12
Sen chrjikao ndo Jesús kuantsjengí sen trigo nchakon tjokéꞌe na̱
(Mr. 2:23-28; Lc. 6:1-5)
Naa nchakon tjokéꞌe sen judío, ndo Jesús ko sen teyuu chrikao ndo kuatsinga sen ti jii naa nunte tsikinga noatrigo; sen teyuu chrikao ndo kuenꞌen sen jinta, méxin kuaxi sen kuantsjengí sen trigo ko juine sen noa. Ko ni fariseo bikon na̱ ngeꞌe stencheꞌe sen teyuu chrikao ndo Jesús ko ndachro na̱:
―¿Á ritsjeꞌe ngeꞌe stencheꞌe ni chrjikoꞌa ixi jai nchakon tjokéꞌeni?, juaꞌi sincheꞌe ni jaña.
Ko jeꞌe ndo juatingíexin ndo:
―¿Á noaꞌinta ngeꞌe jitaxin xroon ti juincheꞌe ndo rey David ko sen chrikao ndo, hora kuenꞌen sen jinta? Kuixinꞌin sen ndoꞌa ndo Dio ko juine sen nutja tikinixinꞌen ndo, ko jeꞌe ndo David ko sen ruéꞌe ndo, jeꞌe sen tikinixinꞌa sen xrojuine sen nutja meꞌe; jeꞌo sen taana. Kaxon, ¿á bikonꞌanta xroon tsikjin ndo Moisés ti ndachro ixi ndotaana chao ncheꞌe ndo ixra̱ ngaxinꞌin niꞌngo nchakon tjokéꞌeni ko xroꞌan ijie̱ kuama ndotaana? Ko nduaxin xrontatjunta ixi ngisen jinichjaꞌanta jai ícha tetuanꞌan ixi niꞌngo. +*Ko jaꞌanta tienxinꞌanta ti ndachro xroon chijnie ndo Dio: “Janꞌan ndo Dio tjaunꞌa tsonꞌinta iko ko tsjaakanta jnié ba tsayáꞌa̱ janꞌan. Janꞌan tjaꞌon tsingijnanta ko xrotjueꞌe kichuunta”, siá xrokuienxinnta chijni jiꞌi, xrojuankataꞌinta ijie̱ ngataꞌa chujni xroꞌan ngeꞌe sínká. Ko Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, chónda xjan ijié juachaxin ngataꞌa nchakon tjokéꞌeni ―ichro ndo Jesús.
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo naa xi tsixema itja
(Mr. 3:1-6; Lc. 6:6-11)
Ndo Jesús sakjuixin ndo ntiꞌa ko tjumeꞌe kuixinꞌin ndo naa ningue ni judío. 10 Ko ntiꞌa jii naa xi tsixema naa itja ko ntiꞌa kaxon ste kaxin xi fariseo ko tjaun xa tsjankataꞌa xa ijie̱ ngajin ndo Jesús, méxin juanchangiꞌe xa ndo:
―¿Á chao tsoxruenꞌen naa sen niꞌe nchakon tjokéꞌeni?
11  +*Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―¿Á xrojan jaꞌanta chondanta naa kutuchjon ko iko meꞌe xrokuitsingaya ba naa tuye nchakon tjokéꞌeni, á xrokjuiꞌanta ko xrokuantsjenta ba? 12 Naa chujni ícha tjintee ixi naa kutuchjon. Méxin, chao sincheꞌeni ti jian maski nchakon tjokéꞌeni.
13 Tjumeꞌe ndache ndo xi niꞌe:
―Tinxe tjáa.
Ko jeꞌe xa kuinxe itja xa ko itja xi meꞌe tuinxin koxruenꞌen. 14 Tjumeꞌe xi fariseo kuachrjexin xa niꞌngo ko stetoñao xa ko stexraxaon xa xranchi sincheꞌe xa ixi tsóña xa ndo Jesús.
Ndo Jesús, ndo tsikincheꞌe ndo Dio
15 Ndo Jesús konoꞌe ndo ixi ngeꞌe stexraxaon xi fariseo, meꞌe sakjuixin ndo ntiꞌa ko kueya chujni ruéꞌe ndo ko juinchexruenꞌen ndo kain chujni niꞌe, 16 ko kuetuenꞌen ndo chujni ruéꞌe ndo ixi xrochrongaꞌi na̱ ngisen jeꞌe ndo. 17 Jaꞌin konꞌen ixi ó sée tsichronga ndo Isaías chijnie ndo Dio:
18 Ndo kuinchaꞌa, ntiꞌi jii ndo ngajinnta, ndo sincheꞌe ixra̱ ngaji̱n,
janꞌan tsango tjuaꞌa ndo ko jeꞌe ndo tsango nchexruxinꞌen ndo aséenna,
ko janꞌan tsakée espírituna ngataꞌa ndo
ixi jeꞌe ndo xrochronga ndo chijnina ngajin kain tjajna jii ngataꞌa nunte xasintajni,
ko chijnina meꞌe tsóñaxin ijie̱ ngataꞌa kain chujni tsitikaonꞌana.
19 Tsjakaxinꞌa ndo ko xroꞌan ngisen tsuyakuꞌe ndo,
méxin tsienꞌa na̱ tée ndo ngaya chaꞌo.
20 Ko ísincheníeꞌa ndo sen ó tsikoniꞌe,
ko juaꞌi naatsóñaxón ndo sen ó jiteꞌen.
Naꞌi.
Jeꞌe ndo sinchesoji ndo aséen sen sojiꞌa
ko jeꞌe ndo sincheꞌe ndo ixra̱ tsija nchakon jeꞌe ndo sinchéña ndo ijie̱.
21 Ko kain chujni nunte xasintajni xrochuntia na̱ ngajin ndo.
Jaña tsichronga ndo Dio ó seno.
Ni fariseo tjangiꞌe na̱ ndo Jesús
(Mr. 3:19-30; Lc. 11:14-23; 12:10)
22 Kaxin chujni bikaꞌo na̱ naa xi niꞌe ixi ndo Jesús sinchexrjuenꞌen ndo xa. Xi meꞌe tikonꞌa xa ko nichjaꞌi xa ixi chónda xa espíritue Xixronꞌanxrée. Ko ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo xa ko tuinxin nichja xa ko bikon xa. 23 Ko kain chujni ste ntiꞌa xronka na̱ ko tjanchangíꞌe kichuu na̱:
―¿Á jeꞌa jiꞌi ndo Jesús, ndo xroxruanꞌan ndo Dio tsikachrjenixin ndo David?
24  +*Ko kuinꞌen xi fariseo ixi jaña stenichja na̱, méxin ndachro xa:
―Xi Jesús jiꞌi tantsje xa espíritu ñaꞌi ixi chónda xa juachaxien Xixronꞌanxrée, xi tsango ñaꞌi, xi tetuenꞌen kain espíritu meꞌe.
25 Ko jeꞌe ndo noꞌe ndo ngeꞌe stexraxaon xa, meꞌe ndachro ndo:
―Xroꞌan nación jii, ixi jeꞌo na̱ tsinteke̱to̱kaꞌo kichuu na̱, ko siá jaña sincheꞌe na̱, nación meꞌe tsjexin. Ko naa tjajna ti tinteke̱to̱kaꞌo kichuu na̱, kaxon tuinxin ni meꞌe xrochjekeꞌe na̱ ko tjajna meꞌe tsitjáña tjajna. Kaxon naa ndo tata ko chjenꞌen ndo, siá jeꞌo sen tsinteke̱to̱kaꞌo kichuu sen, sen nchia meꞌe xrochjekeꞌe sen ko tsitjáña sen. 26 Ko siá Xixronꞌanxrée jeꞌo xa tsantsje xa naa espíritu tikinixinꞌen xa jixinꞌin ngaxinꞌin naa chujni, jeꞌo xa tsonchjejin xa ti tituanꞌan xa. 27 Ko jaꞌanta ndachronta ixi janꞌan tantsje espíritu tikinixinꞌen Xixronꞌanxrée ixi jeꞌe xa chjána xa juachaxin. Siá nduaxin meꞌe, ¿ngisen tajon juachaxin ngajin ni ruaꞌanta ixi jeꞌe na̱ tantsje na̱ kaxon espíritue Xixronꞌanxrée? Ni ruaꞌanta meꞌe tjakoxin na̱ ixi jaꞌanta noaꞌinta ngeꞌe nichjanta. 28 Ko siá janꞌan ixi espíritue ndo Dio tantsjexin espíritu tikinixinꞌen Xixronꞌanxrée chónda chujni, meꞌe xrondachro ixi juachaxien ndo Dio ó kui̱i̱ ti ste jaꞌanta.
29 ’Xranchi xrojan chujni te̱e tjaun tixinꞌin ndoꞌa naa xi tsango soji ko tjaun tse̱e ngeꞌe jii ndoꞌa xi meꞌe, ¿á jeꞌa saꞌó xrokonda tsitee xi ndoꞌa ko tjumeꞌe tsantsje kain ngeꞌe jii ngaxinꞌin ndoꞌa xa?
30  +*’Ngisen titikaonꞌa najanꞌan, sen meꞌe ningakonna sen, ko ngisen tingijnaꞌi ixra̱ ntaꞌa, sen meꞌe tingakonꞌen sen. 31 Méxin janꞌan ntatjunta chao tsoméꞌe kain ti ndakoꞌa ko ti nichjangí chujni ngajin ndo Dio. Ko ngisen xronichjangíꞌe Espíritue ndo Dio, sen meꞌe juaꞌi tsoméꞌe ti ndakoꞌa nichja sen. 32  +*Ko siá xrojan ngisen xronichjangíꞌe Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, tsoméꞌe kain ti nichjangí na̱ ko ti ndakoꞌa juincheꞌe na̱. Ko ngisen xronichjangíꞌe Espíritue ndo Dio, naiꞌa tsoméꞌe ti ndakoꞌa nichja na̱.
Nta̱a̱ tajon tu jian ko nta̱a̱ tajon tu xroꞌan xrée
(Lc. 6:43-45)
33  +*’Naa nta̱a̱ jian tajon nta̱a̱ itu jian ko naa nta̱a̱ xroꞌan xrée kaxon xroꞌan xrée tu tajon nta̱a̱. Méxin, naa nta̱a̱ tajon itu, itu tsichuxixinni nta̱a̱. 34  +*Jaꞌanta tsikachrjenixinnta kunchee, ¿méxin, xranchi xronichjanta ti jian siá jaꞌanta jeꞌa jiannta? Ixi chujni jian, nichja ti jian ko chujni ndakoꞌa ncheꞌe, nichja ti ndakoꞌa. Ixi ti nichja roꞌani meꞌe ti̱ꞌxi̱n aséenni. 35 Naa chujni jian nichja ngeꞌe ti jian ixi jian aséen. Ko chujni jianꞌi, ti ndakoꞌa nichja na̱, ixi ti ndakoꞌa jiá aséen na̱. 36 Ko janꞌan ntatjunta ixi tsi̱i̱ nchakon tsjexin kain ngeꞌe, nchakon meꞌe sinchéña ndo Dio ijie̱ ngajin chujni tsinichja ngeꞌe ndakoꞌa. 37 Ndo Dio sinchéña ndo ijie̱ ngajin ngujngu chujni, ngisen tsinichja jian, sen meꞌe tsoméꞌe ti ndakoꞌa juincheꞌe sen ko sen ndakoꞌa tsinichja, sen meꞌe tangi tsonꞌen sen.
Ni ndakoꞌa ncheꞌe, tjaun na̱ ixi ndo Jesús tsjako ndo naa ixra̱ ijié
(Mr. 8:12; Lc. 11:29-32)
38  +*Tjumeꞌe kaxin xi fariseo ko ni tjako chijnie ndo Dio ndache na̱ ndo Jesús:
―Jaꞌanta ti tjakonta, tjaꞌonna tsjakoꞌnaninta naa ngeꞌe xrochronga á nduaxin ndo Dio xruanꞌannta.
39  +*Ko jeꞌe ndo Jesús juatingíexin ndo:
―Jaꞌanta chujni ñaꞌi, ti chuntiaꞌinta ngajin ndo Dio, tjanchianta tsjáko naa ngeꞌe xrochronga á nduaxin ndo Dio xruanꞌanna ndo, ko janꞌan jeꞌo xrontatjunta ngeꞌe konꞌen ndo Jonás, ndo kuachronga chijnie ndo Dio ó saꞌó. 40 Ndo Jonás bakeꞌe ndo ngaya tse̱ꞌe̱ naa kuballena níi nchakon ko níi tiie, jaña kaxon Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, xrokonda xroxrabaa xjan níi nchakon ko níi tiie. 41 Nchakon tsjexin kain ngeꞌe ko tsoña̱ ijie̱, ni tjajna Nínive tsingatjen na̱ ko tsjangiꞌanta na̱ ko ndo Dio tsjankataꞌanta ndo ijie̱, ixi ni meꞌe, ni tjajna Nínive, tuinxin kuindoxin na̱ ti ndakoꞌa kuancheꞌe na̱ nchakon kuinꞌen na̱ chijnie ndo Dio tsichronga ndo Jonás. Ko jaꞌanta tinꞌennta chijnina ko tindoxinꞌanta ti ndakoꞌa ncheꞌenta ko janꞌan ícha tjinteena ixi ndo Jonás. 42 Kaxon nchri reina tsiki̱ꞌxi̱n no Níjin, naa tjajna tsango ikjín, kui̱i̱ nchra kuinꞌen nchra chijni kuanichja ndo Salomón, nchri meꞌe tsjankataꞌanta nchra ijie̱ nchakon tsoña̱ ijie̱, ixi jaꞌanta titikaonꞌanta ti nichja maski janꞌan ícha tjinteena ixi ndo Salomón.
Espíritue Xixronꞌanxrée ikjan
(Lc. 11:24-26)
43 ’Nchakon tachrjexin naa chujni naa espíritue Xixronꞌanxrée ko ichrji ti jii nunte xema ko titjaꞌi inaa chujni no tixinꞌin ixi tsjokéꞌe, meꞌe ndachro: 44 “Cháña xrokjanna nía ti kuachrjexin ko tsixinꞌin ntiꞌa íjngo.” Ko ti ikjan espíritu ñaꞌi nchia meꞌe, xroꞌan ngisen jixinꞌin nchia ko tjúá nchia. 45 Tjumeꞌe itji espíritu ñaꞌi ko tikao íjngo ya̱a̱to̱ espíritu ncheꞌe ixra̱ ngajin Xixronꞌanxrée ícha ñaꞌi. Ko kain espíritu ñaꞌi tixinꞌin ngaxinꞌin chujni meꞌe, ko chujni meꞌe ícha chjinga tsonꞌen ixi ti nchakon kuachónda naakua espíritu ñaꞌi. Jaña tsonꞌen kain chujni ndakoꞌa ncheꞌe jai.
Janée ndo Jesús ko sen kichuu ndo
(Mr. 3:31-35; Lc. 8:19-21)
46 Ko ndo Jesús xrajinichja ndo ngajin chujni ste ntiꞌa, janée ndo ko sen kichuu ndo kuiji sen ti jii ndo ko stechónꞌen sen nduja ixi tjaun sen xronichjeꞌe sen ndo. 47 Ko naa sen jii ntiꞌa ndache sen ndo Jesús:
―Janáanta ko sen kichuunta stechónꞌen sen nduja ixi tjaun sen xronichjaꞌanta sen.
48 Ko jeꞌe ndo Jesús ndachro ndo:
―¿Ngisen nduaxin janána ko sen kichian?
49 Tjumeꞌe juakoxin itja ndo ngajin sen teyuu chrikao ndo ko ndachro ndo:
―Sen jiꞌi meꞌe janána ko sen kichian, 50 ixi sen ncheꞌe ngeꞌe tjaun Ndotána jii ngajní, sen meꞌe janána ko sen kichian.
+ 12:7 Mt. 9:13. + 12:11 Lc. 14:5. + 12:24 Mt. 9:34; 10:25. + 12:30 Mr. 9:40. + 12:32 Lc. 12:10. + 12:33 Mt. 7:20; Lc. 6:44. + 12:34 Mt. 3:7; 23:33; Lc. 3:7; Mt. 15:18; Lc. 6:45. + 12:38 Mt. 16:1; Mr. 8:11; Lc. 11:16. + 12:39 Mt. 16:4; Mr. 8:12.