8
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo naa xi chónda chin lepra
(Mr. 1:40-45; Lc. 5:12-16)
Hora xingajinxin ndo Jesús ijna̱, itsjé chujni ruéꞌe na̱ ndo. Ko konchjiñeꞌe naa xi niꞌe chónda xa ichin lepra ko bakeꞌexin ntatuchiꞌin xa ngajin ndo Jesús ko ndachro xa:
―Nchána, siá tjaunnta chao sinchexruananinta ―ichro xa.
Ko tjumeꞌe ndo Jesús ba̱ke̱ꞌe̱ itja ndo ngataꞌa xa ko ndachro ndo:
―Jaán tjaꞌon. Jai tsachrjaꞌa ichin jiꞌin.
Ko juexin ndachro ndo jaña, jeꞌe xa tuinxin kuachrjeꞌe xa ichin meꞌe.
Ko ndo Jesús ndache ndo xa:
―Xroꞌan ngisen tekiꞌé jiꞌin. Jeꞌo itjia ngajin xitaana ko tájuan juasiaa xranchi tsiketuanꞌan ndo Moisés ixi jaña tsonoꞌe xitaana ixi ó koxruanꞌan.
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo naa chajan
(Lc. 7:1-10)
Nchakon kuixinꞌin ndo Jesús tjajna Capernaum, konchjiñeꞌe naa xi capitán neꞌe Roma ko kuinóatée xa, ko jaꞌin ndachro xa:
―Nchána, nía jii naa chán nchexra̱na ko jeꞌe chán níexin chán ichin juaꞌi tontengini ko tsango tiín chán.
Meꞌe ndo Jesús juatingíexin ndo:
―Janꞌan itsji sintaxruanꞌan chán.
Ko xi capitán juatingíexin xa:
―Naꞌi, Nchána, janꞌan tikinixinnaꞌi tsixinꞌinnta nía. Jaꞌanta jeꞌo tetuenꞌennta ichin tsachrje ichin, ko jeꞌe chán tsoxruenꞌen chán. Janꞌan kaxon chonda ngisen tetuanna ko kaxon janꞌan chonda xi soldado tetuanꞌan. Nchakon janꞌan tetuanꞌan naa xi soldado ixi itsji xa xrojan no, jeꞌe xa titikaon xa. Ko janꞌan tetuanꞌan inaa xa tsi̱i̱ xa ndaꞌi, ko jeꞌe xa ti̱i̱ xa. Ko kaxon tetuanꞌan xi nchexra̱na xrojan ngeꞌe sincheꞌe xa, ko jeꞌe xa ncheꞌe xa ti ndachrja̱n.
10 Ko kuinꞌen ndo Jesús ngeꞌe ndachro xi capitán, tsango juincheꞌe ndo juaxruxin ngeꞌe chro xa, ko ndache ndo chujni steruéꞌe:
―Nduaxin xrontatjunta ixi xroꞌan ngisen nchijíi nunte Israel kui̱nꞌa̱n jaꞌin nichja ko tsango chuntia xranchi xi jiꞌi. 11  +*Janꞌan ntatjunta ixi tsi̱i̱ kueya chujni, ni tsi̱ꞌxi̱n chjuya ko ni tsi̱ꞌxi̱n retuya sinekaꞌo na̱ ndo Abraham ko ndo Isaac ko ndo Jacob ti jii nchia tetuanꞌan ndo Dio ngajní. 12  +*Ko kueya sen tikinixinꞌen xrobakeꞌe sen nchia ti tetuanꞌan ndo Dio, sen meꞌe tsachrjexin sen ntiꞌa, ko nduja tsakeꞌe sen ti naxixeꞌe ko ntiꞌa xrotsjanga sen ko tse̱to̱ neno sen ixi tsango xroxronka sen.
13 Tjumeꞌe ndo Jesús ndache ndo xi capitán:
―Itjia ndúya, ko tsonꞌen xranchi jaꞌa kuitikaoan.
Ko chán nchexrée xi capitán hora meꞌe koxruenꞌen chán.
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo jachée ndo Pedro
(Mr. 1:29-31; Lc. 4:38-39)
14 Ndo Jesús ikjui ndo ndoꞌa ndo Pedro ko ntiꞌa bikon ndo janchée ndo Pedro jitsinga jan ko tsango yaa jan súa. 15 Meꞌe ndo Jesús itsé ndo itja jan ko tuinxin kuachrjeꞌe jan súa, ko jaiko bingatjen jan juinchekonchjian jan ngeꞌe sine sen.
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo kueya sen niꞌe
(Mr. 1:32-34; Lc. 4:40-41)
16 Ko tiie meꞌe bikaoꞌe na̱ ndo Jesús kueya chujni chónda espíritue xi ñaꞌi ko jeꞌe ndo naáko chijni nichja ndo ko tuinxin kuachrjeꞌe na̱ espíritue xi ñaꞌi, ko kaxon juinchexruenꞌen ndo ikaxin ni niꞌe. 17 Jiꞌi konꞌen ixi jaña tsichronga ndo Isaías chijnie ndo Dio ó sée: “Jeꞌe ndo kuama ndo ichin chondana ko jeꞌe ndo kuama ndo ti tiínna ko ti sojiꞌana.”
Sen tjaun xroruéꞌe ndo Jesús
(Lc. 9:57-62)
18 Hora bikon ndo Jesús ixi kueya chujni xejo ngandajin ndo, kuetuanꞌan ndo ixi tsatsingatuꞌe sen ndalago. 19 Ko naa xi tjako ley kuetuanꞌan ndo Dio konchjiñeꞌe xa ngajin ndo Jesús ko ndachro xa:
―Maestro, janꞌan tjaꞌon xroruaꞌanta ko itsji ti no itsjinta.
20 Ko juatingíexin ndo Jesús ko ndachro ndo:
―Kutuunta chónda ba itjao̱* tejuaxinꞌin ba, ko kuxe chónda ba kakée ba. Ko Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, chóndaꞌi xjan ti no tsjokéexin xjan.
21 Ko naa sen chrikao ndo, ndachro sen:
―Nchána, chjánanta juachaxin tsjabaja ndotána.
22 Ko ndo Jesús juatingíexin ndo:
―Tuinxin ruaꞌna̱na jaꞌa. Tintuꞌé ni tsikenꞌen tsjabaa kichuu na̱.
Ndo Jesús nichjeꞌe ndo chrinto ko inda ko ndabakeꞌe nda
(Mr. 4:35-41; Lc. 8:22-25)
23 Ndo Jesús kuixinꞌin ndo nta̱barco ko sen teyuu chrikao ndo kaxon kuixinꞌin sen. 24 Kuania ichrin ko kui̱i̱ naa chrinto tsango soji ko ndachaon tsango soji jamangitaon nda. Ko ndo Jesús jijua ndo. 25 Tjumeꞌe sen teyuu chrikao ndo Jesús ikjui sen juinchexingameꞌe sen ndo ko ndachro sen:
―Nchána, tingijnaninta ixi xrojamangi nta̱barco.
26 Ko jeꞌe ndo ndachro ndo:
―¿Sonda stexronkanta, jaꞌanta? ¿Á chuntiaꞌinta ndo Dio?
Tjumeꞌe bingatjen ndo ko kuyakutee ndo chrinto ko ndachaon ko tuinxin ndabakeꞌe nda. 27 Ko sen ruéꞌe ndo ndastetsjeko sen ixi ngeꞌe konꞌen, ko ndachro sen:
―¿Ngixeꞌe xi jiꞌin?, ixi nichjeꞌe xa chrinto ko ndachaon ko titikaon nda.
Xi chónda espíritue Xixronꞌanxrée ste tjajna Gadara
(Mr. 5:1-20; Lc. 8:26-39)
28 Hora ndo Jesús kuiji ndo tuenxin ndachaon ti jii nunte Gadara, kuachrje kui̱i̱ yuu xi ste ti no xrabaa ni tsikenꞌen. Xi meꞌe chónda xa espíritue Xixronꞌanxrée ko tsango chinga ncheꞌe xa, meꞌe xronka chujni, méxin tatsingaꞌi na̱ ti jii chaꞌo meꞌe. 29 Ko xi meꞌe kuaxi kuyako xa ko ndachro xa:
―¿Sonda nchexronkana, Jesús, Chjenꞌen ndo Dio? ¿Á ó juiꞌia ixi sinchexronkana maski xratiꞌa nchakon sinchéña ijie̱ ngajinna?
30 Tjenka ntiꞌa jii kueya kuchinga steneña ba. 31 Ko espíritue Xixronꞌanxrée kuinóatée ngajin ndo Jesús ko ndachro:
―Siá tsantsjexianna ntiꞌi, tintuna̱na tsixinꞌinna kuchinga ste yáꞌa.
32 Ko ndachro ndo Jesús:
―Chao tixinꞌia ngaxinꞌin kuchinga.
Tjumeꞌe espíritue Xixronꞌanxrée kuachrjexin xi meꞌe ko kuixinꞌin ngaxinꞌin kain kuchinga. Ko kain kuchinga chrinka ba ti jii yasoꞌe, ko kuitsingangi ba inda, ko ntiꞌa kjunꞌen ba inda. 33 Ko ni stetsjeꞌe kuchinga xronka na̱ ko sabinga na̱ sakjui na̱ tjajna ko bekiꞌe na̱ chujni ngeꞌe konꞌen kuchinga ko ngeꞌe konꞌen xi kuachónda espíritue Xixronꞌanxrée. 34 Ko kain ni tjajna meꞌe ikjui na̱ ngajin ndo Jesús ko hora bikon na̱ ndo kuinóatée na̱ ngajin ndo ixi satsjixin ndo tjajna ntiꞌa.
+ 8:11 Lc. 13:29. + 8:12 Mt. 22:13; 25:30; Lc. 13:28. * 8:20 itjao̱ cueva