16
Ri Pablo y ri Silas cachibilan-el ri Timoteo
Y ri Pablo y ri Silas xe'apon c'a ri pa Derbe y ri pa Listra. Y jac'a ri chiri' pa tinamit Listra c'o jun kach'alal ala' rubini'an Timoteo, ral jun ixok israelita ri can runiman c'a chuka' ri Jesucristo,* jac'a ri rutata' man israelita ta. Y ri kach'alal c'a ri ec'o pa Listra y ri pan Iconio janíla c'a jebel yech'on chirij ri Timoteo. Ri Pablo jac'a ri Timoteo ri nrajo' nrachibilaj-el richin nuben ri rusamaj ri Dios. Y can que na vi ri' xuben, pero c'o c'a chi xuben ri circuncisión chire, richin utz nitz'et coma ri israelitas ri ec'o pa tinamit Listra y ri ec'o chuka' pe nakaj chire ri tinamit, roma can conojel c'a e etamayon chi ri rutata' ri Timoteo, man israelita ta. Y ri tinamit ri yek'ax-vi ri Pablo y ri e rachibilan-el, niquibila' c'a can chique ri kach'alal ri man e israelitas ta, chi can tiquibana' c'a ri niquichilabej ri apóstoles e cachibilan ri uc'uey quichin ri kach'alal ri ec'o pa Jerusalem.§ Y man nic'atzin ta chi can niquiben ronojel ri nubij chupan ri ley richin ri Moisés. Y riq'uin ri', ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios ri pa tak tinamit ri', can xcuker-vi quic'u'x,* y k'ij-k'ij ec'o ri ye'oc-apo quiq'uin richin niquinimaj.
Tok xbix chire ri Pablo chi tik'ax pa Macedonia
Y ri Lok'olej Espíritu man c'a xuya' ta k'ij chique ri Pablo y ri e rachibil, richin xebe pa ruvach'ulef rubini'an Asia richin nequitzijoj ri ruch'abel ri Dios chiri'. Romari' rije' xek'ax pa Galacia y pa Frigia. Y c'ari' xe'apon ri pa c'ulba't (mojón) richin ri ruvach'ulef rubini'an Misia. Y xquich'ob c'a chi yebe ri pa ruvach'ulef Bitinia, pero ri Lok'olej Espíritu man c'a xuya' ta k'ij chique richin xebe. Y xcojkaj c'a ri c'ulba't (mojón) richin ri Misia, y xe'apon c'a ka ri pa tinamit rubini'an Troas. Y chak'a' ri Pablo xutz'et c'a pa jun achi'el achic', chi c'o jun achin aj pa Macedonia ri pa'el-apo chuvech, y chi ri achin ri' nubij c'a chire: Tabana' utzil, cak'ax c'a kiq'uin pa Macedonia, y kojato', xcha' chire, xutz'et ri Pablo. 10 Y jac'a tok ri Pablo rutz'eton chic ri jun achi'el achic' ri', jari' c'a tok conojel xquichojmirisaj-qui', y que chuka' ri' yin, Lucas, xinchojmirisaj-el-vi', y can jari' xkaben-el richin xojbe c'a pa Macedonia, roma xk'ax c'a chikavech chi roma ri can xk'alajirisex chuvech ri Pablo, nubij chi ri Dios nrajo' c'a chi yojbe c'a quiq'uin ri aj-Macedonia richin nikatzijoj ri ch'abel richin colotajic chique.
Tok ri Pablo y ri Silas xec'oje' pa Filipos
11 Y can jac'ari' xojoc-el pa jun barco, y xkaya' can ri tinamit Troas. Y choj xojbe c'a pa Samotracia. Y c'a jac'a ri ruca'n k'ij ri xojel chic el chiri', richin xojapon ri pa tinamit rubini'an Neápolis. 12 Y tok xkaya' c'a can ri tinamit Neápolis, xojbe ri pa tinamit rubini'an Filipos. Y ri Filipos jun c'a nimalej tinamit ri c'o chupan ri ruvach'ulef rubini'an Macedonia. Y ri vinek c'a ri ec'o chupan ri tinamit ri' e romanos. Tok xojapon ri pa tinamit ri', xojc'oje' c'a ka ca'i-oxi' k'ij chiri'. 13 Y pa jun k'ij richin uxlanen, roj xojel c'a el ri pa tinamit richin xojbe chuchi' jun raken-ya', jun lugar ri can tiban-vi oración. Y xojbetz'uye' c'a chiri', y xkachop rutzijoxic ri ruch'abel ri Ajaf Jesucristo chique ri ixoki' ri xquimol-qui' ri k'ij ri'. 14 Jun c'a chique ri ixoki' ri xquimol-qui' ri chiri', jun ixok rubini'an Lidia. Y re Lidia re' pa jun c'a tinamit rubini'an Tiatira nipe-vi. Rija' jun c'ayil richin jun ruvech tziek ri morado nitzu'un, y nibix púrpura chire. Y re Lidia re' yo'ol c'a ruk'ij ri Dios, y nrac'axaj c'a apo ri nubij ri Pablo. Y ri Ajaf Dios can xch'on-vi c'a pa ránima. Romari' tok rija' can xunimaj c'a. 15 Y rija' y ri ec'o riq'uin ri pa rachoch, xeban bautizar. Y jac'a tok e banon chic bautizar, ri Lidia xubij c'a chike: Vi can nich'ob chi yin xcuker nuc'u'x riq'uin ri Ajaf, quixampe c'a viq'uin, y quixoc'oje' pa vachoch, xcha'.
Ri ixok ri' can xuben-vi c'a chike chi xojbec'oje' riq'uin ri chiri' pa rachoch.
16 Y jun bey c'a tok kachapon-el bey richin yojbe c'a ri pa lugar ri can niban-vi oración, xkac'ul jun xten. Y re xten re' c'o c'a jun itzel espíritu riq'uin, y jari' ri nibanon chire chi nitiquir nubij c'a ri xtiquic'ulvachila' ri vinek. Re xten c'a re' jun aj-ic' lok'on. Romari' ri janipe' mero ri niquiya' ri vinek chire richin niquitoj, choj c'a napon pa quik'a' ri rajaf. 17 Y ri Pablo y roj can jantape' chic c'a oj tzekelben roma re jun xten re'. Can riq'uin c'a ruchuk'a' tok nich'on, y nubila' c'a chikij: Re achi'a' re' e rusamajela' ri nimalej Dios ri c'o chila' chicaj, y niquitzijoj c'a chive achique rubanic niben rix richin chi yixcolotej ta, nicha' c'a.
18 Y ri xten ri', q'uiy c'a k'ij ri queri' xuben. Y jun k'ij ri Pablo man chic c'a xucoch' ta. Romari' rija' xupiscolij-ri', y xubij c'a chire ri itzel espíritu ri c'o riq'uin re xten: Pa rubi' c'a ri Jesucristo ninbij chave chi catel-el riq'uin re xten, xcha' ri Pablo.
Y re itzel espíritu re' can ja vi ri' xuya' can ri xten.§ 19 Jac'a tok ri rajaf ri xten, lok'on aj-ic', xquitz'et chi xa man juba' chic xtiquich'ec ta qui-mero chirij ri caj-ic', roma xa man c'o ta chic ri itzel espíritu riq'uin, xebequichapa-pe ri Pablo y ri Silas, y xequic'uaj c'a pa k'atbel-tzij chiquicojol ri k'atoy tak tzij.* 20 Y tok xebequipaba' chiquivech ri k'atoy tak tzij, xquibij: Re achi'a' re' e israelitas y niquiyoj (niquiyuj) quich'obonic ri vinek vave' pa tinamit. 21 Y niquic'ut c'a jun chic ruvech costumbre chikavech, ri man ruc'amon ta chi nikac'ul y nikaben, roma roj can oj vinek romanos, xecha'.
22 Y can e janíla c'a vinek ri xebeyacatej-pe ri chiquij ri Pablo y ri Silas. Ri k'atoy tak tzij chuka', xequich'anaba' ri Pablo y ri Silas, y c'ari' xquitek quich'ayic riq'uin xic'a'y. 23 Y tok janíla chic e ch'ayon, xebetz'apex can pa cárcel,§ y xbix chire ri chajinel chi jebel quichajixic tubana'. 24 Romari' rija', can xe xbix queri' chire, can jac'a ri más chupan apo ri cárcel xeberuya-vi can ri Pablo y ri Silas. Y ri caken xeruk'atabala' can cojol ri che' nibix cepo chire, richin queri' man c'a xque'el ta.*
25 Y pa nic'aj-ak'a' la'ek ri' tok ri Pablo y ri Silas niquiya' c'a ruk'ij ri Dios riq'uin bix, y niquiben c'a chuka' orar. Y ri ch'aka' chic c'a ri ec'o pa cárcel yecac'axaj c'a. 26 Can jac'ari' tok xoyiquiyo' jun nimalej silonel (cab-raken), y xusiloj c'a ri cárcel y hasta xebiyin ri ruxe'. Ri ruchi' ri cárcel xejakatej, y ri cadenas ri e ucusan richin e ximilon can ri ec'o pa cárcel, xquisk'opij-qui'. 27 Ri achin c'a ri chajiy quichin ri ec'o pa cárcel, xuna' ruvech roma ri silonel (cab-raken). Y tok rija' xutz'et chi ri ruchi' ri cárcel e jakatajinek, xrelesaj c'a ri rumachet richin nucamisaj-ka-ri', roma rija' xuch'ob chi xebe yan conojel ri ec'o pa cárcel. 28 Pero ri Pablo riq'uin ruchuk'a' xch'on-apo chire, y xubij: Man tacamisaj-avi', xa jare' ojc'o konojel, xcha'.
29 Y ri achin chajinel xuc'utuj c'a jun candil. Y tok ruc'uan chic ri k'ak' ri', junanin c'a xoc-apo ri pa cárcel, pero can nibaybot (nibarbot) ruxibin-ri'. Y ri achin chajinel ri' xbexuque' c'a chiquivech ri Pablo y ri Silas. 30 Y c'ari' rija' xerelesaj-pe ri pa cárcel, y xuc'utuj chique: ¿Achique c'a ri nic'atzin richin ninben richin queri' yicolotej ta? xcha' rija'.
31 Y ri Pablo y ri Silas xquibij chire: Tanimaj c'a ri Ajaf Jesucristo,§ rat y ri e aj pan avachoch, y xquixcolotej, xecha'.
32 Ri Pablo y ri Silas xquitzijoj c'a ri ruch'abel ri Ajaf chire rija' y chique chuka' conojel ri ec'o pa rachoch ri chajinel ri'. 33 Y man riq'uin c'a chi janíla nej ak'a' chic, rija' xuch'ajla' ri quisocotajic ri Pablo y ri Silas. Y xban c'a can bautizar rija' y conojel ri e aj pa rachoch. 34 Y c'ari' xeruc'uaj chirachoch richin xerutzuk-pe. Y rija' y ri e aj pa rachoch janíla c'a niquicot cánima,* roma xquinimaj ri Dios.
35 Y nimak'a' ruca'n k'ij ri k'atoy tak tzij xequitek c'a juk'at chic chajinela' richin xbequibij chire ri achin chajinel quichin ri ec'o pa cárcel, chi utz c'a que'elesex-el ri Pablo y ri Silas. 36 Y ri chajinel can xberubij-vi c'a chire ri Pablo: Ri k'atoy tak tzij xquitek c'a pe rubixic chuve chi quixinvelesaj-el. Vacami quixel c'a pe. Quixbiyin c'a y nic'oje' ta uxlanen pa tak ivánima, xcha'.
37 Pero ri Pablo xubij c'a chique ri juk'at chic chajinela': Roj oj achi'a' romanos. Pero ri ivir, ri k'atoy tak tzij can chanin yan xquitek kach'ayic chiquivech ri vinek y man jani quik'aton ta tzij pa kavi'. C'ari' xojquitz'apej can re vave' pa cárcel. Y re vacami can nicajo' chi man ta jun ri ninaben re yojel-el. Ri ka-ley man que ta ri' nubij. Te'ibij chique ri k'atoy tak tzij, chi ja rije' ri quepe chikelesaxic, xcha' ri Pablo chique.
38 Y ri juk'at chajinela' ri' xbequibij c'a chique ri k'atoy tak tzij ronojel ri xubij-el ri Pablo chique. Romari' ri k'atoy tak tzij xquixibij-qui', roma xquetamaj chi ri e ca'i' achi'a' e romanos chuka'. 39 Y ri k'atoy tak tzij xe'apon c'a quiq'uin ri Pablo y ri Silas ri chiri' pa cárcel, y xquic'utuj c'a cuyubel quimac chiquivech. C'ari' xequelesaj-pe ri pa cárcel y chuka' xquibij chique chi man chic c'a quec'oje-ka ri chiri' pa tinamit. 40 Tok ri Pablo y ri Silas xe'elesex-el ri pa cárcel, xebe c'a ri pa rachoch ri Lidia, y xquicukubala' can quic'u'x§ ri kach'alal. Y tok e ch'ovinek chic can chique conojel, rije' xebe c'a.
* 16:1 2 Ti. 1:5. 16:2 2 Ti. 3:15. 16:3 1 Co. 9:20. § 16:4 Hch. 15:23-29. * 16:5 Hch. 15:41; Col. 1:23; 2:2; Jud. 20, 21. 16:15 Hch. 11:14. 16:16 1 S. 28:7. § 16:18 Mr. 16:17. * 16:19 Mt. 10:18. 16:20 Hch. 17:6. 16:22 1 Ts. 2:2. § 16:23 Lc. 21:12. * 16:24 Mt. 5:10. 16:26 Hch. 4:31. 16:30 Hch. 2:37. § 16:31 Jn. 3:16, 36. * 16:34 Sal. 5:11. 16:37 Hch. 22:25. 16:38 Hch. 22:29. § 16:40 1 Ts. 4:18; 5:11.