12
Yiisu ya etsughu kii sabate
(Mar 2.23-28; Luk 6.1-5)
Mu matala mamo, Yiisu ákaluru munsa manseghe ma bele, mu etsughu kii sabate. Binduono bi nde bífuru nzala ya bíbwi oka binsia bi bimburu ya odza bye. Ba-Faridzyẽ bu bamono obo bályele kundaa nde ti: «Mono, binduono bi we bili mu ogyighili mi bálighi ogyighili mu etsughu kii sabate». Lo Yiisu ábvuhulu kundaa bo ti: «Bunu, be kálitaã mi ógyighili Dabvide o, mu matala ma ófuru nde nzala ya ba bákakala ya nde? Bunu-abo nde ásomo mu Nzo a nzaami, ya áli mampa ma bágwi ekaba kundaa Nzaami, maala nde ya ba bákakala ya nde ka báli a muswa mu odza o, lo yini a bangaa ba nzaami? Bwunu we be ka lítaã mu Mukyene o ti, mu etsughu kii sabate, munsa Nzo a nzaami, bangaa ba nzaami baakatsumunu ngili a etsughu kii sabate ku ogwene a obagha ebili? Lo me ndyele kundaa be ti: Oli ŋa, yibvulu Nzo a nzaami. Kala ti áli liigyahaba mbaala a bisono bi: Me ki ndzyi mukolo wu a nyiĩ, lo ka okadzwa banyama mu bikaba o, nkini be ka likaakagwa ebili kundaa baara ba bagwene osoolo ndagha o. Buulu Mwana a mbwuru li Mfumu a sabate.»
Baghala nga a kwogho ki ekpi
(Mar 3.6; Luk 6.6-11)
Yiisu bu amara oŋo, ágyene munsa nzo a bo yi lisamana. 10 Mu nsa omo, óli a baghala wu áali a kwogho ki ekee. Ba-Faridzyẽ bu bákasagha ndagha yi baaburulu nde, bágwi nde efwulu ki: «Bunu, oli a muswa mu odzuhu mubyele mu etsughu kii sabate?» 11 Ya Yiisu ábvuhulu kundaa bo ti: «Nande ŋa kara li be wuulu kala ti nde li a endoomo etsyini, ya kye ebwi mu dzunu mu etsughu kii sabate, nde ka ayipaha kye o? 12 Buta mbwuru bvulu mupfunu ya endoomo! Mu obo, oli a muswa mu ogyighili bubwe mu etsughu kii sabate.» 13 Oŋo nde ályele kundaa baghala ti: «Labala kwogho e we». Nde álabala kye ya kye ébvughuru nsiili ti kwogho ki eke. 14 Ba-Faridzyẽ bu bapala, bákuru mfwunu yi osagha bunu baadzwa Yiisu.
Yiisu li musala wu osuolo Nzaami
15 Yiisu bu asoolo obo, ámara oŋo. Ya mampwumu ma baara malagha mákanama nde, ya nde ádzuhu bo bwohono. 16 Yiisu átswi bo mukele, banyaã otsala nde nsia ti nde na ali, 17 mu kuulu mandagha ma ólyele mubighili Edzayi matswighi:
18 «Mono musala a me wu aanswolo me,
wu ndzyi me, ya mu nde me aankamono esee.
Me sa ntwulu Mufulu a me mu nde,
ya nde sa alyele bunsumu kundaa baara ba mansie.
19 Nde ka baŋana ya mbwuru o,
ka akehe bingubu o,
ka bagyughu likyi li nde mu minsagha o.
20 Nde ka abogholo edzyara ki bamaafuru o,
nde ka adzihibi musyi a mwindi wu li nkini mu okatsuru o,
tee ŋa aasa nde ti bunsumu bulughulu.
21 Ya bikaana byehene sa bisa emiini mu nkwumu a nde
Yiisu ya Beledzebule
(Mar 3.22-30; Luk 11.14-23)
22 Báyabiri kundaa Yiisu mbwuru mumõ wu áali a mufulu wu mubi, nde áli enkpa-mihi ya nkini. Yiisu ádzuhu nde. Mbwuru wu áali nkini ábwi obili ya ábwi omono. 23 Mampwumu ma baara mwohono mákiŋimi ya mályele ti: «Wu ka Mwana a Dabvide o?» 24 Lo ba-Faridzyẽ bu bagyughu obo, bályele ti: «Mbwuru wu mu lileene li Beledzebule, mfumu a mifulu mi mibi, ali mu okabyi mifulu mi mibi.» 25 Yiisu bu agyahaba bitsimi bi bo, ályele kundaa bo ti: «Kala ti baara ba bali a emfumu baakadzwana bo-a-bo, lo emfumu ekye sa ebwa. Ya baara baba bvulu bwunu we baba dzumu limõ kala ti bakaghaba, bvulu lilo bwunu we dzumu lilo ka lilaama o. 26 Kala ti Satana byi Satana, lo nde li mu okaghaba ya ndeme, bunu-a-bo emfumu e nde ekughu olaama? 27 Kala ti me mu lileene li Beledzebule ndi mu okabyi mifulu mi mibi, lo baana ba be mu lili nande baakabyi mye? Mu obo, bomo sa bakala bansunghu-a-lamana ba be. 28 Lo, kala ti mu Mufulu a Nzaami me ndi mu okabyi mifulu mi mibi, lo Emfumu e Nzaami ayi eeyato kundaa be. 29 Bwunu we, bunu-a-bo mbwuru akughu osomo mu nzo a nga-a-mpini ya ogwolo bilogho bi nde byehene, kala ti nde ka tswama okuru nde misyi o? Lo, nde amana osa obo, nde kughu ogwohono byehene bi bili mu nzo a nde.
30 Nswe munde wuulu ka ali ya me o, li mutaara a me, ya munde wu aagwene obvughu baara ya me, nde li mu otsala.
31 Me mu obo me ndyele kundaa be ti: Sa basa baara kolokolo mu masumu ma bo mwohono ya otsaala kwohono, lo munde wu aatsaala Mufulu a Ngili ka bakughu osa nde kolokolo o. 32 Ya kala ti mbwuru lyele ndagha yi mbi mu Mwana a mbwuru, sa basa nde kolokolo. Lo munde wu aabili bubi mu Mufulu a Ngili, ka basa nde kolokolo o, ngu okala mu matala ma, ngu okala mu matala ma maagya.»
Muti ya bimburu bi nde
(Luk 6.43-45)
33 «Kala ti muti li mubwe, lo bimburu bi nde si bili bi bibwe. Ya kala ti muti li mubi, lo bimburu bi nde si bili bi bibi. Mu kuulu muti okagyahaba nde mu bimburu bi nde. 34 Etswumu ki bampili ki! Bunu-abo be likughu olyele mandagha ma mabwe, ŋaala be lili baara ba babi? Mu kuulu mandagha ma maakapala mu muŋma, me ma maalwulu mu mukolo. 35 Mbwuru wu mubwe aakapaha bilogho bi bibwe bi bili mu nkiri-mbughu* a nde yi mbwe. Mbwuru wu mubi aakapaha bilogho bi bibi bi bili mu nkiri-mbughu a nde yi mbi. 36 Me ndyele kundaa be ti: Mu etsughu kii Muyala, nswe mbwuru sa agwa mvuru mu mandagha ma magwene a mupfunu ma ápaha mu muŋma a nde. 37 Me mu mbiili a we, we akala alughulu, ya me mu mbiili a we, we akala abwa.»
Baara baluomo elyimi
(Mar 8.11-12; Luk 11.29-32)
38 Ŋaana oŋo, baluo-mikyene bana ya ba-Faridzyẽ babake bályele kundaa Yiisu ndiri: «Muluo, bihi lidzyi ti we, we suo bihi elyimi nga-emõ.» 39 Nde ábvuhulu kundaa bo ti: «Eseene kii lolo, ki eli ebi ya ki eegwene okanama Nzaami eli mu oluomo elyimi! Lo ka oli a elyimi ki baasuo kundaa be o, kala ti ka oli yini a elyimi kii mubighili Dzonase o. 40 Bwunu a bu ósi Dzonase bitsughu bitere ya mampyibi matere munsa mweẽ a nswi wu munene, bwunu obo si Mwana a mbwuru aasa bitsughu bitere ya mampyibi matere ku nsini a nsie. 41 Mu etsughu kii muyala, baara baba bvulu li Ninibve sa batemene ya bafwunu baara baba eseene ki. Bo sa babwihi eseene ki, buulu baara ba Ninibve bágyiŋi mayele mu maluo ma Dzonase. Lo oli ŋa, wu bvulu Dzonase. 42 Mu etsughu kii muyala, Ngasa wu a nsie yi a Sude, sa atemene ya afwunu eseene ki, ya sa abwihi kye, mu kuulu Ngasa ámara ku bitsulu bi nsie bi bibvulu la mu oyagyughu bunsughu bu Salomõ. Lo oli ŋa, wu bvulu Salomõ!»
Obvughuru o mufulu wu mubi
(Luk 11.24-26)
43 «Ŋa ookapala mufulu wu mubi mu nyuru a mbwuru, nde aakagye mu bibini bibi syehe mu okabulusagha ŋa aagwumu. Lo kala ti nde ka abagha kye o, 44 oŋo nde aalyele bu: “Me mbvughuru ku nzo a me yi nkulu, omo mu áampala me”. Ya nde bu ayabvughuru, nde sa ayabagha yo mukaŋana, yi bagyighili okuomo ya bunkere. 45 Oŋo nde aayigwolo ya nde mifulu nsaama mikimi mi mibvulu nde mu bubi, mye myehene misomo ya mibagha bibini omo. Bunsiili bu mbwuru munde bubu masini sa bubvulu bubi ya bubu nsomo. Bwunu obo si ookala mu eseene ki ebi ki.»
Ngughu ya bambwee ba Yiisu
(Mar 3.31-35; Luk 8.19-21)
46 Yiisu áli nkini mu okabili kundaa mampwumu ma baara, ngughu ya bambwee ba nde bátemene ku mbala ya bákasagha obili ya nde. 47 [Mbwuru mumõ áyalyele kundaa nde ti: «Ngughu a we ya bambwee ba we bali ku mbala ya badzyi obili ya we.»] 48 Yiisu ábvuhulu kundaa munde wu áakabili ya nde ndiri: «Nande li ngughu a me? Ya bana bali bambwee ba me?» 49 Ŋa nseele nde álabala kwogho kundaa binduono bi nde ya ályele ti: «Limono ngughu a me ya bambwee ba me. 50 Nswe munde wu aasa waa li Taara a me wu li mu mayulu, me munde li mbwee bwunu we naana a me wu baghala, nkele a me, ya ngughu a me.»
* 12:35 Nkiri-mbughu, ebini ki baakasweghe busini. 12:42 Ngasa, mukogho wu mukaha