18
Basyimi Yiisu
(Mat 26.47-56; Mar 14.43-50; Luk 22.47-53)
1 Yiisu bu amana olyele mandagha mamo, ápala ya binduono bi nde ya ágyene ku ngulu a emwe-mwele kii Sederõ. Oko óli a ebwa ki miti, ya Yiisu ásomo omo ya binduono bi nde.
2 Yuda wu áatyeghe Yiisu, ákasoolo ebini ekye, mu kuulu Yiisu ya binduono bi nde báli a epfu kii okayibvuŋunu oko.
(Mat 26.47-56; Mar 14.43-50; Luk 22.47-53)
3 Yuda ábiri mpwumu a bambumbulu ya bankyele ba nzo a Nzaami ba ógwi bakwuru ba bangaa ba nzaami ya ba-Faridzyẽ. Bo básomo kunsa ebwa ki miti ya bitsyi bi mbaa, miindi ya bidzwana.
4 Buulu Yiisu ali ásoolo mandagha mwohono ma maagya mu nde, ásele kundaa bo ya ályele ti: «Be nande lili mu okasagha?»
5 Bo bábvuhulu nde ti: «Yiisu, musi Nadzarete.» Nde ályele bo ti: «Me me.» Yuda wu áatyeghe nde áli ŋa kara li bo.
6 Ŋa ólyele bo Yiisu ti: «Me me», bo bábvughuru limbi-mbihi ya bábwi mu nsie.
7 Yiisu áfirifwulu bo ti: «Be nande lili mu okasagha?» Bo bábvuhulu nde ti: «Yiisu, musi Nadzarete.»
8 Yiisu ábvuhulu bo ti: «Me aandyele be ti, me me. Kala ti ngu me be lili mu okasagha, linyaã baara ba bagye.»
9 Obo me bu okeele ndagha yi ályele nde ti: «Me ka aandzihibi si mumõ mu babo ba aagwi we me o.»
10 Simõ-Piere wu áali a lipee, ádzuru lo mu likuru, ya bu akaha musala e mukwuru a bangaa ba Nzaami, átsyiri nde tswi lili ku kwogho kii babaghala. Nkwumu a musala munde áli Malekuse.
11 Lo Yiisu ályele kundaa Piere ti: «Bvurulu lipee li we munsa likuru li lo! We bu tsimi ti me ka nkughu oŋma ebaha kii kimini ki ti bu ootumu me Taara o?»
Babiri Yiisu ŋa nkulu a Aane
(Mat 26.57-58; Mar 14.53-54; Luk 22.54)
12 Mu obo, mpwumu a bambumbulu, mfumu a bo ya bankyele ba bamfumu ba ba-Dzwife básyimi Yiisu ya bákuru nde bibolo.
13 Bo bábiri nde nsomo kundaa Aane, buko bu Kayife munde wu áali mukwuru a Bangaa ba Nzaami mu mubvu munde.
14 Ngu Kayife áagwi ba-Dzwife luo ti: «Bubwe mbwuru mutsyini akpa mu nkooro a baara bwohono».
Simõ-Piere tunu ti nde ka li enduono e Yiisu o
(Mat 26.69-70; Mar 14.66-68; Luk 22.55-57)
15 Simõ-Piere ya enduono ekimi bákanama Yiisu. Buulu Mukwuru a bangaa ba nzaami ákasoolo enduono e Yiisu ekye, kye ésomo ya Yiisu mu mbala a nzo a Mukwuru a bangaa ba nzaami.
16 Piere átemene ku mbala ŋa bele a muŋma a nzo. Enduono ekye ki ósoolo Mukwuru a bangaa ba nzaami épala, ébili ya mukaha wu áali nkyele a muŋma a nzo ya nde ásohobo Piere.
17 Mu obo, musala wu mukaha wu áali nkyele a muŋma a nzo ályele kundaa Piere ndiri: «Wehe si ka li mumõ ŋa kara li binduono bi mbwuru wu o?» Piere ábvuhulu ti: «Pele, me ka ndi enduono e nde o!»
18 Buulu óli a mpie, basala ya bankyele bábvughu mbaa ya bákagyoro. Piere si átemene ya bo ya ákagyoro mbaa.
Aane gwi Yiisu bifwulu
(Mat 26.59-66; Mar 14.55-64; Luk 22.66-71)
19 Mukwuru a bangaa ba nzaami ábwi ogwa Yiisu bifwulu mu binduono bi nde ya mu maluo ma nde.
20 Yiisu ábvuhulu nde ti: «Me aakambili epankala ŋa nkulu a baara bwohono. Mu matala mwohono me aakanduo mu manzo mama lisamana ma ba-Dzwife ya mu nzo a Nzaami yi nene, mu ookabvuŋunu ba-Dzwife bwohono. Me ka aandyele ndagha si mõ mu ensweghe o.
21 Mu emakye we li mu ogwa me bifwulu? Mandagha ma aandyele me, fwulu mo kundaa babo ba báakagyughu me. Bo bagyighili osoolo mandagha ma aandyele me.»
22 Yiisu bu abili obo, nkyele mumo wu áali oŋo ákaha Yiisu limpala ya ályele nde ti: «Oyo mvuru yi kughu ogwa we kundaa Mukwuru a bangaa ba nzaami?»
23 Yiisu ábvuhulu nde ti: «Kala ti me bubi mbili, suo me bubi bubo. Lo kala ti me bubwe mbili, mu emakye we kaha me?»
24 Oŋo Ane ágweghe Yiisu ya bibolo kundaa Kayife, Mukwuru a bangaa ba nzaami.
Piere firitunu Yiisu
(Mat 26.71-75; Mar 14.69-72; Luk 22.58-62)
25 Mu matala ma ókagyoro Simõ-Piere mbaa oŋo, báfwulu nde ti: «Wehe si ka li mumõ mu binduono bi baghala wu o?» Piere átunu ya ályele ti: «Pele, me ka ndi enduono e nde o!»
26 Musala a Mukwuru a bangaa ba nzaami mumõ, wu áali musi dzumu li munde wu ótsyiri Piere tswi ályele nde ti: «Ka oli we me aamono ku ebwa ki miti ya Yiisu o?»
27 Piere áfiritunu nde, ya ŋaana oŋo, mulumu a nsuhu ákwolo.
Babiri Yiisu ŋa nkulu a Pilate
(Mat 27.1-2,11-14; Mar 15.1-5; Luk 23.1-5)
28 Mu obo, mu minkya-nkya, bámara a Yiisu kundaa Kayife, ya bábiri nde ku nzo a emfumu ki ba-Romẽ mu etsulu e nsie ekye. Babo ba bákabiri nde bábihi osomo munsa nzo oyo, mu kuulu banyaã osuŋumu ya mpaala badza kyiri kii Paake.
29 Mu obo, Pilate wu áali mfumu a etsulu e nsie ekye ágyabagha bo ku mbala ya áfwulu bo ti: «Mu nki ndagha be liifwunu mbwuru wu?»
30 Bo bábvuhulu nde ti: «Kala ti mbwuru wu ka aasi bubi o, bihi ka likaatyeghe nde kundaa we o!»
31 Pilate ályele bo ti: «Ligwolo nde ya lilamana nde be beme ti bwunu a bu oli Mikyene mi be.» Ba-Dzwife bábvuhulu nde ti: «Bihi ka lili a muswa wu otsyiri mbwuru mukakana wu lipfu o!»
32 Obo me bu ófaana ookeele ndagha yi ólyele Yiisu, ŋa ásuo nde mu nsa lipfu nde afaana okpa.
33 Pilate ábvughuru munsa nzo, áti Yiisu mbili ya áfwulu nde ti: «Ngu we li mukogho a ba-Dzwife?»
34 Yiisu ábvuhulu nde ti: «Mi lyele we mimye weme bagha mye, bwunu we baara bakimi baalyele we obo mu me?»
35 Pilate ábvuhulu nde ti: «Me, mu-Dzwife ndi? Baara ba weme ya Bakwuru ba bangaa ba nzaami baagyatyeghe we kundaa me! Nki ndagha we aasi?»
36 Yiisu ábvuhulu nde ti: «Emfumu e me ka eli kii nsie yi o. Kala ti emfumu e me áli kii nsie yi, nkini basala ba me baakadzwana mpaala banyaã ogwa me ŋa myaã mi bamfumu ba ba-Dzwife. Lo, emfumu e me ka eli kii ŋa nsie ŋa o.»
37 Pilate áfwulu nde ti: «We ankoho mukogho li?» Yiisu ábvuhulu nde ti: «We lyele ti me ndi mukogho. Me báburu me ya kala ti me áangyi mu nsie me mu okala mpughulu a engaŋma. Nswe munde wu li wu a engaŋma nde aakagyughu mandagha ma me.»
38 Pilate áfwulu nde ti: «Engaŋma emakye?»
Batsyiri Yiisu mukakana wu lipfu
(Mat 27.15-31; Mar 15.6-20; Luk 23.15-25)
Pilate bu amana obili obo, áfiriyimono ba-Dzwife ku mbala ya ályele bo ti: «Me ka mono epfwumu ki oosi baghala wu o, mu kuulu me ntsyiri nde mukakana wu lipfu.
39 Lo, mu buulu epfu e be eli ti mu nswe kyiri kii Paake, me mfaana onyaã be mbwuru a boloko mutsyini, be lidzyi ti me nyaã be mukogho a ba-Dzwife?»
40 Mu obo bo bwohono bábwi okehe bingubu ti: «Pele, ka munde o! Lo Barabase!» Lo Barabase munde áli ntwumu.