinbanala' chique ri vinek ri quitzekelben ri Ajaf Jesucristo, ri kitzij Bey. Xenchapala' c'a pe richin xenya' pa cárcel. Xenc'uaj pa camic. Y chi achi'a' y chi ixoki' ri queri' xinben chique.§ Y ri nimalej sacerdote y conojel ri rijita'k achi'a' ri c'o quik'ij* jebel quetaman, roma can ja rije' ri xeyo'on-el k'atbel-tzij pa nuk'a', y tz'ibatel-el chuvech vuj richin ninjech pa quik'a' ri kavinak ri ec'o pa tinamit Damasco. Y xibe c'a chiquichapic ri vinek ri yetzekelben ri Jesucristo, richin e ximon yenq'uen-pe vave' pa Jerusalem, y c'ari' yenya' c'a pa pokonal.
Ri Pablo nutzijoj c'a achique rubanic tok rija' xunimaj
Pero pa jun nic'aj-k'ij tok kachapon-el bey y xa juba' chic nrajo' chi man yojapon ri pa tinamit Damasco, c'o c'a jun nimalej sakil petenek chila' chicaj ri xka' pa nuvi'.§ Y romari' yin xitzak pan ulef. Y jac'ari' tok xinvac'axaj chi c'o Jun ri nich'on chuve, y nubij c'a: Saulo, Saulo, ¿achique c'a roma tok achapon ch'a'oj chuvij yin?* xcha'. Y yin xinc'utuj c'a: ¿At achique c'a rat? xicha'. Y xubij c'a chuve: Ja yin ri Jesús aj-Nazaret ri achok chij achapon rubanic ch'a'oj, xcha' chuve. Y ri e benek viq'uin xquixibij-qui', roma xquitz'et ri sakil, pero man xcac'axaj ta ri xubij ri Jun ri xch'on§ viq'uin. 10 Y yin xinbij c'a: Ajaf, ¿achique c'a ri ruc'amon chi ninben ta? xicha'. Y ri Ajaf xubij chuve: Cayacatej c'a el, y cabiyin pa Damasco, y chiri' xtibix c'a chave ri ruc'amon chi naben, xinuche'ex. 11 Pero can c'a ja na ri vachibil ri xeyuken-el vichin chinuk'a' richin xojbe c'a pa Damasco, roma ri ruchuk'a' ri sakil ri xintz'et, can xirumoyirisaj can.
12 Y ri chiri' pa Damasco c'o c'a jun achin rubini'an Ananías,* jun achin ri can nuben-vi ri nubij chupan ri ley richin ri Moisés. Y conojel kavinak israelitas ri ec'o chiri', jebel c'a yech'on chirij ri Ananías ri'. 13 Y rija' xapon c'a viq'uin, y xberubij chuve: Vach'alal Saulo, catzu'un chic c'a, xcha'. Y yin can jari' xitiquir xitzu'un, y xintz'et c'a ruvech ri Ananías. 14 Y rija' xubij c'a chuka' chuve: Ri Dios ri quichin ri kati't-kamama'§ xarucha'* richin navetamaj ri rurayibel rija' y richin chuka' xatz'et ri Ajaf Jesucristo ri can choj, y xavac'axaj ri ruch'abel.§ 15 Y jac'a rat ri xcak'alajirisan* chique ri vinek ri xatz'et y xavac'axaj. 16 ¿Pero utz cami abanon chi quela' atc'o-ka y ri tiempo junanin benek? Cabiyin c'a richin naben bautizar avi',§ y tanimaj rubi' ri Ajaf Jesús,* richin nicuyutej ri amac, xcha' chuve.
Ri Pablo nutzijoj c'a ri rubanic tok rija' xuchop samaj chiquicojol ri man e israelitas ta
17 Y tok xitzolin-pe y xinoka' vave' pa Jerusalem, xibe c'a pa rachoch ri Dios chubanic orar. Y ja tok yinajin chire ri oración, xinben c'a jun achi'el achic',§ 18 roma ri Kajaf Jesucristo xuc'ut-ri' chinuvech, y xubij c'a chuve: Junanin catel-el vave' pa Jerusalem, roma ri vinek ri ec'o vave' man xtiquinimaj ta ri xtak'alajirisaj chuvij yin,* xcha' chuve. 19 Romari' yin xinbij c'a chire: Ajaf, rije' quetaman c'a chi ja yin ri xinapon ri pa tak jay ri can richin nitzijox ri ruch'abel ri Dios, chiquichapic ri e nimayon avichin, xenc'uaj pa cárcel y xench'ey. 20 Y tok xcamisex ri Esteban ri xk'alajirisan ri abi', can xka-vi chinuvech§ ri xban chire, can inc'o chuka' apo quiq'uin ri camisanela', nuchajin ri quitziak* ri e quich'ililon can chiquij, xicha'. 21 Pero ri Ajaf Jesucristo xubij chuve: Cabiyin c'a, roma can yatintek c'a el pa tak tinamit ri nej ec'o, richin ne'atzijoj ri nuch'abel chique ri vinek ri xa man e israelitas ta, xcha' chuve, xubij ri Pablo chique ri ruvinak israelitas.
Tok ri Pablo c'o chic c'a pa ruk'a' ri achin achi'el Coronel
22 Y ri vinek ri' man chic c'a xcajo' ta xcac'axaj ri Pablo. Xa xquichop c'a niquibila' riq'uin janíla cuchuk'a': ¡Ticamisex la jun achin la', roma xa man ruc'amon ta chic chi q'ues!§ yecha'.
23 Y roma c'a ri vinek can riq'uin janíla cuchuk'a' yech'on y niquic'akala' chuka' ri quitziak ri yequich'ilila-el chiquij, y xbequimok'ela-pe ulef richin xquiq'uek chicaj roma coyoval, 24 romari' ri achin achi'el Coronel xubij c'a chi tuc'uex-apo ri Pablo chupan ri jay acuchi ec'o-vi ri soldados,* y tich'ay, richin queri' tuk'alajirisaj achique roma tok ri vinek janíla pa quichi' niquiben chirij. 25 Y jac'a tok ximon chic ri Pablo richin nich'ay, ri Pablo xubij chire ri Capitán: Yin in jun achin romano. ¿Ruc'amon cami chi yinich'ey, tok xa man jani tik'at tzij pa nuvi'? xcha'.
26 Ri Capitán tok xrac'axaj queri', xberubij c'a chire ri achin achi'el jun Coronel: ¿Achique nach'ob chi naben vacami? Roma ri Pablo jun achin romano, xcha' chire.
27 Y tok ri achin achi'el Coronel xrac'axaj ri', xbe c'a riq'uin ri Pablo, y xberuc'utuj chire: ¿Kitzij c'a chi rat at jun achin romano? xcha' chire.
Y ri Pablo xubij chi ja'.
28 Y ri achin achi'el Coronel xubij c'a: Yin janíla q'uiy mero xinya' richin queri' xinoc jun achin romano, xcha'.
Y ri Pablo xubij: Yin man que ta ri', yin can xinvalaxibej-pe chi in jun achin romano, xcha' ri Pablo.
29 Y riq'uin xquinabej chi ri Pablo jun achin romano, ri achi'a' ri ec'o chic apo richin niquich'ey, xejel-el chiquij. Y ri achin achi'el Coronel ruxibin chuka' ri', roma xuxim ri Pablo.
Tok ri Pablo xuc'uex chiquivech ri achi'a' ri can pa comon yek'aton tzij
30 Y pa ruca'n k'ij, roma ri achin achi'el Coronel nrajo' nretamaj achique mac rubanon ri Pablo chiquivech ri israelitas, romari' rija' xutek coyoxic ri principal-i' tak sacerdotes y ri e cachibil ri can pa comon yek'aton tzij.§ Y c'ari' xberelesaj-pe ri Pablo, y xberupaba' chiquivech.
* 22:1 Hch. 7:2. 22:2 Hch. 21:40. 22:3 Ro. 11:1; 2 Co. 11:22; Fil. 3:5. § 22:3 Hch. 9:30. * 22:3 Hch. 5:34. 22:3 Hch. 26:5. 22:3 Ga. 1:14. § 22:4 Hch. 8:3; Fil. 3:6; 1 Ti. 1:13. * 22:5 Lc. 22:66; Hch. 4:5. 22:5 Hch. 9:2. 22:6 Hch. 26:12. § 22:6 Hch. 9:3. * 22:7 Hch. 9:4. 22:8 Hch. 9:5. 22:9 Dn. 10:7. § 22:9 Hch. 9:7. * 22:12 Hch. 9:17. 22:12 Hch. 10:22; 1 Ti. 3:7. 22:13 Hch. 9:17, 18. § 22:14 Hch. 3:13; 5:30. * 22:14 Ro. 1:1; Ga. 1:1. 22:14 Hch. 26:16; 1 Co. 9:1. 22:14 Hch. 3:14; 7:52. § 22:14 1 Jn. 1:1. * 22:15 Hch. 23:11. 22:15 Hch. 26:16. 22:15 Hch. 4:20. § 22:16 Hch. 9:18. * 22:16 Ro. 10:13. 22:16 Hch. 2:38. 22:17 Hch. 9:26. § 22:17 Hch. 10:10; 11:5; 2 Co. 12:1-4. * 22:18 Mt. 10:14. 22:19 Hch. 8:3. 22:19 Mt. 10:17; 1 Co. 15:9; Fil. 3:6; 1 Ti. 1:13. § 22:20 Lc. 11:48; Hch. 8:1. * 22:20 Hch. 7:58. 22:21 Hch. 18:6; 26:17; Ro. 11:13; 15:16; Ga. 1:16; 2:7, 8; Ef. 3:7, 8; 1 Ti. 2:7; 2 Ti. 1:11. 22:22 Hch. 21:36. § 22:22 Hch. 25:24. * 22:24 Hch. 21:34. 22:25 Hch. 16:37. 22:29 Hch. 16:38. § 22:30 Mt. 10:17; Lc. 21:12.