18
Tok ri Pablo xc'oje' pa Corinto
Y jari' tok ri Pablo xuya' can ri tinamit Atenas, y xbe ri pa tinamit rubini'an Corinto.* Chiri' c'o c'a jun achin israelita rubini'an Aquila, y rija' alaxinek ri pa ruvach'ulef Ponto. Rija' rachibilan ri Priscila ri rixjayil, xa c'a xe'apon c'a ri pa Corinto, e elenek c'a pe pan Italia, ri xec'oje-vi. Xe'el c'a pe ri pa ruvach'ulef ri', roma ri Claudio ri k'atoy-tzij chiri' xubij c'a chi ri vinek israelitas que'el-el ri pa tinamit Roma. Y ri Pablo xapon c'a chiquitz'etic. Y roma ri xa can junan c'a ri quisamaj che oxi', ri Pablo xc'oje' c'a ka quiq'uin. Che oxi' e banoy c'a jay riq'uin tziek, y junan xesamej. Jac'a ri pa tak k'ij richin uxlanen, ri Pablo nibe c'a chupan ri jay ri can nitzijox-vi ri ruch'abel ri Dios,§ nuk'alajirisaj c'a ri Jesús chiquivech ri vinek israelitas y ri man e israelitas ta. Can nutej c'a ruk'ij quiq'uin, richin nik'ax ta chiquivech.
Y tok ri Silas y ri Timoteo* e tzolijinek chic pe ri pa Macedonia y ec'o chic riq'uin ri Pablo pa Corinto, jari' tok ri Pablo más xujech-ri' chutzijoxic ri ruch'abel ri Dios. Y can man nrevaj ta vi juba' richin nuk'alajirisaj chique ri israelitas ri ec'o chiri', chi ri Jesús can ja vi ri' ri Cristo. Pero ri israelitas ri' can man nika' ta c'a chiquivech ri nubij ri Pablo, y q'uiy c'a itzel tak tzij ri yequibila'. Romari' ri Pablo xutotaj (xuquiraj) ri rutziak,§ richin queri' tiquinabej chi man utz ta ri xquiben.* Y xubij c'a chuka' chique: Ja rix c'o imac vi xquixbeka' pa ruc'ayeval. Yin xinel yan c'a chuvech, roma can xinya' ri rutzijol chive. Y re vacami yixinya' c'a can, richin yibe quiq'uin ri vinek ri xa man e israelitas ta, xcha' can chique.
Y can jari' xel c'a pe ri Pablo ri chiri' chupan ri jay ri can nitzijox-vi ri ruch'abel ri Dios, y xbe chirachoch ri jun achin rubini'an Justo. Ri achin ri' can yo'ol c'a ruk'ij ri Dios, y ri rachoch, can riq'uin c'a apo ri jay ri richin molojri'il c'o-vi. Y jun chic achin rubini'an Crispo,§ jun achin ri can principal vi ri chiri' chupan ri jay ri richin molojri'il, xunimaj c'a ri Ajaf Jesucristo e rachibilan ri e aj pa rachoch. Y ec'o c'a chuka' ch'aka' chic vinek aj chiri' pa Corinto, xeniman ri Jesucristo tok xcac'axaj ri ruch'abel ri Dios. Y can xeban c'a chuka' bautizar. Y ri Ajaf xch'on c'a riq'uin ri Pablo pa jun chak'a', xuc'ut c'a ri' chuvech pa jun achi'el achic', y xubij c'a chire: Man c'a taxibij-avi'* y man tatanaba' rubixic ri nuch'abel chique ri vinek. 10 Y yin c'a ri xquichajin avichin vave', can man jun ri xtac'ulvachij ta pa quik'a' ri vinek. Roma re vave' pa tinamit Corinto e q'uiy vinek ri can e vichin chic yin, roma can xquinquinimaj, xcha' ri Ajaf.
11 Romari' jun juna' riq'uin nic'aj ri xc'oje-ka ri Pablo ri chiri' pa Corinto, rija' can nuc'ut-vi c'a ri ruch'abel ri Dios.
12 Y chupan ri tiempo ri', jac'a ri jun achin rubini'an Galión ri k'atoy-tzij ri chiri' pa ruvach'ulef rubini'an Acaya,§ ri acuchi c'o-vi ri Corinto. Y ja tiempo ri' tok ri israelitas xquimol-qui' richin xeyacatej chirij ri Pablo. Xbequichapa-pe, xquic'uaj pa k'atbel-tzij,* 13 y xbequibij c'a chire ri Galión: Re jun achin re' nuben c'a chique ri vinek chi tiquiya' ruk'ij ri Dios, pero xa man achi'el ta rubanic ri nubij ri ley richin ri Moisés.
14 Y tok ri Pablo xrajo' xch'on-apo, xa jac'a ri Galión ri xch'on-pe nabey, y xubij c'a chique ri israelitas ri': Man chic c'a jun tibij-pe chuve. Roma xa ta camic o jun ta chic ruvech ch'a'oj rubanon can re achin re', utz ta chi nibij-pe chuve. Pero xa man que ta ri'. 15 Roma re rumac re achin re' xa chivech ka rix.§ Xa chirij tijonic, ri i-ley y ri bi'aj Jesús. Yin man ninvajo' ta c'a ninben ruchojmil re'. Xa tichojmirisaj-ka chivech rix, xcha'.
16 Y xerelesaj-pe chiri' pa k'atbel-tzij.* 17 Can jac'ari' tok ri vinek xquichop ri Sóstenes chuvech ri Galión ri k'atoy-tzij, y xquich'ey. Re Sóstenes c'a re' jun principal ri chiri' chupan ri jay ri can nitzijox-vi ri ruch'abel ri Dios. Pero ri Galión can xuben chi man xutz'et ta ri xbanatej.
Ri Pablo xtzolin pan Antioquía y chiri' xel-vi-pe richin chi xbe chic jun bey chubanic rusamaj ri Dios
18 Y ri Pablo q'uiy c'a k'ij ri xc'oje' na ka ri chiri' quiq'uin ri kach'alal pa Corinto, pero tok c'o c'a chi xbe, c'o chi xeruya' can. Y tok ch'ovinek chic can chique ri kach'alal, rija' xbe richin neruchapa-pe jun barco richin nibe c'a pa ruvach'ulef rubini'an Siria. Y e rachibilan c'a el ri Priscila y ri Aquila. Y ri Pablo c'o ri rusujun chire ri Dios. Romari' tok xe'apon pa Cencrea, ri tinamit ri c'o chi ye'oc-el pa barco, ri Pablo xujuc'-el ri rusmal tak ruvi',§ richin retal chi rija' xuq'uis yan pa ruvi' ri rusujun chire ri Dios chi nuben. 19 Y tok xek'ax juc'an-ya', xe'apon c'a ri pa tinamit rubini'an Éfeso. Ri Pablo xeruya' can ri Priscila y ri Aquila, y rija' xbe pa jun jay ri can nitzijox-vi ri ruch'abel ri Dios. Junan c'a niquich'ob rij ri ruch'abel ri Jesucristo, quiq'uin ri ruvinak e israelitas. 20 Y ri israelitas ri' xquibij c'a chire chi tic'oje-ka juba' quiq'uin ri chiri' pan Éfeso, pero rija' man xrajo' ta. 21 Xa xubij c'a can chique chi can nic'atzin chi c'o pa Jerusalem* ri k'ij richin ri nimak'ij ri petenek. Pero xquitzolin chic pe jun bey iviq'uin, vi queri' nrajo' ri Dios, xcha'.
Y tok ch'ovinek chic c'a can chique conojel, xuya' c'a can ri tinamit Éfeso y xoc chic el pa barco.
22 Tok xbeka' can ri pa Cesarea,§ can choj c'a xbe ri pa Jerusalem. Y tok e ruk'ejelon chic can (e ruk'ijalon chic can) ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios ri chiri', rija' xbe c'a pan Antioquía.* 23 Y xc'oje' na c'a el juba' ri chiri' pan Antioquía. C'ari' xtzolin chic jun bey chucukubaxic quic'u'x ri kach'alal ri ec'o pa tak tinamit ri ec'o pa ruvach'ulef Galacia y ri ec'o chuka' pa ruvach'ulef Frigia.
Ri Apolos nutzijoj ri ruch'abel ri Dios pan Éfeso
24 Y ri chiri' pa tinamit Éfeso ri tiempo ri', xapon c'a jun achin israelita rubini'an Apolos,§ jun achin aj pa tinamit Alejandría. Y can jebel c'a retaman ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, y jebel chuka' retaman nich'on chiquivech ri vinek, romari' jebel rubixic nuben chire. 25 Y can jebel vi rutijoxic banon chupan ri ruch'abel ri Ajaf Jesús. Y can riq'uin c'a ronojel ránima nutzijoj ri ruch'abel ri Ajaf* chique ri vinek. Can jebel vi yerutijoj. Xa jac'a rija' xaxe ri bautismo richin ri Juan ri Bautista ri retaman. 26 Y can man nuxibij ta c'a ri' nutzijoj chiquivech ri vinek ri pa jay ri can nitzijox-vi ri ruch'abel ri Dios. Y ri Priscila y ri Aquila xcac'axaj c'a. Y rije' pa ruyonil c'a xech'on riq'uin, y xquiya' más rubeyal chuvech, chirij ri ruch'abel ri Dios. 27 Y can rurayibel vi c'a rija' chi nibe pa ruvach'ulef rubini'an Acaya.§ Romari' tok ri kach'alal ri ec'o pan Éfeso xquibij c'a chire chi utz ri nuch'ob, y xquiben chuka' el jun vuj richin nuya' chique ri can e nimanela' vi richin ri Jesús ri ec'o pan Acaya. Ri vuj ri' nubij c'a chi tiquic'ulu' ri Apolos.* Y tok ri Apolos xapon, can janíla xucukuba' quic'u'x ri nimanela' ri ec'o chiri', ri can xsamej yan ri rutzil ri Dios ri pa tak cánima richin quiniman y e colotajinek chic. 28 Y ri Apolos can chiquivech c'a conojel tok xuk'alajirisaj chi ri israelitas ri man quiniman ta ri Jesucristo, man ja ta ri ye'ajin chubanic. Y ri israelitas ri' man jun c'a niquibij, roma ri Apolos can nrucusaj c'a ri ruch'abel ri Dios ri e tz'ibatel can, richin nubij chi ri Jesús can jari' ri Cristo.
* 18:1 1 Co. 1:2; 2 Co. 1:1, 23. 18:2 Ro. 16:3. 18:3 Hch. 20:34; 1 Co. 4:12; 1 Ts. 2:9. § 18:4 Hch. 13:14. * 18:5 Hch. 17:14. 18:5 Job 32:18. 18:6 1 P. 4:4. § 18:6 Neh. 5:13. * 18:6 Mt. 10:14; Lc. 9:5; Hch. 13:51. 18:6 2 S. 1:16; Ez. 3:18; 18:13; 33:4, 9. 18:6 Hch. 28:28. § 18:8 1 Co. 1:14. * 18:9 Hch. 23:11; 27:23, 24. 18:10 Is. 41:10; Jer. 1:8, 19; Mt. 28:20; Ro. 8:31. 18:12 Hch. 13:7. § 18:12 Hch. 18:27; 19:21. * 18:12 Mt. 10:18. 18:13 Hch. 18:15. 18:14 Hch. 23:29; 25:11, 19. § 18:15 Mt. 27:4, 24. * 18:16 Ro. 13:3, 4. 18:17 1 Co. 1:1. 18:18 Ro. 16:1. § 18:18 Nm. 6:18; Hch. 21:24. * 18:21 Hch. 19:21. 18:21 Dt. 16:1. 18:21 Mt. 26:39; Ro. 1:10; 15:32; 1 Co. 4:19; Stg. 4:15. § 18:22 Hch. 8:40. * 18:22 Hch. 11:26. 18:23 Is. 35:4. 18:23 Ga. 1:2. § 18:24 1 Co. 1:12; Tit. 3:13. * 18:25 Ro. 12:11. 18:25 Hch. 19:3. 18:26 Hch. 18:2, 18. § 18:27 Hch. 18:12. * 18:27 1 Co. 3:6. 18:28 Hch. 9:22.