10
Yeesu tuuƴiɗ taalube ndaŋkiyaah-yasna-kanak na taalube kanak (72)
1 Wa in ceem coot, Yeesu Heɗi kooɗissa taalube ndaŋkiyaah-yasna-kanak na taalube kanak (72), a tuuƴca ɓa kanak kanak ŋ kur ca a joyee kaɗoh jen ne ɓa adug ɗe nga.
2 A woosa ɓa ne : « Yohni laaɓiɗ waaye nguɗoh ci laayɗi. Kon kiimaat Heɗ yohni a woosoh ɓi pangkoh, ɓa nguɗ yohni.
3 Kaɗaat, mi yii tuuƴ ɗu findi buul mbaal ŋ ɗooƴ gat ɓaakoɓ.
4 Kaɗaat yaah ɓarang ; kinaat ɓayndoh kopor, saak mbaa ñafaɗ te ŋ waasi, kinaat tufuk ne ɗu kañɗoh.
5 Ɗu aasee kahan ɗah, kocaat woo ne : “ Jam raakaat ŋ kahnii. ”
6 Ɓo' jam nik nga ɗah, jameem hey nike na ɗe ; a raakɗi nga ɗah, wa dokuk nga ɗu.
7 Tasaat ŋ kahneem, ɗu ñamee, ɗu anee, in nu ɓa eɗ ɗu ɗah, laam pangkoh joyiɗ wirndu. Kinaat tooruk ŋ kahan na kahan.
8 Kur nu ɗu aasoh, ɓooɓa nga teyɗuk ɗu ɗah, in nu ɓa eɗ ɗu ɗah, ñamaat weɗi.
9 Wirɗaat kosaayiɗ ca nik nga te ɗu woo ɓooɓa ne : “ Nguuriŋ-Kooh reɓiɗ ɗu. ”
10 Waaye ɗu aas kur, ɓooɓa nik nga teyɗukɗi ɗu ɗah, pulaat po ŋ mbeeddaaca, ɗu woo ɓa ne :
11 “ Ɓoo ɓii faris merhey mi nik ŋ kot ciŋ ɓoo nga ɗu, waaye inhaat ne Nguuriŋ-Kooh reɓiɗ. ”
12 Ñam na woyee ɗu ne mbehi Kooh atte'ohan ɓooɓi, e ɓi kur keem uupan miskiɗ ɓi Sodom.
13 Mas ɗu ɓi gen Korasin na Betsayda. Keemaan ci tumu ŋ kur ciŋ ɗu, ca tumseen ŋ Tiir na Sidoon ɗah, ɓooɓa gen nga ca heen ɓoƴsohe tumohaaɗ ciŋ ɓa maañ. Ɓa ɓekuk daah ɓa ɓoof ŋ wet ne ɓa teeɓoha.
14 Ineem weɗ tah po mbehi Kooh atte'ohan ɓooɓi, e ɗu na hee uupee miskiɗ ɓi Tiir na ɓi Sidoon.
15 Te ɗu ɓi gen Kapernawum, ɗu liiɓiɗ ne Kooh hey ɗu rapɗe po ŋ Eel ci e ? Muk ! A hey ɗu ruhsiɗe po ŋ kaaniɗ ca. »
16 Yeesu woosa taalubeeciŋ ɗe ne : « Ɓo' nu sikɗuk ɗu ɗah, a sikɗuk ko ; te ɓo' nu teyɗukɗi ɗu ɗah, a teyɗukɗi so. Ɓo' nu teyɗukɗi so ɗah, a teyɗukɗi Yi woos so. »
17 Wa taalubeeca ndaŋkiyaah-yasna-kanak na kanak ca hay, ɓa hayya neɓuuɗ, ɓa woosa Yeesu ne : « Kilifaani, jiiniici sah, ca tumiɗ ini ɓoo woo sagu tiikiŋ ɗa. »
18 A woosa ɓa ne : « Ŋ hotiɗ Seytaani keenohha Eel ci findi meleñ.
19 Sikɗukaat, ŋ oniɗ ɗu ne ɗu min tiind ŋ ɗafuk iiñ ci na ndangal ci, te ɗu min Seytaani, sangiɗiŋ ɓoo, na hatiliŋ ɗe jen po tus minɗanɗi ɗu in.
20 Waaye kinaat neɓu ŋ ini jiiniici kerhiɗ ɗu, neɓsaat ŋ ini tiik ciŋ ɗu fiisu ŋ Eel ci. »
21 Teemb ndeem Fuuɗsi Hoolohngaani sumɗukohha Yeesu keeh-keeh, a woosa ne : « Mi yii corkiɗ ɗa Baab, fu yi Heɗ Eel ci na kehƴi, ŋ ini fu ɗasɗoh heɗ haf ci na ñaañiɗ ci in cii, fu teeɓpa ca komaakci. Ee Baab, mi yii corkiɗ ɗa. A fu waaɗoha ɗaa ŋ baah kiŋ ɗa. »
22 A woyissa ɓooɓa ne : « Baabiŋ ngo degiɗ in ci jen ŋ yaah ho. Ali ɓo' inahɗi Kuɓki ɗal Baabi, te ali ɓo' inahɗi Baabi ɗal Kuɓki na ɓooɓi a waaɗ ɓa ɗe teeɓ. »
23 Ŋ ineem, Yeesu yurhiɗkohha na taalubeeciŋ ɗe, a woosa ɓa, ɓeɗ dong ne : « Ɗu neɓɗiɗ ŋ hoti ɗu hot in ci ɗu deg has.
24 Ñam na woyee ɗu ne woosuuɗ laayiɗ na buur laayiɗ waaɗeen hot ini ɗu na hote te ɓa hotɗaa, ɓa waaɗeen kerah ini ɗu na kerhe te ɓa kerahɗaa. »
Ƴaara baahɗa genee Samari
25 Raakka ƴaar nga, a nikee jangɗohoh yakak ŋ waasiŋMusaa, a kurukka, ne a markisuk Yeesu, a meekissa ɗe ne : « Jangɗohohi, ŋ joy ye haɓiɗ po ŋ min raak kipes ki heyɗi reehe ? »
26 Yeesu loffa ɗe ne : « Wa ye fiisu ŋ waasiŋ Musaa ? Fu jang ye nga ? »
27 Ƴaara loffa ɗe ne « Waaɗa Kooh Heɗ fu na keeñiŋ ɗa jen, na ruuhiŋ ɗa jen, na hatiliŋ ɗa jen, na liiɓiŋ ɗa jen. Waaɗa morom fu findi fu waaɗoh haf fu. »
28 Yeesu woosa ɗe ne : « Findi fu lofoh, wa ɗaa. Fu tumoh ɗaa ɗah, fu hey pese. »
29 Waaye ƴaara waaɗta teeɓoh ne meeksohiŋ ɗe raakiɗ etoh, a woosa ne : « Ee, moo a ɓa morom mbo ? »
30 Yeesu loffa ɗe ne : « Raakeen ƴaar, a pulohee Yerusalem a kaɗeeɗa Yeriko, a cohha na nguɗndukohoh ci, ɓa wolla ɗe, ɓa laɓpa ɗe po a taskohha kaan, ɓa faɗta ɗe ŋ ɗiska.
31 Wa hennda ƴaar ɓaah ŋ seeƴkiɗoh ci lahha ŋ waaseem, a hotta ɗe, a lahha ŋ ɓaka winooraŋ waasi.
32 Ƴaar ɓaah ŋ Lewiici, nammba taamb nga, a hotta ƴaari, a nammba tum ɗaa.
33 Waaye ƴaar gen Samari ɓaaɓeeɗa, a raakka ƴaari nga, wi a hot ɗe, yeem misikka ɗe lool.
34 A reɓpa nga ɗe, a ɓayya diwliin na biiñ, a tumiɗta ɗe ŋ gaañ ciŋ ɗe, a tokka ca na daah. Ƴutta a rapiɗta ɗe ŋ ɗoopti a ɓaye, a ɓayya ɗe ŋ kahna ɓaaɓoh ca na dalohe, a taambkohha ɗe.
35 Na ɓaaɓa, a eɗta ƴaari adgoh kahni kopor, a woosa ɗe ne : “ Taambkohiɗ to ƴaarii, te in nu fu ɓaat nga ɗah, ñam na hee ɗa wa dokne ne ŋ wiirkee ɗah. ” »
36 Teemb ndeem Yeesu meekissa ƴaara ne : « Ŋ ini fu liiɓ, ya ɓa ngaŋ ƴaaɓi kaahay ceem, a yi morom ƴaari cohee na nguɗndukohoh ci ? »
37 Ƴaara loffa ɗe ne : « A ƴaari a misik. » Yeesu woosa ɗe ne : « Fu kaɗ ɗah, tuma findiice. »
Marta na Mari
38 Wa raakka mbeh, Yeesu na taalubeeciŋ ɗe kaɗeeɗa po ɓa aassa ŋ kur, ɓitiɓ geneen nga teeku Marta, a daliɗta ɗe ŋ kahan ce.
39 A raakeen taambɗoh na woyse Mari, yeem ɓooffa ŋ ɗiska na Heɗ ɓoo Yeesu a sikɗukeeɗa ɗe.
40 Waaye Marta, e taambkohaŋ hanheeca laayɗa ambee ɗe. A hayya ŋ Yeesu, a woosa ɗe ne : « Kilifaani, fu hotoh inii na ? Taambɗoh ho faɗiɗ to kiik ko na pangki. Woyaa ɗe a amboh ho book. »
41 Heɗ ɓoo Yeesu loffa ɗe ne : « Marta, Marta, in ci hondoh ɗa raak jam laayiɗ,
42 waaye in yino dong weɗi raak etoh. Mari kooɗ ini uup baah te wa nihsassanɗi nga ɗe. »