17
Ri xc'ulvachitej pa Tesalónica
Ri Pablo y ri Silas quichapon c'a bey. Xek'ax ri pa tak tinamit Anfípolis y Apolonia, y c'ari' c'a xe'apon ri pa tinamit rubini'an Tesalónica. Y ri vinek israelitas ri ec'o chiri', c'o c'a jun jay ri niquimol-vi-qui' richin nicac'axaj ri ruch'abel ri Dios. Y ri Pablo, can achi'el c'a rubanalon ch'aka' chic tinamit chi nabey na napon ri pa tak jay ri richin quimolojri'il ri israelitas, can ja chuka' ri' ri xuben chiri' pa Tesalónica. Xapon c'a ri pa jay ri richin ri quimolojri'il ri israelitas* ri ruvinak, chupan ri k'ij richin uxlanen. Oxi' c'a semanas ri can queri' xuben, richin xquich'ob rij ri ruch'abel ri Dios. Y can ja ri ruch'abel ri Dios ri xrucusaj richin xuk'alajirisaj chiquivech ri vinek chi ri Cristo can c'o na chi xuc'ovisaj tijoj-pokonal, y tok caminek chic el, xc'astej c'a pe. Y ri Pablo xubij c'a chuka' chique ri vinek: Ri Jesús ri nintzijoj chive yin, jac'a rija' ri Cristo, xcha' chique.
Y can ec'o-vi ri xeniman ri Ajaf Jesucristo. Ec'o israelitas ri xeniman, pero más e q'uiy ri xa man e israelitas ta ri can e yo'ol ruk'ij ri Dios. Y e q'uiy chuka' ixoki' ri nima'k quik'ij ri xeniman. Y conojel c'a rije' xequitzekelbej-el ri Pablo y ri Silas. Jac'a ri vinek israelitas ri xa man niquinimaj ta ri Jesucristo, itzel xquina' chique ri Pablo y ri Silas. Y romari' tok rije' xebequimolola-pe achi'a' ri e itzel y e k'or. Can e janíla c'a vinek ri xequimol, roma can xquiyec-vi ri tinamit. Y rije' xebe richin yebe'oc pa rachoch ri jun achin rubini'an Jasón, chiquicanoxic ri Pablo y ri Silas. Rije' nicajo' c'a yequelesaj-pe ri pa jay y yequiya-pe pa quik'a' ri vinek. Pero xa man xequil ta pe ri Pablo y ri Silas. Romari' tok xa ja chic ri Jasón y ch'aka' chic kach'alal ri xequic'uaj-el c'a chiquivech ri k'atoy tak tzij richin ri tinamit. Y can riq'uin c'a cuchuk'a' yech'on-apo, y niquibij: Ri achi'a' quibini'an Pablo y Silas e yojoy (e yujuy) quich'obonic conojel vinek richin re ruvach'ulef, y xe'oka' yan c'a re vave' chupan re katinamit. Y ja re Jasón ri xc'ulun-apo quichin ri pa rachoch. Conojel c'a ri ye'ojkan quichin ri Pablo y ri Silas, man ja ta ri nubij ri ley richin re karuvach'ulef ri ye'ajin chubanic. Rije' xa man niquinimaj ta ri nubij ri rey César, roma xa niquibij chi c'o jun chic qui-rey,§ y rubini'an Jesús, xecha'.
Y tok ri vinek y ri k'atoy tak tzij richin ri Tesalónica xcac'axaj ri sujunic ri', xquixibij-qui' y romari' xevolol-ka chiquivech. Y roma ri queri' xbix chiquij ri Jasón y ri ch'aka' chic kach'alal, ri k'atoy tak tzij xquinojij c'a chi man niquiyec ta ch'a'oj chiquij, chi xa yetiquir yecolotej-el, pero c'o chi niquiya' can mero pa quiq'uexel y yetz'et na c'a achique ri yequibanala'. Y ri Jasón y ri ch'aka' chic kach'alal xquiya' c'a can ri mero ri' y xe'el-pe.
Ri Pablo y ri Silas niquitzijoj ruch'abel ri Dios pa Berea
10 Ri kach'alal ri', can chanin c'a xequitek-el* ri Pablo y ri Silas c'a pa tinamit Berea. Chak'a' c'a xequitek-el. Y tok ri Pablo y ri Silas ec'o chic chiri' pa Berea, xebe c'a pa jun jay ri can richin vi chi ri israelitas niquimol-qui' richin nicac'axaj ri ruch'abel ri Dios. 11 Y ri israelitas ri' más c'a utz quina'oj que chiquivech ri israelitas ec'o pa Tesalónica, roma rije' can choj xquic'ul ri ruch'abel ri Dios. Y ri janipe' nicac'axaj-el quiq'uin ri Pablo y ri Silas, nequicanola' chupan ri ruch'abel ri Dios ri e tz'ibatel can, richin niquetamaj, vi kitzij ri niquibij o xa man kitzij ta. Ri vinek ri' can k'ij-k'ij c'a queri' niquiben. 12 Y can e q'uiy c'a ri xeniman ri Ajaf Jesucristo ri chiquicojol ri israelitas. Y can que c'a chuka' ri' chiquicojol ri vinek ri man e israelitas ta. Ec'o ixoki' ri can c'o quik'ij y achi'a' chuka'. 13 Jac'a ri israelitas ri man quiniman ta ri ec'o pa tinamit Tesalónica, xcac'axaj c'a chi ri Pablo c'o pa Berea nutzijoj ri ruch'abel ri Dios chique ri vinek, y romari' rije' can xebe, c'a ri pa Berea. Y ri chiri' pa Berea xequitakchi'ij ri vinek richin xeyacatej chirij ri Pablo.§ 14 Y ri vinek ri can e kach'alal chic ri ec'o pa Berea, can jari' xquitek-el ri Pablo c'a chuchi' ri nimalej ya' rubini'an mar. Y ri Silas y ri Timoteo c'a xec'oje' na c'a can ri pa Berea quiq'uin ri kach'alal.* 15 Y ri kach'alal ri xerachibilaj-el ri Pablo, tok ec'o chic chuchi' ri nimalej ya', xquic'uaj c'a el c'a pa jun tinamit rubini'an Atenas. Y ri kach'alal ri' xetzolin c'a, y bin-pe chique roma ri Pablo chi ri Silas y ri Timoteo que'apon yan chanin ri pan Atenas, roma chiri' yeroyobej-vi rija'.
Tok ri Pablo xc'oje' pan Atenas
16 Y tok ri Pablo e royoben c'a ri Silas y ri Timoteo ri chiri' pa tinamit Atenas, ri ránima rija' can janíla c'a k'axo'n nuna', roma ri tinamit ri' nojinek chi vachibel. Y ri vachibel ri', jeri' ri e oquinek qui-dios ri vinek.§ 17 Romari' ri Pablo napon c'a ri pa jay ri can nitzijox-vi ri ruch'abel ri Dios chupan ri tinamit ri', y niquich'ob c'a rij ri ruch'abel ri Dios,* e rachibilan ri israelitas y ch'aka' chic vinek ri can e yo'ol-vi ruk'ij ri Dios. Y can queri' vi chuka' nerubana' ronojel ri ch'aka' chic k'ij ri pa c'ayibel. Niquich'ob c'a rij ri ruch'abel ri Dios quiq'uin ri ye'apon pa c'ayibel. 18 Y ec'o c'a ch'aka' achi'a' ri can e ajovey richin etamabel ri chiri' pan Atenas, achi'a' ri nibix epicúreo chique y ch'aka' chic ri nibix estoico chique, yebetzijon c'a riq'uin ri Pablo. Pero ec'o chuka' ri xa niquibij: ¿Achique cami nrajo' nubij chike re jun achin re', xe nivolol? yecha'.
Y ch'aka' chic niquibila' c'a: Re achin re' achi'el xa nuya' quitzijol ch'aka' chic dios quichin ch'aka' chic vinek ri xa man e aj vave' ta, yecha' c'a.
Y queri' ri niquibij ri vinek ri', roma ri nutzijoj ri Pablo chique, ja ri ruch'abel ri Jesús ri nic'amon-pe colotajic, y nubij chuka' chique chirij ri c'astajibel quichin ri caminaki'. 19 Y ri vinek ri' xquic'uaj c'a ri Pablo pan Areópago, ri acuchi niquimol-vi-qui' ri can nima'k quik'ij chiquicojol rije'. Y tok xe'apon c'a, rije' xquic'utuj chire ri Pablo: ¿Utz cami nuben chavech chi natzijoj chike chirij ri c'ac'a' etamabel ri nak'alajirisaj? 20 Roma roj can man kac'axan ta ri natzijoj rat, y nikajo' c'a chi nasol rij chikavech, xecha' chire.
21 Y queri' xquibij, roma conojel vinek ri ec'o chiri' pan Atenas, ri aj chiri' y ri yepe juc'an chic ruvach'ulef, man chic c'a jun niquiben ta, xa can xe ri nicac'axaj o niquibij jun chic na'oj ri can c'ac'a' ri chiquivech rije'.
22 Y tok ri Pablo xbepa'e-pe chiquivech ri vinek ri chiri' pan Areópago, xubij c'a: Rix ri ixc'o vave' pan Atenas, nintz'et c'a chi can iyo'on-vi quik'ij re i-dios.§ 23 Tok xik'ax c'a ri acuchi niya-vi quik'ij conojel i-dios, xintz'et c'a jun altar ri acuchi nubij-vi: Richin ri Dios man etaman ta ruvech, nicha'. Y jac'a Dios ri' ri man ivetaman ta ruvech, y can niya' ruk'ij rix, jari' ri nink'alajirisaj yin chivech re vacami.
24 Jac'a Dios ri' ri banayon re ruvach'ulef y ri janipe' ri c'o chuvech. Jac'a rija' ri Rajaf ri caj y re ruvach'ulef.* Y rija' can Dios c'a ri', y man jun c'a vinek nitiquir ta nuben jun jay richin nic'oje' ta rija' chupan. 25 Chuka' ri vinek man yetiquir ta niquito' ri Dios, roma pa ruq'uexel chi que ta ri' nibanatej, xa ja ri Dios ri nito'on richin ri vinek, roma can ja rija' ri niyo'on kac'aslen, ri cak'ik' ri nikajik'aj, y ronojel ri ch'aka' chic.
26 Chuka' can rubanon chike konojel ri ojc'o chuvech re ruvach'ulef chi xa riq'uin jun vinek oj petenek-vi, y katalun-ki' chuvech re ruvach'ulef re ojc'o-vi§ y rubin chuka' chic ri qui-tiempo re karuvach'ulef, 27 richin nikacanoj ri Dios, y acuchi la c'a xtikil-vi-pe. Y xa man nej ta c'o-vi, xa can nakaj c'o-vi-pe chike. 28 Y roma rija' tok c'o kac'aslen, roma rija' tok yojsilon, y roma chuka' rija' tok ojc'o, can achi'el c'a quibin ch'aka' achi'a' poetas ri chi'icojol, chi roj can oj ralc'ual c'a chuka' ri Dios. 29 Y vi can oj ralc'ual c'a ri Dios, man xkojtiquir ta xtikabij Dios chire jun ruvachibel* ri xa achi'a' e banayon. Y ri' stape' ta riq'uin k'anapuek o sakipuek o riq'uin abej banon-vi, roma xa ruch'obonic jun vinek. 30 Ri vinek ri ojer can, xquibanala' vachibel richin xquiya' quik'ij, y ri Dios janíla xerucoch', roma man quetaman ta achique ri ruc'amon chi niquiya' ruk'ij. Jac'a re k'ij re' rija' nubij chi conojel vinek titzolin-pe quic'u'x riq'uin. 31 Roma rija' can rucha'on jun k'ij richin tok xtuk'et tzij pa quivi' conojel vinek. Rucha'on chic c'a Jun ri can choj vi xtik'aton tzij. Y ri Dios xuk'alajirisaj chi kitzij chi ri Jun ri' xtik'aton tzij, roma xuben chire chi xbec'astej-pe chiquicojol ri caminaki',§ xcha' ri Pablo.
32 Y tok ri vinek xcac'axaj chi c'o Jun ri xc'astej-pe chiquicojol ri caminaki', xa xetze'en-apo chirij ri Pablo. Y ec'o xebin chire: C'a xcatkac'axaj na chic jun bey,* xecha'.
33 Y ri Pablo xel-pe chiquicojol. 34 Y ec'o c'a ca'i-oxi' vinek ri xeniman ri Ajaf Jesucristo. Re vinek re' can xebe-vi c'a chirij ri Pablo. Chiquicojol ri vinek ri xeniman, c'o c'a ri jun achin rubini'an Dionisio, jun achin ri cachibil ri k'atoy tak tzij ri pan Areópago. Y c'o c'a chuka' jun ixok rubini'an Dámaris ri xniman ri Ajaf Jesucristo. Y ec'o chuka' ch'aka' chic.
* 17:2 Hch. 13:5, 14. 17:3 Lc. 24:25, 26, 46. 17:6 Hch. 16:20. § 17:7 Lc. 23:2; Jn. 19:12. * 17:10 Mt. 10:23. 17:11 Is. 34:16; Lc. 16:29; Jn. 5:39. 17:12 Hch. 13:50. § 17:13 Lc. 11:52; 1 Ts. 2:15. * 17:14 Mt. 10:23. 17:15 Hch. 18:5. 17:16 Sal. 119:158; Mr. 3:5; 2 P. 2:8. § 17:16 Ex. 32:19, 20. * 17:17 Hch. 17:2, 10; 18:4, 19; 19:8, 9. 17:17 Hch. 17:4. 17:18 Hch. 4:2. § 17:22 Jer. 50:38. * 17:24 Mt. 11:25. 17:24 Hch. 7:48. 17:25 Is. 42:5. § 17:26 Dt. 30:20; 32:8. * 17:29 Is. 40:18. 17:30 Lc. 24:47. 17:31 Ro. 2:16; 2 Ti. 4:1. § 17:31 1 Co. 15. * 17:32 Hch. 24:25. 17:34 Hch. 18:8.