19
Mu obo, Pilate ágwi litumu ti babiri Yiisu ya bakaha nde nswa-nswa. Bambumbulu bátwu kagha lili mu mansiene, bákwighi nde lo mu mutswi ya bálaha nde enkuru kii mungala. Bo báyabehene ya nde ya bákalyele nde ti: «Mboro a we, mukogho a ba-Dzwife!» Ya bákakaha nde mampala.
Pilate áfiripala ku mbala ya ályele kundaa ba-Dzwife ti: «Ligyughu, me nde aayambiri be ku mbala, mu kuulu be lisoolo ti me ka aambagha ebili mu nde o, mu kuulu me ntsyiri nde mukakana wu lipfu.» Mu obo, bápala a Yiisu ku mbala. Nde áli álaha kagha lili mu mansiene ya enkuru kii mungala. Pilate ályele bo ti: «Limono mbwuru me!»
Lo bakwuru ba Bangaa ba Nzaami ya bankyele bu bamono Yiisu, bo bákafulu bingubu: «Komo nde ŋa kuruwa! Komo nde ŋa kuruwa!» Pilate ályele bo ti: «Ligwolo nde ya likomo nde beme ŋa kuruwa. Mu kuulu, me ka aambagha ebili mu nde o ki bakughu otsyiri nde mukakana wu lipfu.» Ba-Dzwife bábvuhulu nde ti: «Bihi lili a mukyene, ya mu bu ookasuo mukyene munde, nde faana okpa, mu kuulu nde aalyele ti nde li Mwana a Nzaami!»
Ŋa ógyughu Pilate ndagha oyo, nde áfirimono nzalamweẽ kuu oluru. Nde áfirisomo munsa nzo ya áfwulu Yiisu ti: «We kunu-a-ko áfi?» Lo Yiisu ka ágwi nde mvuru o. 10 Mu obo, Pilate ályele nde ti: «Mu emakye we li mu okatsurulu me? We ka soolo o ti me ndi a litumu lili onyaã we, bwunu we lili osa ti bakomo we ŋa kuruwa?» 11 Lo Yiisu ábvuhulu nde ti: «We ka ákaakala a litumu ŋa yulu a me o, kala ti Nzaami mu mayulu ka ágwi we lo o. Me mu obo, lisumu lili munde wu aatyeghe me kundaa we libvulu lili we mu bunene.»
12 Obaana oŋo, Pilate ákasagha bu aanyaã Yiisu, lo ba-Dzwife bákakehe bingubu ya bákalyele ti: «Kala ti we nyaã nde, lo we ka li ndughu a Sedzare o! Mu kuulu nswe munde wu aalyele ti nde li mukogho, nde li mutaara a Sedzare.» 13 Mu matala ma ógyughu Pilate ndagha oyo, nde ábiri Yiisu ku mbala ya ábwi nsini ŋa epehe kii muyala, ki baakata ti ebini ki bágyala mameẽ, mu Eebele baakalyele ti Ngabata. 14 Ku bele a tala lili embehe mu etsughu ki ékatswama nsomo ya etsughu kii kyiri kii Paake, Pilate ályele kundaa ba-Dzwife ti: «Limono mukogho a be!» 15 Lo bo bákakehe bingubu ti: «Dzwa nde! Dzwa nde! Komo nde ŋa kuruwa!» Pilate áfirilyele ti: «Be lidzyi me nkomo mukogho a be ŋa kuruwa?» Bakwuru ba bangaa ba Nzaami bábvuhulu nde ti: «Bihi ka lili a mukogho mukimi o kala ka yini a Sedzare o.» 16 Mu obo, Pilate ágwi bo Yiisu mpaala bakomo nde ŋa kuruwa. Me obo, bo bábiri Yiisu.
Bakomo Yiisu ŋa kuruwa
(Mat 27.32-44; Mar 15.21-32; Luk 23.26-43)
17 Yiisu ákabiri kuruwa li nde ndeme, ápala mu bvulu ya ágyene ku ebini kii nkwumu etyee ki mutswi a mbwuru, mu Eebele baakalyele ti Ngolongota. 18 Me oŋo bo bákomo nde ŋa kuruwa. Bo bákomo baara buolo bakimi ngulu ya ngulu, ya Yiisu ŋa kara. 19 Pilate átumu basono bisono mu mana baya ya batwulu lo ŋa yulu a kuruwa. Bu me bu básono:
«Yiisu musi Nadzarete, mukogho a ba-Dzwife.»
20 Ba-Dzwife balagha báakataã bisono bibye, mu kuulu ebini ki bákomo Yiisu ŋa kuruwa éli be-bele ya bvulu. Ya básono bisono bibye mu Eebele, mu Latẽ ya mu Engereke. 21 Bakwuru ba bangaa ba Nzaami báyilyele kundaa Pilate ti: «Banyaã osono ti “mukogho a ba-Dzwife”, lo basono ti: “mbwuru wu aalyele ti: Me ndi mukogho a ba-Dzwife.”» 22 Pilate ábvuhulu bo ti: «Mamo ma aansono me, mafaana okala bwunu.»
23 Bambumbulu bu bamana okomo Yiisu ŋa kuruwa, bágwolo binkuru bi nde ya báti bye makaba mana, nswe mbwuru ya kaba li nde. Bo bágwolo enkuru e nde ki ela ki baakalaha ŋa yulu, ki bágwene obaama. Kye éli mu nkpaã mõ obaana ku yulu tee ku nsie. 24 Bambumbulu bábili bo-a-bo ti: «Linyaã okaghala kye! Litswe lita empa kii nga a bwehe me wu aagwolo mu osuolo wu aagwolo kye». Obo bu ókeele mandagha ma básono mu Mukaana a Nzaami:
«Bo baakaba binkuru bi me,
ya enkuru e me ki ela ki baakalaha ŋa yulu,
bo baati kye empa kii nga a bwehe me wu aagwolo».
Obo me bu ósi bambumbulu.
25 Ngughu a nde, naana a ngughu a nde, Mari mukala a Kolopase ya Mari musi Mangadala bátemene ŋa bele a kuruwa li Yiisu. 26 Yiisu bu amono ngughu a nde ŋa bele a enduono ki ákadzyi nde ku olagha, ályele kundaa ngughu a nde ti: «Maama, mono mwana a we.» 27 Ŋa nseele nde ályele kundaa enduono ndiri: «Mono ngughu a we.» Ya obaana tala lilo, enduono ekye égwolo nde mu okala mu nzo a nde.
Lipfu li Yiisu
(Mat 27.45-56; Mar 15.33-41; Luk 23.44-49)
28 Ŋa nseele, mu kuulu Bisono bi Nzaami bikeele, Yiisu bu asoolo ti mandagha mwohono maakughu, ályele bu: «Me ndi a nyoro». 29 Oŋo óli a mfulu yi alwulu mu mala mama ŋeẽ. Bambumbulu bágwolo nsana, bábvwighi yo mu mala mama ŋeẽ, bákuru yo ku nto a muti wu a nkwumu a idzope ya bási yo ŋa muŋma a Yiisu. 30 Bu aŋmi mala mama ŋeẽ, Yiisu ályele ti: «Myehene miikughu!» Ya, bu apfumunu busu ku nsie, nde átaghaba.
Mbumbulu tobolo Yiisu libee
31 Lo, buulu ekye éli etsughu ki ekatswama nsomo a etsughu kii sabate, bamfumu ba ba-Dzwife ka bákadzyi o ti bibyimi bikala ŋa makuruwa tee mu etsughu kii sabate. Etsughu e sabate ekye éli etsughu ki enene. Mu obo, bo báluomo kundaa Pilate babogholo bo myili ya bamaha bo ŋa makuruwa. 32 Bambumbulu bágyi, bábogholo myili mi babo ba bákomo ŋa makuruwa ebini emõ ya Yiisu, mimi mbwuru wu a nsomo ya mimi wu a buolo. 33 Bo bu bato ŋa ndaa Yiisu, bámono ti nde ali ayi ákpi. Mu obo, bo ka bábogholo nde myili o. 34 Lo mbumbulu mumõ átobolo Yiisu libee mu lisuo, makili ya madza mápala mu nde. 35 Mbwuru wu áamono mandagha mamõ, me nde li mu okalyele mo, ya bumpughulu bu nde buli bubu ngaŋma. Nde soolo ti nde engaŋma asuo, mpaala behe si lisa kana. 36 Mandagha mwohono ma mámoŋono mu kuulu Bisono bi Nzaami bibikeele: «Ka akala babogholo muwehe a nde si mumõ o* 37 Óli si ya ndagha nkimi mu Bisono bi Nzaami yi aakalyele bu: «Bo sa batala kundaa munde wu bátobolo bo libee
Balo Yiisu munsa mpyeme
(Mat 27.57-61; Mar 15.42-47; Luk 23.50-56)
38 Ŋa mbihi oŋo, Dzodzefe musi Arimate, áluomo muswa kundaa Pilate mu omaha nyuru a Yiisu ŋa kuruwa. Mu nkooro a nzalamweẽ a bamfumu ba ba-Dzwife, nde áli enduono e Yiisu mu ensweghe. Pilate ágwi nde muswa, ya Dzodzefe áyimaha nyuru a Yiisu ŋa kuruwa. 39 Nikodeme munde wuulu áli áyimono Yiisu mu mpyibi ágyi ya nde. Nde áyabiri mananaase mama miire ma bábvughu ya alowese. Mo máli ku bele bakilo makwumu-matere (30). 40 Bo bágwolo nyuru a Yiisu, bádzyi yo mu bisili, bási mansagha mu mananaase, ti bwunu a bu ókadzyighi ba-Dzwife bamvwumu. 41 Ŋa ebini ki bákomo Yiisu ŋa kuruwa óli ya ebwa. Munsa ebwa ekye óli a mpyeme yi nyaghara yiili nkini ka bálo mbwuru omo o. 42 Me munsa omo bo bátwulu ebyimi e Yiisu, mu kuulu mpyeme oyo áli yibehene ya ŋa báli bo. Ya mu kuulu ekye éli si etsughu ki ékatswama nsomo a etsughu kii sabate li ba-Dzwife.
* 19:36 Opa 12.46; Mut 9.12; Bik 34.21 19:37 Dza 12.10