10
Ndo Jesús xruanꞌan ndo sen teyuu chrikao ndo
(Mr. 3:13-19; Lc. 6:12-16)
Ndo Jesús kuiyeꞌe ndo sen teyuu chrikao ndo ko chjée ndo sen ijié juachaxin ixi tsantsje sen espíritue Xixronꞌanxrée jitetuenꞌen aséen chujni ko sinchexrjuenꞌen sen kain ichin chónda chujni ko kain ti tiín na̱.
Jaꞌin kuinꞌin ti teyuu sen kuincheꞌe ndo Jesús, sen ruéꞌe ndo: saꞌó ndo Simón, ndo juinchekinꞌin sen Pedro, ko ndo kichuu ndo, ndo Andrés, kao ndo Jacobo ko ndo kichuu ndo ndatinꞌin Juan, chjenꞌen ndo Zebedeo. Ko ndo Felipe, ndo Bartolomé, ndo Tomás, ndo Mateo, ndo kuaxengeꞌe ꞌna̱ ti bajanchia xi tetuanꞌan, ko ndo Jacobo, chjenꞌen ndo Alfeo, ko ndo Lebeo, ndo tsikakeꞌe na̱ Tadeo. Kaxon ndo Simón, ndo baruéꞌe ni cananista, ko xi Judas Iscariote, xi juinchekji ndo Jesús.
Ndo Jesús kuajon ndo ixra̱ ngajin sen teyuu
(Mr. 6:7-13; Lc. 9:1-6)
Ndo Jesús xruanꞌan ndo sen teyuu ko jaꞌin ndache ndo sen:
―Tjiꞌanta ngajin chujni jeꞌa judío ko tixinꞌanta tjajna Samaria. Jaꞌanta itjinta ngajin chujni bingachrue xranchi kutuchjon, sen tikinixinꞌen tjajna Israel. Itjinta ko nchekuenꞌennta chujni ko jaꞌin nichjeꞌenta na̱: “Juachaxien ndo Dio jii ngajní ó tuinxin tsi̱i̱.” Sinchexruenꞌennta chujni niꞌe ko ni chónda ichin lepra ko nchengatjennta ni tsikenꞌen, tantsjenta espíritue Xixronꞌanxrée ko ti juachaxin kuitoꞌannta kaxon nchiki̱tonꞌennta chujni.
’Tikuꞌinta tomi chika oro, plata o̱ cobre, 10  +*ko nchakon tsaanta chaꞌo tikuꞌinta ngeꞌe sintenta, ko ngeꞌe taritsíinta, tikuꞌinta kaxon inaa kate xrochjanganta, ko tikuꞌinta ntakuto ixi sen ncheꞌe ixra̱ tikinixin tsayéꞌe sen ti sine sen.
11 ’Nchakon tsjasonta naa tjajna ijié o̱ naa tjajna nchíín, tjéenta naa ngisen ncheꞌe jian ko ntiꞌa tituanꞌanta ndoꞌa sen ti satsjixinjanta ntiꞌa. 12 Hora tsixinꞌinnta naa ndoꞌa sen, jaꞌin tájonnta juajna: “Juaxruxin xrochónda ngisen jii nchia jiꞌi.” 13 Ko sen ndoꞌa siá nduaxin jian aséen sen tsayéꞌe sen juaxruxin, ko siá naꞌi, satikuꞌunta juaxruxin meꞌe. 14  +*Ko siá xrojan ngisen chroꞌa tsituꞌanta ndoꞌa sen ko chroꞌa sen tsinꞌen sen ngeꞌe nichjanta, tachrjexinnta tjajna o̱ nchia meꞌe ko tontsjenganta tutáanta, jaña tsintji inche ixi jaña tsjakoxinnta ixi jeꞌe na̱ chroꞌa na̱ kuayéꞌe na̱ ngeꞌe ichronta. 15  +*+Ko nduaxin ndachrja̱n ixi nchakon tsoña̱ ijie̱ ti tsjexinja kain ngeꞌe, ni tjajna Sodoma ko Gomorra tantoꞌa tangi tsonꞌen na̱ xranchi ni tjajna tjaunꞌa na̱ kuinꞌen na̱ ti ndachronta.
Chujni xraningakonꞌen sen titikaon ndo Cristo
16  +*’Jai janꞌan xroxruanꞌannta xranchi kutuchjon ngakjenꞌen kundanixra. Méxin jaiko ko jian tsjeꞌenta xranchi kunchee ko kaxon ncheꞌenta xranchi kuntúá, nchejiéꞌa asáanta. 17  +*Jian tsjeꞌenta ixi kaxin chujni xrotsénta na̱ ko tsikuꞌunta na̱ ngajin ni tetuanꞌan, ko ngaxinꞌin ningue na̱, ntiꞌa tsikaonxinnta. 18 Ko tsikaannta na̱ ngajin xi tetuanꞌan ko ngajin xi rey ixi chuntianta ngaji̱n. Ko ntiꞌa xronichjanta ixi titikaonninta, tsinꞌen ni meꞌe ko tsinꞌen kaxon ni chúxinꞌa ndo Dio. 19 Ko nchakon tsikaannta na̱ ti ste xi tetuanꞌan, taꞌinta juachjaon ixi ngeꞌe xrondachronta o̱ ngeꞌe xronichjanta ixi hora meꞌe ndo Dio tsajon ndo ngeꞌe xronichjanta, 20 ixi jeꞌa jaꞌanta xronichjanta; Espíritue Ndotánta xronichjaxin ixi jaꞌanta.
21  +*’Chujni kichuu tsajon na̱ juachaxin ixi tsenꞌen ni kichuu na̱ ko ndotata tsajon ndo chjenꞌen ndo ixi tsóña na̱ xjan. Ko ichjan xraningakonꞌen xjan sen ndoꞌa xjan ko tsajon xjan sen ixi tsenꞌen sen. 22  +*Ko kaxon itsjé chujni xroningakonꞌannta ixi chuntianinta. Ko kain sen tsokuaxiꞌen kain jiꞌi ti tsjexinja kain ngeꞌe jii ngataꞌa xasintajni, sen meꞌe tsayéꞌe sen juachaxin tsechón sen kain nchakon. 23 Ko nchakon tsengixinnta na̱ tjajna jiꞌi, satinganta inaa tjajna. Ko nduaxin xrontatjunta xratsjexinꞌa satsjinta ngujngu tjajna tikinixinꞌen Israel, Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, xrokjan xjan tsi̱i̱ xjan ntiꞌi.
24  +*’Naa ndo tjako ícha tjintee ndo ixi sen nchekuenꞌen ndo, ko kaxon sen chónda ni nchexra̱, ícha tetuanꞌan jeꞌe sen ixi ni nchexrée sen. 25  +*Ko ngisen jitangi xroxraxaon sen ixi jeꞌo tjintee sen xranchi ndo nchekuenꞌen sen, ko ni nchexra̱ xroxraxaon na̱ ixi jeꞌo tsituanꞌan na̱ xranchi nchée na̱. Ixi siá ndotata juinchekinꞌin na̱ ndo Xixronꞌanxrée, sen ruéꞌe ndo ícha jaiko sinchekinꞌin na̱ sen jaña.
Ngisen chao xroxrakonꞌennta
(Lc. 12:2-9)
26  +*’Jaꞌanta xroꞌan ngisen xrakonꞌenta, ixi kain ti jixratja xrokonda tsonoxin, ko kain ti jimá xrokonda tsonoꞌeni ngeꞌe meꞌe. 27 Ko siá xrontatjunta xrojan ngeꞌe imao, jaꞌanta séen nichjanta tsinꞌen kain chujni. Ko siá tsekiꞌanta naa ngeꞌe ngaya ndatsjonnta, jaꞌanta séen tekiꞌénta chujni. 28 Xrakuenꞌanta chujni tsóña ntauꞌeni ixi ni meꞌe juaꞌi tsóña na̱ aséenni. Jaꞌanta xroxrakonꞌennta ngisen chao xroxruanꞌan asáanta ko ntauꞌanta ti jiche xroꞌi.
29 ’¿Á tuchji̱ꞌa yuu kuxechjan ixi naa tomi nchíín? Ko maski tjinteꞌa ba, ninaa ba tenꞌa ba siá Ndotánta Dio tsajonꞌa Ndo juachaxin. 30 Ko kaxon ndo Dio noꞌe ndo ngijanꞌin xrajaanta chondanta. 31 Méxin, jaꞌanta xrakonꞌanta ixi jaꞌanta ícha tjinteenta ixi kain kuxe.
Sen tosueꞌa ixi jeꞌe sen xrondachro sen ixi titikaon sen ndo Cristo
(Lc. 12:8-9)
32 ’Ko siá jaꞌanta xrondachronta ixi titikaonninta tsinꞌen chujni, kaxon janꞌan xrontatjan Ndotána jii ngajní ixi nduaxin meꞌe. 33  +*Ko ngisen xrondache chujni ixi janꞌan chuxinꞌana sen, janꞌan kaxon xrontatjan Ndotána jii ngajní ixi janꞌan chuxinꞌa sen.
Kondeexin ndo Jesús tse̱ꞌto̱ na̱
(Lc. 12:51-53; 14:26-27)
34 ’Xraxaonꞌanta ixi janꞌan bikian juaxruxin ngataꞌa nunte xasintajni. Naꞌi. Janꞌan bikian ti tse̱ꞌto̱ na̱. 35 Kondanaxin janꞌan tsinteke̱ꞌto̱ chujni; xi tse̱ꞌto̱ xa ngajin ndotée xa, ko nchrichajan tse̱ꞌto̱ nchrichan ngajin janée nchrichan, nchritakinda tse̱ꞌto̱ nchra ngajin jachée nchra. 36 Ko sen kichuunta, sen meꞌe ícha xroningakonꞌannta sen.
37 ’Ko ngisen ícha tjueꞌe ndotée o̱ janée, kaxon sen tjueꞌe ícha xitsiꞌe o̱ nchrichjeꞌen sen, sen meꞌe tikinixienꞌa sen xroruaꞌna sen. 38  +*Ko ngisen tsamaꞌi nta̱cru, ko xroruanaꞌi sen, sen meꞌe tikinixienꞌa sen tsinꞌin sen chujnina. 39  +*Ngisen tjaunꞌa tsenꞌen, sen meꞌe tsenꞌen sen, ko ngisen tsenꞌen ixi janꞌan, ngajin sen meꞌe janꞌan tsajon juachaxin tsechón sen kain nchakon.
Ngisen tsjacha tsayéꞌe naa ngeꞌe tsango jian
(Mr. 9:41)
40  +*’Ko nchakon xrojan ngisen xrondachro ixi chao tsatsinganta ngaxinꞌin ndoꞌa sen, sen meꞌe xranchi xrokuayéꞌe sen najanꞌan, ko siá janꞌan tsayéꞌena sen kaxon Ndotána Dio, ndo xruanꞌanna, tsayéꞌe ndo sen. 41 Ngisen tsayéꞌe ngaxinꞌin ndoꞌa naa sen nichja chijnie ndo Dio, sen meꞌe tsayéꞌe sen naa ngeꞌe tsango jian jii ngajní xranchi ti tsayéꞌe sen nichja chijnie ndo Dio. Ko ngisen tsayéꞌe naa chujni jian, chujni ndako ncheꞌe, sen meꞌe kaxon tsayéꞌe sen naa ngeꞌe jian jii ngajní xranchi ti tsayéꞌe sen jian ko ndako ncheꞌe. 42 Ko ngisen tsajon nchíín ndakin tsiꞌi naa chujni titikaonna, janꞌan xrotjáꞌa sen meꞌe naa ngeꞌe tsango tjintee tsayéꞌe sen.
+ 10:10 1Co. 9:14; 1Ti. 5:18. + 10:14 Hch. 13:51. + 10:15 Mt. 11:24. + 10:15 Lc. 10:4-12. + 10:16 Lc. 10:3. + 10:17 Mr. 13:9-11; Lc. 12:11, 12; 21:12-15. + 10:21 Mr. 13:12; Lc. 21:16. + 10:22 Mt. 24:9; Mr. 13:13; Lc. 21:17; Mt. 24:13; Mr. 13:13. + 10:24 Lc. 6:40; Jn. 13:16; 15:20. + 10:25 Mt. 9:34; 12:24; Mr. 3:22; Lc. 11:15. + 10:26 Mr. 4:22; Lc. 8:17. + 10:33 2Ti. 2:12. + 10:38 Mt. 16:24; Mr. 8:34; Lc. 9:23. + 10:39 Mt. 16:25; Mr. 8:35; Lc. 9:24; 17:33; Jn. 12:25. + 10:40 Lc. 10:16; Jn. 13:20; Mr. 9:37; Lc. 9:48.