26
Ni ningakonꞌen ndo Jesús juao na̱ xranchi naatsóñaxón na̱ ndo
(Mr. 14:1-2; Lc. 22:1-2; Jn. 11:45-53)
Juexin chronga ndo Jesús kain jiꞌi, tjumeꞌe nichjeꞌe ndo sen teyuu chrikao ndo, ko ndachro ndo:
―Jaꞌanta noꞌanta ixi titjáña yuu nchakon tsaxi kia pascua ko Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, tsajon na̱ xjan ixi tsenito na̱ xjan nta̱cru.
Tjumeꞌe kain xitaana ícha tetuanꞌan ko xi tjako ley neꞌe ndo Dio ko xi tachríi tetuanꞌan tjajna judío, juaꞌo kichuu xa ti ntasien ndoꞌa xitaana ícha tetuanꞌan ndatinꞌin Caifás. Ko ntiꞌa juao na̱ xranchi sincheyeꞌe na̱ ndo Jesús ko xrotsé na̱ ndo ixi tjaun na̱ naatsóñaxón na̱ ndo. Ko kaxon ndachro na̱:
―Kain nchakon tsonchrjenꞌen kia, xroꞌan ngeꞌe sinchekuuna xi Jesús ixi batsoñao chujni tjajna.
Naa nchri bingamá nchra ndo Jesús inda chaxro xraxe
(Mr. 14:3-9; Jn. 12:1-8)
Ndo Jesús jii ndo tjajna Betania ndoꞌa ndo Simón, ndo kuachónda chinlepra. +*Meꞌe konchjiñeꞌe naa nchri ngajin ndo Jesús, ko bikaꞌo nchra naa xroxrao jitjiá inda chaxro xraxe, nda meꞌe tsango tjintee nda. Tjumeꞌe jeꞌe nchra bingamá nchra nda ngataꞌa jaa ndo. Ko sen teyuu chrikao ndo Jesús, hora bikon sen ngeꞌe juincheꞌe nchra, tsango koñaoꞌe sen nchra ko ndachro sen:
―¿Sonda juinchexienxian inda xraxe ña̱? Cháña xrokúchji̱ nda ko kueya tomi xrokuajon na̱ ixi jeꞌe nda ko tomi meꞌe xrochjeyeꞌe ni nóa.
10 Ndo Jesús kuinꞌen ndo ngeꞌe stendache sen nchra, meꞌe ndachro ndo:
―¿Sonda toñaoꞌenta nchra? Ti juincheꞌe nchra ngaji̱n, meꞌe naa ixra̱ tsango jian. 11 Sen nóa kain nchakon xrochondanta sen, ko janꞌan íseꞌa tsakeꞌe ngajinnta. 12 Ixi ti bingamána nchra inda chaxro xraxe, meꞌe xrondachro juinchekonchjianna nchra ixi xroxrabaana. 13 Ko nduaxin ntatjunta ixi nchakon tsinꞌen chujni chijnina nguixin ngataꞌa nunte xasintajni, kaxon xroxraxaon na̱ ixi jeꞌe nchra bingamána nchra nda chaxro xraxe.
Xi Judas juinchekji xa ndo Jesús
(Mr. 14:10-11; Lc. 22:3-6)
14 Tjumeꞌe naa xi teyuu chrikao ndo Jesús, ndatinꞌin xa Judas Iscariote, ikjui xa kuitsjeꞌe xa xitaana ícha tetuanꞌan 15 ko ndachro xa:
―¿Ngijanꞌin xrochjána̱na ko janꞌan tsingijna xrotséna ndo Jesús?
Ko xitaana tetuanꞌan juenga xa ꞌna̱ ngajin xi Judas, níi ite* tomi chika plata. 16 Ko nchakon meꞌe kuaxi xi Judas tjée xa ngiora tsajon xa ndo Jesús ngajin na̱.
Ndo Jesús ko sen teyuu chrikao ndo juine sen kónkjín meꞌe
(Mr. 14:12-25; Lc. 22:7-23; Jn. 13:21-30; 1Co. 11:23-26)
17 Nchakon xrangíxixín kia neꞌe nutja chondaꞌi ngeꞌe tjainxin nio, sen teyuu chrikao ndo Jesús konchjiñeꞌe sen ngajin ndo ko ndachro sen:
―Ndachronta, ¿no tjaunnta tsonchjian sinexinna nutja kia Pascua?
18 Tjumeꞌe jeꞌe ndo ndachro ndo:
―Itjinta tjajna ijié, ndoꞌa naa xi ko jaꞌin ndachenta xa: “Ndachro ndo nchekuanna̱na: Íseꞌa tsakeꞌe ngataꞌa nunte xasintajni, méxin nchanduya̱ tjaꞌon sinekiꞌan sen ntakuanꞌan ti nutja kia Pascua.”
19 Ko sen teyuu chrikao ndo Jesús juinchekonchjian sen ti sine sen kia Pascua xranchi jeꞌe ndo kuituanꞌan ndo.
20 Hora kontie ndo Jesús bakeꞌekao ndo sen teyuu ti jii mesa, 21 ko xra stene sen, jeꞌe ndo ndachro ndo:
―Nduaxin xrontatjunta ixi naa jaꞌanta tsajonninta ngajin ni ningakonna.
22 Ko meꞌe juincheniꞌe aséen sen ko ngujngu sen teyuu chrikao ndo kuaxi ndachro sen:
―Nchána, ¿á janꞌan sintaꞌa jaña?
23 Ko jeꞌe ndo juatingíexin ndo:
―Ngisen nekian ngaya latona, meꞌe sen sinchekjina. 24 Ko nduaxin Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, tsenꞌen xjan xranchi nichja xroon chijnie ndo Dio, ko lastu xi sinchekji xjan. Cháña xi meꞌe xrojongíeꞌa xa ngataꞌa nunte xasintajni.
25 Ko ndachro xi Judas, xi sinchekji ndo Jesús:
―Jaꞌanta ti nchekuannaninta, ¿á janꞌan sintakjinta?
Ko ndachro ndo Jesús:
―Jaꞌa ndachrua.
26 Ko xrastene sen, ndo Jesús itsé ndo naa nutja ko kuajon ndo juasaya ngajin ndo Dio. Tjumeꞌe konchrinjin ndo nio ko konchjeya ndo nio ngajin sen chrikao ndo ko ndachro ndo:
―Itsenta nutja ko intenta nio, ixi nutja jiꞌin xranchi xrokjui cuerpona.
27 Tjumeꞌe itsé ndo naa vaso jitjiá ndée tu uva ko kuajon ndo juasaya ngajin ndo Dio ko chjée ndo sen ko ndachro ndo:
―Tinꞌinnta kainnta 28 ixi jiꞌin ndée tu uva meꞌe xrokjui xranchi jnina, jni̱ konchjianxin ley natjúá, ko tsintji jni̱ kondeexin itsjé chujni ko jaña tsoméxin ti ndakoꞌa juincheꞌe na̱. 29 Ko jai ntatjunta ixi ítsiꞌa ndée tu uva íjngo, ti tsijija nchakon tsojuna ti jii juachaxin tetuanꞌan ndo Dio. Ko nchakon meꞌe tsiꞌi ndée tu uva natjúá íjngo.
Ndo Pedro xrondachro ndo chúxinꞌa ndo ndo Jesús
(Mr. 14:26-31; Lc. 22:31-34; Jn. 13:36-38)
30 Ko juexin itsje̱ sen naa soon, tjumeꞌe sakuintekji sen ijna̱ Olivo. 31 Ntiꞌa ndachro ndo Jesús:
―Tiie jai kain jaꞌanta íxrochuntiaꞌininta ixi ndachro xroon chijnie ndo Dio: “Sintaniꞌa ndo tingatjia kutuchjon ko kutuchjon xrochjekeꞌe ba.” 32  +*Ko nchakon xroxechónna tsitaoꞌannta itsjina nunte Galilea.
33 Ko ndo Pedro ndachro ndo:
―Maski kain sen tsintuꞌanta sen, janꞌan naꞌi.
34 Ko ndo Jesús juatingíexin ndo:
―Nduaxin xrontatjua jaꞌa tiie jai, xraxrotsje̱ꞌa kuntaxichíká níi vez, jaꞌa xrondachrora ixi chuxinꞌana.
35 Ko ndachro ndo Pedro:
―Maski naatsóñaxónna na̱, janꞌan xrondachrja̱nꞌi chuxinꞌanta.
Ko kain sen chrikao ndo jaña ndachro sen kaxon.
Ndo Jesús nichjeꞌe ndo Ndotée ndo ti jii ijngi Getsemaní
(Mr. 14:32-42; Lc. 22:39-46)
36 Tjumeꞌe kuiji ndo Jesús ko sen chrikao ndo ti jii naa huerto ndatinꞌin Getsemaní ko ndache ndo sen:
―Ntiꞌi tinteenta ko janꞌan itsji xronichjaꞌa Ndotána.
37 Tjumeꞌe sabikao ndo ndo Pedro ko yui chjenꞌen ndo Zebedeo ko tsango kuaxi koniꞌe aséen ndo. 38 Ko ndache ndo sen:
―Tsango jitoniꞌe aséenna xranchi ti xrokueꞌenna. Jaꞌanta ntiꞌi tituanꞌanta ko tarichrinꞌanta.
39 Ko sakjui ndo ícha kjínxin ko bakeꞌexin ntatuchiꞌin ndo ko kuisée ndo ti ngataꞌa inche ko jaꞌin nichjeꞌe ndo ndotée ndo:
―Ndotána, siá chao, tájonnta juachaxin ixi tsiꞌa ti tsango itsjá jitjiá copa jiꞌi. Ko ntatjunta ixi tsoenꞌa xranchi janꞌan tjaꞌon. Naꞌi. Jaꞌanta ncheꞌenta xranchi jaꞌanta tjaunnta.
40 Ko tjumeꞌe ikjan ndo Jesús ti no kuintuꞌe ndo sen ko jeꞌe sen stejua sen. Ko jaꞌin ndache ndo ndo Pedro:
―¿Á juaꞌi kuarichonnta naa hora? 41 Nichjeꞌenta ndo Dio ko tarichrinꞌanta ixi jaña sinchengachrueꞌa Xixronꞌanxrée asáanta ixi espírituanta tjée ndo Dio ko ntauꞌanta tjaunꞌa.
42 Tjumeꞌe sakjui ndo íjngo ko ó yuxin kuinóatée ndo ngajin Ndotée ndo, ko ndachro ndo:
―Ndotána, siá xrokonda tsiꞌi ti itsjá jitjiá copa jiꞌi ko jaña tjaun jaꞌanta, janꞌan tsitikaꞌon.
43 Ko ikjan ndo ti no ste sen ko jeꞌe sen stejua sen ixi tsango chjéꞌe sen kotachrin. 44 Ko sakjui ndo íjngo ko nínxin nichjeꞌe ndo Ndotée ndo ko xrajeꞌo kuinóatée ndo. 45 Tjumeꞌe ikjan ndo ti ste sen chrikao ndo ko ndachro ndo:
―¿Á xrarichrinnta ko stetjokaꞌanta? Ó kuitja hora Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, tsajon na̱ xjan ngaya itja chujni ñaꞌi. 46 Tingatjennta sachjina ixi ó kui̱i̱ xi sinchekjina ko jai tsajonna xa.
Xraxinꞌin na̱ ndo Jesús ndoꞌachjiso
(Mr. 14:43-50; Lc. 22:47-53; Jn. 18:2-11)
47 Ko xrajinichjao ndo Jesús, kui̱i̱ xi Judas, naa xi teyuxin chrikao ndo, ko tsango itsjé chujni bikaꞌo xa, ni steyá nta̱a̱ ko chika espada, ni meꞌe tsixruaꞌan xitaana tsango tetuanꞌan ko ni tachríi neꞌe tjajna judío. 48 Ko xi Judas, xi juinchekji ndo Jesús, jaꞌin tsindache xa na̱:
―Xi tsetoxin janꞌan, meꞌe xi xrotsénta.
49 Tjumeꞌe konchjiñeꞌe xa ngajin ndo Jesús ko ndachro xa:
―¿Á chao ritjennta, jaꞌanta ti nchekuannaninta?
Ko kue̱to̱xin xa ndo. 50 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―¿Ngeꞌe tjauan jaꞌa, xi tjento janꞌan?
Ko tjumeꞌe konchjiñeꞌe na̱ itsé na̱ ndo.
51 Ko naa sen teyuu chrikao ndo Jesús kuantsje xa chika espada ko konchrinjin xa ndatsjon naa xinchexrée xitaana tetuanꞌan. 52 Ko tjumeꞌe ndachro ndo Jesús:
―Xraxiꞌian chika ña̱ ngaya tjueꞌé chika, ixi kain sen tjayaxin chika espada, chika espada tsenxin sen kaxon. 53 ¿Ngeꞌe chrua jaꞌa, á juaꞌi tsjáncháꞌa Ndotána ko jeꞌe ndo xroxruanna ndo teyuu ejército sen ángel? 54 Ko siá xrokui̱i̱ sen ángel, jaña íxrokuenꞌa ti nichja xroon chijnie ndo Dio ó seno.
55  +*Tjumeꞌe ndo Jesús ndache ndo ni kui̱i̱ itsé ndo:
―Jaꞌanta yaꞌanta nta̱a̱ ko chika espada xranchi xrotsénta naa xicheꞌe. Ngujngu nchakon bakeꞌe ngaxinꞌin niꞌngo ixi ntakuanꞌannta ko tséꞌaninta. 56 Ko kain jiꞌi jaña xrokonda tsonꞌen, ixi jaña chronga sen tsikjin xroon chijnie ndo Dio ó saꞌó.
Tjumeꞌe kain sen chrikao ndo Jesús sabinga sen ko jeꞌo ndo kuituꞌe ndo.
Bikao na̱ ndo Jesús ngajin ni nchéña ijie̱
(Mr. 14:53-65; Lc. 22:54-55, 63-71; Jn. 18:12-14, 19-24)
57 Tjumeꞌe ni tsé ndo Jesús bikao na̱ ndo ngajin xitaana ícha tetuanꞌan ndatinꞌin Caifás, ko ntiꞌa ste kain ni tjako ley neꞌe ndo Dio ko xi tetuanꞌan niꞌngo. 58 Ko ndo Pedro imao jiruéꞌe ndo ko kuiji ndo ti ntasien ndoꞌa xitaana tetuanꞌan ko hora kuixinꞌin ndo ntiꞌa, bakeꞌe ndo tjenka ti ste xi stendáa ntiꞌa ixi tjaun ndo xrotsjeꞌe ndo ngeꞌe tsonꞌen.
59 Ko xitaana ícha tetuanꞌan ko xi tachríi, ni meꞌe tjaun na̱ tsjankataꞌa na̱ ndo Jesús ijie̱ maski nduaxinꞌa ti ndachro na̱ ixi tjaun na̱ naatsóñaxón na̱ ndo. 60 Ko xroꞌan ti ndakoꞌa kuitja na̱, maski kuiji kueya chujni juangíꞌe na̱ ndo. Ko ni meꞌe ncheya na̱, ko tjumeꞌe kui̱i̱ íjngo yuu ni nduaxinꞌa nichja, 61  +*ko ndachro na̱:
―Xi Jesús jiꞌi kuinꞌanna ndachro xa: “Janꞌan chao tsonchjejin ningue ndo Dio, ko jeꞌo níi nchakon sintakonchjianxin niꞌngo íjngo.”
62 Ko xitaana ícha tetuanꞌan bingatjen xa ko juanchangiꞌe xa ndo Jesús:
―¿Á tsjateeꞌa ti ngeꞌe ichro ni tjangiꞌa?
63 Ko ndo Jesús nichjaꞌi ndo. Ko ndachro xitaana ícha tetuanꞌan:
―Janꞌan tituanꞌan ixi nombrée ndo Dio, ndo jichón, ixi xrondachijiana, ¿á jaꞌa ndo Cristo, Chjenꞌen ndo Dio?
64 Ko ndo Jesús jaꞌin juatingíexin ndo:
―Jaꞌa ndachijiana jaña. Ko janꞌan kaxon xrontatjua ixi jai tsaxi tsikonnta Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, tsakeꞌe xjan ndatsjonxin jian ti jii ndo Dio, ndo tsango tituanꞌan, ko tsikonnta xjan tsi̱ꞌxi̱n xjan ngajní ngakjenꞌen itjui̱.
65 Ko xitaana ícha tetuanꞌan, tsango koñao xa ko kuinchje xa manta jitsáa xa ko ndachro xa:
―Xiꞌi tsango nichjangíꞌe xa ndo Dio. ¿Ngeꞌe ícha tjaunnta tsinꞌennta? Íxrokondaꞌi xi tangi. Ti kuinꞌenna nichjangíꞌe xa ndo Dio, ixi meꞌó. 66 ¿Ngeꞌe ichro jaꞌanta?
Ko ni kaxin jaꞌin juateꞌe na̱:
―Xiꞌi chónda xa ijie̱, xrokonda tsenꞌen xa.
67 Tjumeꞌe kuaxi na̱ bikitée na̱ ndo ndatée na̱ ngaya ikon ndo ko ikaxin na̱ kuandeꞌe na̱ ito̱n ikon ndo. 68 Ko ndachro na̱:
―Siá nduaxin jaꞌa ndo Cristo, ndachrua ngisen kuandaꞌa ito̱n.
Ndo Pedro ndachro ndo ixi chúxinꞌa ndo ndo Jesús
(Mr. 14:66-72; Lc. 22:56-62; Jn. 18:15-18, 25-27)
69 Ko ndo Pedro jii ndo ti jii ntasien nchia, ko konchjiñeꞌe naa nchri ncheꞌe ixra̱ ntiꞌa ko ndachro nchra:
―Jaꞌa kaxon kuajikuꞌa xi Jesús, xi nunte Galilea.
70 Ko kain ni ste ntiꞌa kuinꞌen na̱ ngeꞌe juateꞌe ndo Pedro:
―Janꞌan chuxinꞌa xi ña̱.
71 Tjumeꞌe ndo Pedro kuachrje ndo nduja ko tjenga nta̱chja inaa nchri bikon nchra ndo ko ndache nchra kain ni ste ntiꞌa:
―Xi jiꞌi kaxon chrikao xa xi Jesús neꞌe tjajna Nazaret.
72 Tjumeꞌe ndo Pedro ndachro ndo íjngo ixi jeꞌe ndo chúxinꞌa ndo ndo Jesús:
―Ndo Dio noꞌe ndo ixi janꞌan chuxinꞌa xi ña̱.
73 Ko nchion tjumeꞌe ni ste ntiꞌa, konchjiñeꞌe na̱ ti jii ndo Pedro ko jaꞌin ndachro na̱:
―Jaꞌa nduaxin kuajikuꞌa xi Jesús ixi kaxon nichja xranchi jeꞌe xa.
74 Ko ndo Pedro kuaxi benga ndo teka ko ndachro ndo:
―Janꞌan chúxinꞌa xi ña̱.
Ko hora meꞌe itsje̱ kuntaxichíká. 75 Ko ndo Pedro xraxaon ndo ti nichja ndo Jesús: “Ko xraxrotsje̱ꞌa kuntaxichíká níi vez, jaꞌa xrondachrua ixi chuxinꞌana.” Tjumeꞌe ndo Pedro kuachrje ndo nduja ko tsango tsjanga ndo.
+ 26:7 Lc. 7:37, 38. * 26:15 ite diez + 26:32 Mt. 28:16. + 26:55 Lc. 19:47; 21:37. + 26:61 Jn. 2:19.