31
İak'ovi Lavana pinut c'eri taysun
1 İak'ovi ǔmǔğo hari p'anep'i ki, Lavani ğarmoğon metərt'un nex: «Həysə İak'ovast'a bakala var-dövlət bito beşi bavay kiyexun haq'iyoroxe! Beşi bavay hünərene varlayinşake ko!»
2 İak'oven içinal hisebsay ki, Lavan içuxun běšin k'inək' tene.
3 T'e vədə Q'ončuğon İak'ova pine: «Vi bavay t'ǒğǒl, vi c'eri gala qaybaka. Q'ı̌maba, Zu dim vaxun bakoz!»
4 İak'ovenal Raxiləynak' q'a Leaynak' xavar yaq'abi şot'oğo çöle, izi sürüğo otarişala gala eçest'i
5 pine: «İbakanan k'əz nex. Axır vədine azaksa ki, efi bavay ara zaxun běšin k'inək' şaat' tene. Ama bezi bavay bul k'os'pala Buxačux dim zaxune.
6 Və̌nal avanan ki, bez elmoğo laxiz əşp'e efi bavay loxol zu.
7 Şot'in isə bezi haq'q' k'əq'an baki pi vis' kərəm fikire badalbi. Ama Buxačux hər dəfə bezi tərəfe baki.
8 Uk'at'an ki, çil-çil baloox vi bakale, heyvanxoy eçala baloox hari bito çil-çile baki. Oşa pine, p'oy təə, śampi baloox vi bakale, t'e vədəl hari bito śampine baki.
9 Hametər, Buxačuğon heyvanxoy sürüğo ef bavay kiyexun ext'i zane tadi.
10 Sa ği, heyvanxoy öörə tağala vədəney, nep'e boş azk'i ki, dişi keçiğoy loxol lağala ərkəy keçiğoy bito çil-çil, śampi saal ləkələne.
11 Buxačuğoy angelen za nep'e boş k'alpi pine: "İak'ov!" Zuval qaybaki "izbaksa" pizu.
12 Şot'in pine: "Běğa, dişi keçiğoy loxol lağala ərkəy keçiğoy bito çil-çil, śampi saal ləkələne, şot'o görə ki, avazu Zu Lavanen vaynak' laxi şərturxo.
13 Bet'ela vi nep'a baśi Buxačuxzu Zu, t'et'iya vi biin oq'a laxi ǰěna ext'i tikenbi hun, iz loxol zeytuni c'əyin lapiyal Za elasp'i əyiten tadi. İsə hayza c'eki me oç̌alaxun, vi c'eri ganu, vi nanaxun baki oç̌ala qaybaka"».
14 Raxilən q'a Lean qaybaki metərt'un pi: «Meyin oşa yaynak' bavay var-dövlətəxun pay tene bu.
15 Yan həysə şot'aynak' hik'k'al teyan. Yax va tadat'an əyitp'i tənginəl kəye beşi bavan.
16 Şot'o görəl, Buxačuğon beşi bavay kiyexun ext'i va tadiyorox bito beşi q'a beşi əyloğoye hesabbaksa. İsə Buxačuğon va hetər nexe, hat'etərəl ba!»
17 İak'ovenal eçeri izi əyloğo q'a çupuxxo buşurxoy loxol arśevek'i,
18 P'addan-Arama girbi k'ə var-dövlət but'uxsa ext'i, izi sürüğo bakala heyvanxoval bitova iz běš badi Kənana, iz bava İsaak'i t'ǒğǒl yaq'ane baft'i.
19 Lavan eğelxo q'açibsane taśey, Raxilənal baśi iz bavay k'oya bakala binik' buxačuxxo ext'i c'ere.
20 Hametər, İak'oven izi t'ayi bakala me aramlu Lavana izi taysuna nu avabakest'i şot'o əfçiduğine baki.
21 Şot'in izi me usenxost'a girbit'oğo bitova ext'ine t'e oç̌alxoxun c'eri. Hariyal Yevfrat oqa p'ap'i şot'o c'ovakit'uxun oşa Gilead buruxmoğoçe taysa burqi.
Lavani İak'ovi bač'anexun taysun
22 Xib ğinaxun oşa İak'ovi c'eri taysun hari Lavana p'anep'i.
23 Mot'o avabakala k'inək' Lavanen içuxun ı̌ša bakala q'oomxo girbi şot'ay bač'anexune baft'i, vǔğ ği yaq' taśit'uxun oşal hari Gilead buruxmoğo c'ovakat'an şot'o p'anep'i.
24 Ama Buxačuğon hat'e üşe Lavani nep'e boş baśi şot'o pine: «Běğa, va nexzu, İak'ova galtenst'a, vi ǰomo ə̌mbi şot'o əyit ten nexe!»
25 Lavanen hari İak'ova p'ap'at'an běneği ki, şot'in izi çadırxo buruxmoğo laxi çurpene, şot'o görə ene içinal izi q'oomxoxun sagala içoğoy çadırxo hamiya laxi çurt'unpi.
26 Şot'in İak'ova pine: «K'ən bsa mo hun? Za əfçiduği, bezi xuyərmoğoval t'etəren haq'i taysa ki, unk'on düşməni kiyexun malen t'it'evksa.
27 Za pinut c'eri taysun k'ə upsune? Sal ten nex ki, bərkə me amdarenal və̌x faren, əçinen yaq'a bast'une çuresa,
28 hələ bito t'ǒǒx, izi xuyərmoğo q'a nəvoğo dirist'oğonbi muçpsune çuresa! Sa əyiten haq'ılsuz əşe vi biq'i me əş!
29 Həysə va memiya bezi tərs ç̌oya ak'est'es bazkoy, ama c'ovaki üşe vi bavay bul k'os'pala Buxačuğon za pine ki, İak'ova galmada.
30 Lap uk'en c'eri taysuna avazbaki, vi bavay k'ojeynak' tarıxmişakenu pi tansa. Me bezi binik' buxačuxxo başqsuna k'ə uk'az?»
31 İak'oven Lavana metəre coğab tadi: «Q'ǐzbi ki, vi za tadi xuyərmoğo qaydi bezi kiyexun haq'alnu.
32 Ama binik' buxačuxxoy exlət zaluğ tene. Çurensa miya gireśi q'oomxoy piin běš baki qə̌věki, vi mal bunesa, ext'a viq'an baki. Şinesa kiyel vi buxačuxxo bə̌ğə̌bayvax, avabaka ki, şo dirist' tene mandal!» Binik' buxačuxxo Raxiləy başqsunaxun isə İak'ovi xavar tene buy.
33 Lavanen baśi İak'ovi, Leay saal iz xuyərmoğo tadi p'ə̌ nökəri çadıra běneği, ama hik'k'al tene bə̌ğə̌bi. Oşa Leay çadıraxun c'eri Raxiləy çadırane baśi,
34 Raxilən isə binik' buxačuxxo ext'i buşe yəhəri loxol suruk'p'ala torayi boş laxi, içal laśi iz loxol arśeney. Lavanen çadıri boş maya uk'ayin běneği, ama hik'k'al tene bə̌ğə̌bi.
35 Raxilən iz bava pine: «Vi turel hayzesal tez baksa, bez ağa, ama vi əcuğon maq'an biq'i, çupuxxost'a bakalt'uxunez baksa, şot'o görə tez hayst'a». Lavanenal dirist' çadıra şit'epi, ama p'urumal izi binik' buxačuxxo tene bə̌ğə̌bi.
36 Mot'o ak'i İak'ovi əcuğon t'etəre biq'i ki, bureqi Lavani ç̌oye iz boş bakalt'oğo bitova upsa: «İsə upa běyn bezi taxsır hik'ə? Bezi k'ə günaxzax bu ki, hayzeri vi amdarxoval ext'i baft'enu bezi bač'anexun?
37 P'oy k'ə baki, bə̌ğə̌nbi k'ənesa? Vi nu běği ga tene mandi, isə eça laxa bǐyex zast'a vi sa çöpəl bakayin bə̌ğə̌benusa, barta beşi q'oomxonal ak'eq'at'un şi hetər baksuna.
38 Düz q'a usen vi loxol əşezbe zu! Sal ak'enu vi sürünəxun bakala eğela tamaxp'i bakaz? Eğelxoy q'a keçiğoy bala saksun hik'ə ki, haşoval tene bake bezi běğala sürün boş!
39 Ə̌qnə heyvani ǰomo koft'it'ay xarcal zuz zap'ey ki, ziyan va maq'an laft'i. İçal vaynak' tafoot tene buy hevədə bake əş: ğenaxunal śarpi bakayin zuz zap'ey ziyana, üşeyal śarpi bakayin.
40 Ği tez ak'e zu: nə bezi basksunaz avabake, nə bezi hayst'una. Ğenaxun č'oč'a běğe ç̌oye, üşeyal miye boşez bake zu
41 vi t'ǒğǒl baki me q'a usenast'a! Bip'es's'e usen vi p'ə̌ xuyərə haq'suni galaz əşp'e, ǔq usenal zaynak' kalabi sürün gala, hər dəfəl bezi haq'q' k'əq'an baki pi vis' kərəm vi fikirən badalbi hun!
42 Avrahami bul k'os'pala, bezi bava İsaak'i pula haq'ala Buxačux nu bakiyniy, isə hun sa çöpəl ten tadey za. Ama bezi zapi əzyət ams'ina tene taśi, bezi elmoğo laxi əşpsuni əvəzə tanedi za Buxačuğon. C'ovaki şü hunal ank'i ki, Buxačux bez tərəfe».
43 Lavanen qaybaki İak'ova metəre pi: «Me xuyərmuxal, içoğoxun baki əyluxal, vi běš badi haq'i tağala me sürüyəl - vi həysə k'ə bunesa bito bezi va tadine. Vi zənden, zu bezi xuyərmoğoy q'a nəvoğoy pisa çurezğon?
44 İsə eki vaxun sa irəziluğ ğaç̌eğen, barta gələcəye exlət bakayin beşi kiyel subutq'an baki».
45 İak'ovenal me ga c'ək'eśeq'an pi sa ǰě ext'i tik lanexi.
46 Oşa iz q'oomxo pine: «Eçanan ǰě girbanan miya». Şot'oğonal ǰě girbi eçeri xərəyen sunay loxol śit'unpi. Me ganu içoğoy irəziluğ ğaç̌esuna ak'est'eynak' arśi me xərəyen girbi ǰěne t'ǒğǒl šumal bot'unt'i.
47 Lavanen eçeri xərəyen śipi me ǰěne s'iya Yegar-Sahadut'e laxi, İak'oven isə Galed.
48 Lavanen pine: «Barta me ǰěyurxo ğe vi q'a bezi arane ğaç̌eśi irəziluğa eyex bast'eynak'q'an baki». Şot'o görə t'e gane s'i hat'etərəl manedi - Galed.
49 Ama t'e gane s'iya Misp'al next'uniy, şot'o görə ki, Lavanen me əyitmoğoval peney: «Barta yan memiin cöybakit'uxun oşa Q'ončuğoy pul beşi loxolq'an baki.
50 Avabaka ki, hevaxt'esa bezi xuyərmoğo pis běğayvax, şot'oğoy loxol q'erəz çuux haq'i eçayvax, mot'o zu nuval ak'ayiz, Buxačuğon aneksa».
51 Oşa Lavanen İak'ova saal pine: «Běğa, mo beşi tikp'i laxi ǰě q'a eçeri xərəyen girbi ǰěyurxo. Barta korox yaynak'
52 beşi ğaç̌eśi irəziluğa eyex bast'eynak' laxeśi sa nišan k'inək'q'an baki. Eki həysə kot'oğoy běš suna əyit taden ki, nə zu va pisluğbseynak' me xərəyi q'a ǰěne t'e soğo tərəf tez c'ovakal, nəəl hun me soğo tərəf c'ovaki za pisluğ ten bal.
53 Barta Avrahami q'a Naxori, barta beşi kalboğoy bavan bul k'os'pala Buxačuğon İçinq'an beşi əşlə běği». İak'ovenal izi bava İsaak'i pula haq'ala Buxačuğo elasp'i əyite tadi.
54 Şot'in eçeri içoğoy çurpi me buruğo q'urbanal šamepi, me hari q'oomxoval bitova k'alepi ki, arśi içuxun sagala šumq'at'un kəyi. Bitot'in kəyi-ǔneği, t'e üşeyal hat'iya mant'undi.
55 Əyc'indəri savaxt'an isə Lavanen hayzeri izi xuyərmoğo q'a nəvoğo muçepi, şot'oğo xeyir-bərəkət tadiyal qaybaki iz k'oyane taśi.