25
Ndo Jesús juakoxin ndo ixi ite nchrichajan
+*Ndo Jesús ndachro ndo:
―Ti tetuanꞌan ndo Dio tsonꞌen xranchi konꞌen ti ite nchrichajan, nchrichan ikjui ti kuteꞌe chujni, ko kain jeꞌe nchrichan itsé nchrichan ti tikia ndaxiꞌe ko kuachrje nchrichan kuichónꞌen nchrichan ndo tsuteꞌe. Naꞌó nchrichan meꞌe tsango jian titikaon nchrichan ko naꞌó nchrichan tsango seꞌe nchrichan. Ko nchrichan seꞌe bikao nchrichan ti no tikia ndaxiꞌe ko tsikikaoꞌa nchrichan yee ndaxiꞌe xrochexin xroꞌi. Ko nchrichan jian titikaon bikao nchrichan ti no tikia ndaxiꞌe ko kaxon bikao nchrichan ícha ndaxiꞌe ixi tsangaꞌi xroie nchrichan. Ko konchrjenꞌen ndo tsuteꞌe, ko jeꞌe nchrichan itja̱ jaa nchrichan ko kuejua nchrichan. Ko ngusine tiie kuinꞌen nchrichan nichja kaxin chujni: “Ó kui̱i̱ ndo tsuteꞌe, tachrjenta ixi ó kui̱i̱ ndo.” Meꞌe kain nchrichajan bingatjen nchrichan ko kuaxi bikia nchrichan ndaxiꞌe. Ko naꞌó nchrichan seꞌe, juanchia nchrichan ndaxiꞌe ngajin naꞌó nchrichan jian titikaon: “Chjána̱nanta nchíín ndaxiꞌe ixi jitanga xroina̱na.” Ko nchrichan jian titikaon ndachro nchrichan: “Naꞌi, ixi batsitjáñaꞌina ndaxiꞌe janꞌanna ko jaꞌanta. Cháña itjinta tikeꞌnanta ndaxiꞌe ti no nchekji na̱ nda.” 10 Ko naꞌó nchrichan seꞌe, nandá kuachrje nchrichan bikeꞌna nchrichan ndaxiꞌe, ko jeꞌe ndo tsuteꞌe kui̱i̱ ndo. Ko nchrichan naꞌó, jian titikaon, kuixinkao nchrichan ndo tsuteꞌe, ko bijeꞌe nta̱chja. 11  +*Ko tjumeꞌe kui̱i̱ naꞌó nchrichan seꞌe, ko kuaxi ndachro nchrichan: “Jaꞌanta ti tsutaꞌanta, tantjeꞌenta nta̱chja ixi tsixinꞌinna.” 12 Ko jeꞌe ndo jaꞌin juatingíexin ndo: “Janꞌan nduaxin ntatjunta ixi chuxinꞌanta.”
13 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―Tarichrinꞌanta ko jian tsjeꞌenta ixi noaꞌinta ngixeꞌe nchakon ko ngiora tsi̱i̱ Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni.
Ndo Jesús juakoxin ndo ixi tomi
14  +*Tjumeꞌe ndachro ndo Jesús:
―Ti no tituanꞌan ndo Dio tsonꞌen xranchi naa xi satsji xa ikjín, meꞌe kuiyeꞌe xa xinchexrée xa ko bakeꞌe xa ngaya itja xinchexrée xa kain ti tjintee chónda xa ixi xinchexrée xa sinchencheꞌe xa tomi xra̱.
15 ’Ko naa xinchexrée xa kuayéꞌe xa naꞌó mil tomi, ko inaa xinchexrée xa kuayéꞌe xa yuu mil tomi, ko xi nínxin kuayéꞌe xa naa mil tomi. Ko xi tomie kuajon xa tomi ngajin xinchexrée xa xranchi bikon xa chjakonꞌen xinchexrée xa. Ko juexin kuajon xa tomi, tjumeꞌe sakjui xa ikjín. 16 Ko xi kuayéꞌe naꞌó mil tomi juinchencheꞌe xa tomi xra̱ ko juacha xa íjngo naꞌó mil tomi. 17 Jaña kaxon xi kuayéꞌe yuu mil tomi juacha xa íjngo yuu mil tomi. 18 Ko xi kuayéꞌe naa mil tomi ikjui xa ko juinchéña xa naa tuye ko juabaa xa tomie nchée xa.
19 ’Ko kuatsinga itsjé nano ikjan nchée xinchexra̱ meꞌe, ko juinchéñakaꞌo kichuu xa kuenta. 20 Ko saꞌó kui̱i̱ xi kuayéꞌe naꞌó mil tomi ko chjée xa nchée xa íjngo naꞌó mil tomi ti juacha xa ko ndachro xa: “Jaꞌanta chjánanta naꞌó mil tomianta ko janꞌan juacha íjngo naꞌó mil tomi.” 21 Tjumeꞌe nchée xinchexra̱ meꞌe ndachro: “Chao jian juincheꞌe jaꞌa, xinchexráana, ixi jian kuitikaoan. Ti kueyaꞌi tomi tjáꞌa ko jian juincheꞌe, ko jai ícha kueya tsayeꞌé. Takeꞌé juaxruxin jaꞌa.” 22 Tjumeꞌe kui̱i̱ xi kuayéꞌe yuu mil tomi ko ndachro xa: Yuu mil tomi chjánanta ko ntiꞌi jii íjngo yuu mil tomi juacha. 23 Tjumeꞌe nchée xa ndachro: “Chao juincheꞌe jaꞌa, xinchexráana, ixi jaꞌa jian kuitikaoan. Ko maski tsjéꞌa kuayéꞌe, jian juinchencheꞌe tomi xra̱, ko jai ícha itsjé tsayeꞌé. Tatsinga ko juaxruxin tsojuna.” 24 Tjumeꞌe kui̱i̱ xi kuayéꞌe naa mil ko ndachro xa: “Nchána janꞌan nóna ixi jaꞌa chujni tsango ji̱nta̱ ixi tayeꞌé ngeꞌe tikinixianꞌia ko tjejua ti no bengaꞌia. 25 Méxin, xronkana ko ikjui juabaa tomia, tayeꞌé tomia. Ntiꞌi jii tomi.” 26 Tjumeꞌe juateꞌe nchée xinchexra̱ meꞌe ko ndachro xa: “Jaꞌa xinchexra̱ tsango ñaꞌia ko tsango saꞌa. Siá noꞌa ixi janꞌan tsango ji̱nta̱na ko tandáa ti no bengaꞌi ko tjejo ti no kuintjíꞌa tse̱e̱, 27 cháña xrokuajuan tomina ngajin ninchexra̱ banco. Ntiꞌa xrojuinchencheꞌe na̱ tomina xra̱, ko nchakon xrojuiꞌi janꞌan xrokuayaꞌa̱ chjenꞌen tomina.” 28 Kaxon jaꞌin ndachro xa: “Tantsjeꞌenta xi jiꞌin tomi chónda xa ko chje̱ꞌénta xi chónda ite mil tomi 29  +*ixi ngisen chónda itsjé tomi, jeꞌe sen tsayéꞌe sen ícha, ko ngisen tsjéꞌa chónda, ti tsjéꞌa chónda sen kaxon ti meꞌe tsachrjeꞌe sen. 30  +*Ko xinchexra̱ ñaꞌi, xi seꞌe, tjankanta xa nduja ti naxixeꞌe, ntiꞌa xrotsjanga xa ko tse̱ꞌto̱ neno xa.”
Tsoñeꞌe ijie̱ chujni ste nunte xasintajni
31  +*’Nchakon xrokjan Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, tsikaꞌo xjan ijié juachaxin ixi tsango tsituanꞌan xjan ko tsi̱i̱ kain sen ángel ko tjumeꞌe tsetaꞌa xjan ntaxitaon ko xrochónda xjan ijié juachaxin. 32 Ko ntiꞌa xroxejo kain chujni neꞌe kain tjajna nunte xasintajni, ntiꞌa tsantsjendexin xjan ngujngu chujni, xranchi ncheꞌe sen tingatjia kutuchjon, tantsjendáa sen kutuchjon ko nango tsakeꞌe kubito. 33 Ko tsakeꞌe xjan kutuchjon ndatsjonxin jian ko kubito ndatsjonxin ikjon. 34 Tjumeꞌe ndo rey xrondache ndo sen ste ndatsjonxin jian: “Xrokui̱i̱nta ti juinchenchaonnta Ndotána ixi tsayeꞌenta ti juintakitonꞌannta ndo, ti juinchéña ndo nchakon xrangíxixión kóña nunte xasintajni, 35 ixi kuenꞌenna jinta ko jaꞌanta chjánanta juiné, ko kuenꞌenna inda ko kuajonnta ngeꞌe kuiꞌi, kuaji xranchi naa chujni kui̱xi̱n ikjín ko jaꞌanta kuajonnta ti no jokéna. 36 Ko chondaꞌi ngeꞌe tsaria ko jaꞌanta juinchekitsiininta, ko konína ko jaꞌanta juasotsjenaninta, ko ndoꞌachjiso bakeꞌé ko juasonta bikitsjenanta.” 37 Ko tjumeꞌe sen ncheꞌe jian ndachro sen: “Nchána, ¿ngisa bikona kuenꞌennta jinta ko kuajonna ngeꞌe juintenta?, ko, ¿ngisa bikona ixi kuenꞌennta inda ko kuajonna ngeꞌe kuiꞌinta? 38 ¿Ko ngisa bikonanta xranchi naa ni kui̱xi̱n ikjín ko kuajonna ti no jokáꞌanta? ¿Ko ngisa bikona ixi chondaꞌinta ngeꞌe tsarianta ko janꞌanna juintakitsananta? 39 ¿Ko ngisa bikona koniꞌanta o̱ bakeꞌenta ndoꞌachjiso ko juasotsjaꞌananta?” 40 Ko ndo Rey xrondachro ndo: “Nduaxin ntatjunta nchakon bingijnanta naa sen kichuunta, sen ícha nóa, meꞌe xranchi xrobingijnaninta janꞌan.”
41 ’Tjumeꞌe ndo Rey kaxon xrondache ndo ni ste ndatsjonxin ikjon: “Jaꞌanta ti yamanta ijie̱, satjixinnta ti ritjén janꞌan ko itjinta ti jii xroꞌi naiꞌa tsanga jichónꞌen xrochexin Xixronꞌanxrée ko kain ni ángel neꞌe xa. 42 Ixi kuenꞌenna jinta ko jaꞌanta kuajonꞌanta juiné ko kuenꞌenna inda ko kuajonꞌanta inda kuiꞌi. 43 Kuaji xranchi naa ni kui̱xi̱n ikjín ko jaꞌanta kuajonꞌanta ti no xrojukéna ko kuachondaꞌi manta tsaria ko jaꞌanta xroꞌan ngeꞌe chjánanta tsaritsaꞌa, konína ko bakeꞌé ndoꞌachjiso ko jaꞌanta juasoꞌanta tsjenanta.” 44 Tjumeꞌe jeꞌe na̱ kaxon xrondachro na̱: “Nchána, ¿ngisa bikona ixi kuenꞌennta jinta ko kuenꞌennta inda ko tjaꞌinanta, ko xranchi ni kui̱xi̱n ikjín ko chondaꞌinta ngeꞌe tsarianta ko niꞌanta ko jijaꞌa̱nta ndoꞌachjiso ko janꞌanna binginaꞌinanta?” 45 Tjumeꞌe Ndo Rey jaꞌin tsjateꞌe ndo: “Nduaxin ntatjunta ixi siá bingijnaꞌinta naa chujni kichuunta, naa ni ícha nóa, meꞌe xranchi janꞌan xrojuinchenaninta.” 46 Ko ni ñaꞌi satsji na̱ ti no tsikaon na̱ kain nchakon. Ko sen jian ncheꞌe itsji sen ti tsechón sen kain nchakon ―jaña chronga ndo Jesús.
+ 25:1 Lc. 12:35. + 25:11 Lc. 13:25. + 25:14 Lc. 19:11-27. + 25:29 Mt. 13:12; Mr. 4:25; Lc. 8:18. + 25:30 Mt. 8:12; 22:13; Lc. 13:28. + 25:31 Mt. 16:27; Mt. 19:28.