9
Sekesekei nia rina Tinoni Qibione se Zosua
Sari na minataqara tadi na tinoni Izireli pa Zeriko meke Ai si ta gilana koari doduru baṉara pa kali lodu rimata pa Zodani: arini koari na toqetoqere, pa hubidi rina toqere, meke doduruna raratana masa koasa kolo Meditareniani, kamo la gua tu pa kali la gua pa Lebanoni. Arini sari na baṉara tadi na tie Hitaiti, Amoraiti, Kenanaiti, Perizaiti, Hivaiti, meke Zebusaiti. Mae varigara si ari doduru pude varipera la koe Zosua meke sari na tinoni Izireli.
Ba sipu avoso nia rina tinoni pa Qibione, sapu sari na tinoni Hivaiti, sapu gua evaṉia e Zosua koari pa Zeriko meke Ai, si va turua rini si keke tinavete sekesekei. La varigara ni rini si kaiqa ginani meke va suraṉa ni koari na dia doṉ'ki sari na baika rikarikatadi meke na vovoina vaeni kapu kurukuru koadi saripu pokatadi meke ta titadi. Va sagei rini sari na poko lulutudi meke na sadolo rikarikatadi sapu ta piti puledi mo. Sari na bereti saripu paleki rini si popa meke purekedi. Meke tiqe la koe Zosua meke sari na tinoni Izireli pa Qiliqali si arini meke la zama koe Zosua, “Gami si mae gua pa seu sisigiti. Hiva nigo gami pude tavetia goi si keke vinariva egoi koa gami.”
Ba olaṉa sari na tie Izireli, “Venagua tu ke kaqu tavete vinariva egoi koa gamu si gami? Gina koa tata si gamu koa gami,” gua.*
Zama la koe Zosua si arini, “Gami si na mua nabulu.” Ba nanasi e Zosua, “Ari sei si gamu? Pavei mae gua mia?”
Meke tozi nia rini sa vivinei hie, “Gami si mae gua mami pa seu sisigiti sina avoso nia gami se Zihova sa mia Tamasa. Ele avosoni gami sari doduru ginugua saripu taveti Sa pa popoa Izipi, 10 meke gua sapu tavete lani Sa koari karua baṉara pa butubutu Amoraiti pa kali gasa rimata pa Zodani. Sa baṉara Sihoni pa Hesiboni meke sa baṉara Oqo pa Basani, sapu koa pa vasileana Asitaroti.* 11 Sari mami koimata meke doduru tinoni saripu koa pa mami popoa si tozini gami pude va namanama i si kaiqa ginani vinabeo tanisa inene gelena, meke pude mae tutuvu gamu. Tozini gami rini pude kaqu na mia nabulu gamu si gami, meke tepa gamu tugo pude tavetia si keke vinariva egoi koa gami. 12 Dotu sari gemami bereti. Paleki gami sipu taluarae pa mami popoa pude mae tutuvu gamu gua si korapa maṉinidi. Ba dotu! Kamahire si popa meke pureke. 13 Totoso va siṉi gami sari na vovoina vaeni koadi hire si vaquradi si arini. Ba dotu! Rikata si arini. Sari mami poko na sadolo ba rikata tugo koasa inene gelenaena.”
14 Va liṉiliṉi rina tinoni Izireli sari na gedi ginani, ba lopu nanasa nia rini guguana sa dia vivinei koe Zihova. 15 Beto asa si tavetia e Zosua si keke vinariva egoi binaere koari na tinoni Qibione meke va malumi sa pude koa. Sari na koimata koasa butubutu Izireli si vala nia sa dia vina tatara pude kopu nia sa vinariva egoi.
16 Ṉeta rane hola gua ta evaṉa sa vinariva egoi, si tiqe gilania rina tinoni Izireli sapu hinokara koa kapaedi mo pa popoa Kenani sari na tie hire. 17 Ke taluarae sari na tinoni Izireli meke mudina ka ṉeta rane si kamo koari na vasileana lavata pu koai rina tie hire: Qibione, Kepira, Biaroti, meke Kiriati Zearimi. 18 Ba lopu boka va matei rini sina ele tavetia rina dia koimata sa vina tatara nabuna koarini pa pozana e Zihova sa Tamasa pa Izireli. Nominomi ni ri doduru tie koari koimata sa ginugua hie, 19 ba olaṉa si arini, “Ele tavetia gami koarini pa pozana e Zihova sa Tamasa pa Izireli sa mami vina tatara nabuna. Lopu kote boka va kaleani gami si arini kamahire. 20 Kaqu va malumi gami pude koa, laena gua sa mami vina tatara; be lopu gua, kote va kilasa gami e Zihova. 21 Va koai, ba kaqu mamaho huda na palepaleke kolo tadigita si arini.” Ke lopu va karia rini sa dia vina tatara koe Zihova.
22 Beto asa si tioko vagi e Zosua sari na tinoni Qibione, meke nanasi sa, “Venagua ke sekesekeini gami gamu, meke tozia koa gami sapu na mae mia gua tu pa seu sisigiti, ba na koa kapae mia mo koa gami? 23 Sina evaṉi gamu sapu gua asa, ta levei koe Tamasa si gamu. Sari na mia tie si kaqu na pinausu doduru totoso, mamaho huda, palepaleke kolo tana vetu tanisa qua Tamasa,” gua si asa.
24 Olaṉa si arini, “Palabatu, evaṉia gami sapu gua asa, sina avoso nia gami sapu hinokara hola sapu se Zihova sa mia Tamasa si garunia sa nabulu se Mosese pude ponini gamu sa doduruna sa popoa, meke va matei sari doduru tie pana rizu nuquru gamu. Evaṉia gami sina matagutu ni gamu gami; ruriti gami sari mami tinoa. 25 Kamahire si pa mia ṉiniraṉira si gami; tavetia mo gua sapu hiva taveteni gami gamu.” 26 Ke guahe si evaṉia e Zosua: Va sarei sa meke lopu va malumi sa sari na tinoni Izireli pude va matei. 27 Ba koasa totoso tugo asa si vata evaṉae ni pinausu mo sa pude mamaho huda meke palepaleke kolo tadi na tinoni Izireli meke tanisa hope te Zihova si arini. Kamo pa rane ṉinoroi korapa tavetia rini sa tinavete hie koasa vasina pu ta vizata pude tavahesi se Zihova.
* 9:7 Ekd 23:32, 34:12; Diut 7:2 * 9:10 Nab 21:21-35