6
Yeesu, Heɗ mbehi na iɗsiɗkohse
1 Wa nikee ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, Yeesu na taalubeeciŋ ɗe kaɗeeɗa, ɓa taammba ŋ yohon caŋ beleeca, taalubeeciŋ ɗe piikeeɗa nga ca, ɓa ɓorñeeɗa pees ca, ɓa ñameeɗa.
2 Ɓi Farisen hotta ɓa, woosa ɓa ne : « Ɗu na haɓɗe ini waasiŋ ɓoo sangoh ŋ mbehi na iɗsiɗkohse. »
3 Yeesu loffa ɓa ne : « Mand haa ne ɗu moosɗi jangoh ina Dawuuda haɓɗee wa a aɗuk a yi na ɓooɓa hunee na ɗe ?
4 A aas ŋ Kahan Kooh, a ɓayya mbuuruuca degsee ŋ taaɓla wuu Kooh, a ñammba nga ca, a nammba eɗ ɓooɓa hunee na ɗe, te ali ɓo' joyɗi ñam mbuuruuceem ɗal seeƴkiɗoh ci. »
5 Yeesu degiɗta ɓa nga ne : « Kuɓkiŋ ɓoyi a yi Heɗ mbehi na iɗsiɗkohse. »
Yeesu wirɗiɗ heɗ yaah ɓeendkiɗ
6 Wa raakissa jamano, ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, Yeesu aassa ŋ sinaagoga, a jangɗoheeɗa. Wa raakeen ɓo' nga, yaahiŋ ɗe ñaahmi ɓeendkee ɓeenduk.
7 Jangɗohoh caŋ waasiŋMusaa na Farisen ca markiɗeeɗa Yeesu andi a hey wirɗohe ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, ɓa raak yambaah ɗe.
8 Yeesu inhee inah ini ɓa liiɓee, tahha po a woosa ƴaara na yaaha ne : « Kurka fu tufuk ŋ fiki ɓooɓi jen. » Ƴaara tufukka ŋ fiki ɓooɓa.
9 Yeesu woosa ɓa ne : « Ŋ meekis ɗu, wa ye teyɗohu ŋ mbehi na iɗsiɗkohse, in baahiɗ wala in baahaaɗi ? Ɓo' joy joy hirpu nga wala a joy joy apu ? »
10 Ŋ ineem, a marakka ɓa jen, a woosa ƴaara ne : « Raɗsa yaahiŋ ɗa. » Ƴaara raɗissa yaahiŋ ɗe, wa wirra peng.
11 Jangɗohoh caŋ waasiŋ Musaa na Farisen ca ayrukka po ɓa heeɗa kaane. Ɓa hotoheeɗa ŋ harmban ɓa ne ɓa marak findi ɓa joy tum Yeesu.
Yeesu taniɗ Apootar ndaŋkiyaah na kanak (12)
12 Ŋ neeh caam, Yeesu rappa ŋ ɗafuk tango ne a kiim Kooh ; a neehha kiim Kooh nga.
13 Na ɓaaɓa teel, a ɓeeɗukka taalubeeciŋ ɗe, a kooɗta nga ɓa ɓo' ndaŋkiyaah na kanak (12), a teekka ɓa "Apootar".
14 Ɓa nikee Simong yi a teekee Piyeer na Andare taambɗoh Simong na Saak na Saaŋ na Filip na Bartalemi
15 na Macce na Tomaa na Saak kuɓkiŋ Alfe na Simong yi teeksee Selot
16 na Yudaa kuɓu Saak na Yudaa Iskaryot yi mirndoh nik woroh.
17 Wa a tan ɓa, a hunnda na ɓa, a ruhussa tangoora. A kaɗta po ŋ ɗisik angiɗ, raak ɓo' laayiɗ nga ɓaah ŋ taalubeeciŋ ɗe na ɓooɓa fu inah ne ɓa pulohee kur caŋ Yudee jen na Yerusalem, na kur ca huntiɗkohee na cookma ŋ ɓakaŋ Tiir na Sidoon.
18 Ɓooɓeem ɓa hayee ne ɓa sikɗuk Yeesu te ɓa wirɗu ŋ kosaay caŋ ɓa. Ɓa fu inah ne jiiniica na hoolaaɗiika ca hoolaaɗi, ca ambeen ɓa, ɓa wirra.
19 Ɓo' nu nga ɗah waaɗta ɗe laal sagu hatila pulohee nga ɗe wirɗeeɗa ɓa jen.
Neɓ na neɓaaɗi
20 Weɗi Yeesu yurhiɗkoh na taalubeeciŋ ɗe, a woosa ɓa ne :
« Ɗu neɓɗiɗ, ɗu ɓi ñakiɗ ci,
laam, Nguuriŋ-Kooh wa wuu ɗu.
21 Ɗu neɓɗiɗ, ɗu ɓi aɗkiɗ ci woti,
laam, ɗu hey kape nding.
Ɗu neɓɗiɗ, ɗu ɓi na fuɗe woti,
ɗu hey ƴene.
22 Ɗu neɓɗiɗ, ne ɓooɓi sang ɗu ɗah, ɓa aañee ɗu, ɓa ɓasee ɗu, te ɓa moɗaaɗiɗɗee tiik ciŋ ɗu sagu Kuɓkiŋ ɓoyi ɗah.
23 Wa ree ɗah, sumaat po ɗu mbece, laam aafi na sekee ɗu ŋ ɗafka yakiɗ te ɗu inah ne caacuuciŋ ɓa mbugalohee woosuuɗ ci ɗaa.
24 Mas, ɗu ɓi heɗ raak-raak ci
laam ɗu rahsiɗ ini joy ɗu sumiɗ po ƴutiɗ.
25 Mas, ɗu ɓi kap woti,
laam, kim ɗu hey aɗke.
Mas, ɗu ɓi na ƴene woti,
laam, ɗu hey nike ŋ tiis te ɗu hey fuɗe.
26 Mas, ne ɓooɓi jen woyɗee ɗu baahiɗ ɗah, laam caacuuciŋ ɓa meeɗ tumoh ɗaa na ɓi tumee haf ɓa woosuuɗ. »
Waaɗ ɓi sang ɗa
27 « Ɗu ɓi na sikɗukee so, ñam na woyee ɗu ne waaɗaat ɓooɓi sang ɗu, te ɗu tumɗee ɓa in baahiɗ.
28 Kiimɗaat barke ɓooɓi waaɗ ne ɗu alku, te ɗu kiimɗe ɓooɓi na torhiɗee ɗu in baahiɗ.
29 Ɓo' nu tip ɗa paɗ ŋ kaɓaaɓ ɗah, eɗaa ɗe wi tas. Ɓo' nu naaf paltooniŋ ɗa ɗah, kanaa ɗe sangoh kulɓaakiŋ ɗa.
30 Ɓo' nu kiim ɗa ɗah, onaa ɗe te ɓo' nu ɓay in ci fu raak ɗah, kinaa ɗe ca meekis.
31 Mbaa tumɗaat ɓooɓi in ci ɗu waaɗ ne ɓa haɓɗiɗ ɗu ca.
32 Ɗu waaɗ ɓooɓi waaɗ ɗu dong ɗah, ɗu raak ye gidmaah ŋ ineem ? Bakaaɗoh ci sah waaɗiɗ ɓooɓi waaɗ ɓa.
33 Te ɗu haɓɗiɗee in moɗiɗ ɓooɓi na tumɗee ɗu baahiɗ ɗah, ɗu raak ye gidmaah nga ? Bakaaɗoh ci sah na tumohe ɗaa.
34 Te ɗu wotɗee dong ɓooɓi ɗu amb ne ɓa hey ɗu wirnde ɗah, gidmaah raakɗi ŋ ineem. Bakaaɗoh ci sah na wotɗe bakaaɗoh ci ne ɓa min rahas ini ɓa wotɗoh.
35 Waaye waaɗaat ɓi sang ɗu, ɗu tumɗee ɓa in baahiɗ, ɗu wotɗohee te ɗu heelkuu wirind nga. Ŋ ineem aafiŋ ɗu hey yake te ɗu nikan ini ŋ moos ɗu teek, kuɓuuciŋ Kooh yi ŋ ɗafka ɗafka. Laam, a yi, a na teeɓohee teeɓoh baahkiŋ ɗe ŋ ɓooɓi añaandiɗ ci na corkiɗeeɗi ɗe.
36 Yirmohaat findi Kooh Baabiŋ ɗu na yirmohe.
Kinaat markoh ɓo' in
37 Kinaat markoh ɓo' in, mbaa ɗu heyɗi markohse in te kinaat amboh ɓo' in, mbaa ɗu heyɗi ambohse in. Ɗaasohaat te ɗu hey ɗaasse.
38 Onohaat te ɗu hey onse. Ɗu hey poonɗasse laayiɗ, ca ɗengu po ca aamke, laam ɓeesohaani ɗu na ɓeesɗohohe, weɗ ɗu ɓeesɗohsan. »
39 Yeesu woyissa ɓa woo kii : « Fuuliɗ miniɗ nook fuuliɗ e ? Ndaa ɓa kanak jen, ɓa keenanɗi ŋ nung e ?
40 Taalube uupɗi inah ɓoyi na jangɗee ɗe waaye a teeɓu baahiɗ ɗah, a hey mande na ɓoyi na jangɗee ɗe.
41 Wa ye tah fu markee ɓoli ŋ hasiŋ morom fu, te wa ndooɗ yakak nik ŋ hasiŋ ɗa ?
42 Fu min na woyoh morom fu ne : “ Ƴaariŋ ngo faɗa ŋ nihsiɗ ɗa ɓoli ŋ hasiŋ ɗa ”, te fu yegɗi ndooɗi yakki nik ŋ wiŋ ɗa ? Naafeehaani, koca nihis ndooɗi yakki ŋ hasiŋ ɗa. Fu min hot baahiɗ ne fu nihsiɗ morom fu ɓoli ŋ hasiŋ ɗe.
Kidig na rim ciŋ wa
43 Kidig baahiɗ minɗi raak rim baahaaɗi te kidig baahaaɗi minɗi raak rim baahiɗ.
44 Laam, kidig na inhisohse rimiŋ wa. Ndun na ɓeenohseeɗi ŋ ñaaɓaaɓ, reseñ na nameeɗi ɓeenohu ŋ kidig rup.
45 Wa mand ɗaa, ɓo' baahiɗ na pulɗe in baahiɗ raakee weɗ a ɗaak ŋ keeñiŋ ɗe. Ɓo' baahaaɗi na pulɗe in baahaaɗi raakee weɗ a ɗaak ŋ keeñiŋ ɗe. Laam, nguɓ na woye ini keeñ riif naa.
Mandohaaɗ taalube
46 Wa ye tah ɗu ɓeeɗkee so “ Heɗ ɓoo, Heɗ ɓoo ” te ɗu na tumeeɗi ini mi na woye ?
47 Ɓo' nu hay nga so, a sikɗuk woo kiŋ ngo te a pesohee wa ɗah, hayaat ŋ woo ɗu ini ɓoyeem mand naa :
48 a mand na ɓoyi na taɓahe kahan, a acca nooɗiɗ po a pulla ŋ atoh, a yippa fondamaaniŋ ɗe nga. Mbeh, Kooh toɓpa, masma baliɗta po wa laɓpa nga, wa miniɗɗi kahneem in laam wa taɓahu taɓah ndengiɗ.
49 Waaye ɓoyi na sikɗuke woo kiŋ ngo te a pesohuu wa, a mand na ɓoyi na taɓahe kahan te a haɓɗiɗuu wa fondama. Wa masma bal po wa laɓpa nga, wa jaarraa fol, wa yahrukohha jameet. »