32
İak'ovi izi viçi Esavi běš c'eyseynak' həzirluğ běğsun
İak'ov isə hayzeri p'urum yaq'ane baft'i, izi běšal Buxačuğoy angelxone c'eri. İak'oven şot'oğo ak'at'an pine: «Buxačuğoy q'oşunxo hari çurk'ala gane mo». Metər piyal t'e gane s'iya Maxanayime * laxi.
Hari Edoma, izi viçi Esav yəşəyinşala oç̌ali t'e Seir uk'ala burux ganxo ı̌šalayinşakat'an İak'oven içuxun běš elçiğo yaq'abi şot'oğo tapşurebi ki, taśi izi viçə me əyitmoğoq'at'un pi: «Takinan bezi kala viçi Esava upanan ki, izi k'ul bakala İak'oven metəre nex: "Zu heq'ədər vədəne ki, q'ərib ölkinə, Lavani t'ǒğǒlez bake. Həysə bezi öküzxoval buzax, elemxoval, eğel-keçiğoy sürüyoxal buzax, çuux q'a işq'ar nökərxoval. İsə mone, bezi ağay turelez hare, əgər izi piyes şaat'ez ak'esasa, barta avabakest'eq'an mot'o bez yaq'abi me elçiğo"».
Elçiyox İak'ovi t'ǒğǒl qaybaki pit'un: «Vi viçi Esavi t'ǒğǒlxunyan eysa həysə. Pine vi běš iç c'eğale, izi t'ǒğǒl bip'baç̌ tan amdaral bune».
Mot'o ibakat'an İak'ova q'ı̌yene haq'i, isə k'əq'an bi tene avay. Eçeriyal izi amdarxo, buşurxo, eğel-keçiğo - bitova p'ə̌ gala cöyebi ki, Esaven hari içoğo k'as'k'ayin, iz bul sa dəst'inə gərgürbakat'an, t'e soğo dəst'inə bakalt'oğon t'it'eri içoğoy elmoğo çark'est'esq'at'un baki.
Şot'in Buxačuğo k'alpi pine: «Ay bezi bavoğoy Buxačux, ay Avrahami q'a İsaak'i Buxačux bakala Q'ončux, Hun za pinu ki, hayza vi c'eri gala, vi bavay t'ǒğǒl taki, Zuval va ěqevk'oz. 10 Tene lafst'a me vi k'ul Hun izi belxun oq'a śipi t'e nu badalbakala çuresuna q'a xeyirxaxluğa. Zu me oç̌alxoxun c'eri İordan oqe t'e soğo tərəf c'ovakat'an bezi sa çombağaxun q'erəz hik'k'al butezaxiy. İsə mone, p'ə̌ dəst'inenez qaybaksa zu me oç̌alxo. 11 Va xoyinšezbsa, za bezi viçi Esavi kiyexun çark'est'a! Q'ı̌zbsa hari zaal besp'ane, əyloğo q'a çupuxxoval bitova k'as'kane. 12 Axıri za "ma q'ı̌ba, tez kambal vaxun Bezi xeyir-bərəkətə, vaxun əmələ eğala nəsili saya dənizi börine bakala q'ume hama booz" pi əyiten tadey Hun».
13 Hametər, İak'oven t'e üşe t'iya kəyebi, savaxt'anal hayzeri bureqi izi heyvanxoxun c'ək'p'i Esaveynak' pay həzirbsa: 14 p'ə̌baç̌ dənə dişi keçi q'a q'a dənə ərkəy keçi, p'ə̌baç̌ dənə dişi eğel q'a q'a dənə ərkəy eğel, 15 otuz dənə çaxeğala buş izi baloğoxun sagala, q'ırx dənə çur, vis' dənə arak' saal q'a dənə dişi elem q'a vis' dənə ərkəy elem. 16 Oşa me heyvanxo hametər izi c'ək'p'i k'inək'əl cöy-cöy k'ulurxo tapşurbi pine: «Hərt'in içu tapşurbaki sürünə ext'i zaxun běš taśeq'an, ama sunaxun samal ə̌xil takinan ki, efi sürüğo bakala heyvanxo suna gərbakimaq'at'un». 17 Bitot'uxun běš tağalt'u isə metəre pi tapşurbi: «Bezi viçi Esav vi běš c'eri vaxun xavar haq'ayin ki, şi nökərnu, mayan taysa, me vi c'idala sürü şiya, 18 upa vi k'ul İak'ovi sürüne, bezi ağa Esaveynak' paye yaq'absa. Oşa upa "mone, həysə içal bezi bač'anexun enesa"». 19 İak'oven hame əyitmoğo şot'ay bač'anexun tağala k'ulal pine, oşin tağalt'uval. Hametər, Esaveynak' c'ək'p'i heyvanxo c'idi taşala k'ulurxo bitova hame sa əyitəne pi. Şot'oğo metəre tapşurbi: «Esava ak'at'an bezi və̌x pi k'inək' upanan, 20 "həysə içal beşi bač'anexun enesa" əyitə upsunal eyexun ma c'evk'anan». Şot'in fikirebsay ki, barta süft'ə pay yaq'abaz Esav cügübakeq'an, oşa iz piyes ak'eğaz, bərkə t'e vədə bezi loxol şaat'e běği. 21 K'ulurxon Esavi payurxo ext'i tat'unśi, İak'ov isə hələ sa üşeyal izi çadırxo laxi çurpi gala manedi.
Buxačuğon İak'ovi s'iya İsrail laxsun
22 Şot'in üşe hayzeri izi p'ə̌ çuğo, içeynak' əylux eçeri p'ə̌ nökərə saal izi sas's'e ğara ext'i Yabbok' uk'ala oqe ç̌oğoloy ganuxun baśi turin şot'ay t'e soğo tərəfe c'ovaki. 23 İak'oven çupuxxo q'a əyloğo, izi k'ə bunesa bitova t'e soğo tərəf c'ovakest'it'uxun oşa 24 tək içe mandi. Hame vədine Sunt'in hari bureqi şot'oxun düz kəybakamin buşurupsa. 25 Běneği İak'ova İzi zor tene ayesa, şot'ay bude loxol t'etəre duği ki, ǔq'en iz ganuxune c'eft'i. 26 Şot'in pine: «Tərba Za, ene kəyebaksa». İak'ovenal qaybaki "za xeyir-bərəkət nu tadayvax tez tərbal Va" pine. 27 Me bürdən peydax baki İak'ovaxun Buşuruk'alt'in xavare haq'i: «Vi s'i hik'ə?» Şot'inal pine: «İak'ov». 28 T'e vədə İak'ovaxun Buşuruk'alt'in qaybaki içu metəre pi: «Vi s'i ene İak'ov § təə, İsrail * bakale, şot'o görə ki, hun Buxačuğoxun q'a amdarxoxun buşurupi tanşeri». 29 İak'oven pine: «Hunal upa Vi s'iya za, xoyinšezbsa!» İçuxun Buşuruk'alt'inal qaybaki "Bezi s'iya nuval avabakayvax banekon" pine. Metər piyal İak'ova xeyir-bərəkəte tadi. 30 İak'oven t'e gane s'iya P'eniele laxi, şot'o görə ki, metəre pi: «Buxačuğo İçuval azk'i, ama bezi elmux hələ bez boşe».
31 Hari kəyebaki, İak'ovenal axsağlayinşbsun me P'eniel uk'ala ganuxun c'eri p'urum yaq'ane baft'i. Üşe bakit'oğoxun oşa şot'ay bud hələ q'ač'eney. 32 İsrailluğon həysəəl bude yeq'e loxol bakala t'amarla ganxo utet'unksa, axıri İak'ovaxun Buşuruk'alt'in şot'ay me t'amarxoy loxole duğey.
* 32:2 Maxanayim - əbrani muzin "maxanayim" əyit "q'oşun çurk'ala p'ə̌ ga" upsune. 32:9 Burq. 31:3 32:12 Burq. 22:17 § 32:28 Burq. 25:26 * 32:28 - əbrani muzin "israil" əyit "Buxačuğoxun buşuruk'alo" upsune. 32:28 Burq. 35:10; Hos. 12:4 32:30 P'eniel - əbrani muzin "p'eniel" əyit "Buxačuğoy ç̌o" upsune.