23
Ndo Jesús jii ndo ngajin xi Pilato
(Mt. 27:1-2, 11-14; Mr. 15:1-5; Jn. 18:28-38)
Tjumeꞌe kain xa bingatjen xa ko sabikao xa ndo Jesús ngajin xi Pilato. Ko ntiꞌa kuaxi juankataꞌa xa ijie̱ ngajin ndo Jesús, ko ndachro xa:
―Janꞌanna kuitjána xi jiꞌi juinchexronka xa ni tjajnana̱na. Ko ndachro xa ixi xrokondaꞌi tsjengana iꞌna̱ ngajin xi tetuanꞌan Roma, ko kaxon ndachro xa ixi jeꞌe xa ndo Cristo, ko jeꞌe xa naa rey tetuanꞌan.
Ko tjumeꞌe xi Pilato juanchangiꞌe xa ndo Jesús:
―¿Á jaꞌa Rey tituenꞌen ni judío?
Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―Jaꞌa ndachrua.
Ko tjumeꞌe xi Pilato ndache xa xitaana tetuanꞌan ko ni bikao ndo Jesús:
―Xroꞌan ijie̱ titja janꞌan ngajin xi jiꞌi.
Ko kain ni ste ntiꞌa ícha séen kuyako na̱ ko ndachro na̱:
―Jeꞌe xa juincheyeꞌe xa kain ni tjajnana̱na ixi jée tjako xa. Ko kuaxi juako xa nunte Galilea, ko jai ó ntiꞌi tjajna Judea tjako xa.
Bikao na̱ ndo Jesús ngajin xi Herodes
Ko konoꞌe xi Pilato jiꞌi, ko juanchangi xa á ndo Jesús kui̱xi̱n ndo nunte Galilea. Ko ndachro na̱ ixi ntiꞌa tikinixinꞌen ndo, meꞌe xi Pilato kuetuanꞌan xa ixi satsikao na̱ ndo Jesús ngajin xi Herodes ixi xi meꞌe tituanꞌan nunte Galilea, ko nchakon meꞌe xi Herodes tsiki̱i̱ xa tjajna Jerusalén. Ko ti bikon xi Herodes ndo Jesús, tsango bakeꞌe xa juaxruxin ixi ó sée tjaun xa xrokuichuxin xa ndo ixi tsikinꞌen xa ngeꞌe jian kuancheꞌe ndo, ko tjaun xa xrobikon xa naa ixra̱ ijié* xrojuincheꞌe ndo Jesús. Ko xi Herodes juanchangiꞌe xa ndo Jesús itsjé ngeꞌe ko jeꞌe ndo xroꞌan ngeꞌe juatingíexin ndo. 10 Ko kaxon ntiꞌa konchjiñeꞌe itsjé xitaana tetuanꞌan ko itsjé xi tjako ley ko tsango kueya ijie̱ tjankataꞌa xa ndo Jesús. 11 Ko tjumeꞌe xi Herodes ko kain xi soldadoe xa kuaxi xa chinga juinchekao xa ndo Jesús, ko juanoa xa ndo, ko tjumeꞌe juinchekitsa xa ndo manta tetsáa xi rey. Tjumeꞌe xi Herodes kuetuanꞌan xa satsjikao na̱ ndo Jesús ngajin xi Pilato íjngo. 12 Nchakon meꞌe xi Pilato ko xi Herodes kuaxi tjento kichuu xa ixi seno kuaningakonꞌen kichuu xa.
Xi tetuanꞌan ndachro xa tsenꞌen ndo Jesús
(Mt. 27:15-26; Mr. 15:6-15; Jn. 18:39—19:16)
13 Tjumeꞌe xi Pilato kuiyeꞌe xa xitaana tetuanꞌan ko kain ni tetuenꞌen ni judío, ko ni tjajna, 14 ko ndache xa na̱:
―Jaꞌanta bikuunta xi jiꞌi, ko ndachronta ixi nchexronka xa ni tjajna, ko jaꞌanta kuinꞌennta ngeꞌe juanchangiꞌa xa, ko janꞌan kuitjaꞌi ijie̱ ngajin xa, xranchi jaꞌanta ndachronta. 15 Kaxon xi Herodes kuitjaꞌi xa ijie̱ ngajin xa, méxin íjngo xruanꞌan xa xi jiꞌi ntiꞌi. Ko ó bikonta ixi xroꞌan ijie̱ chónda xa tsikinixin tsenꞌen xa. 16 Ko tsetuanꞌan tsikaon xa, ko tjumeꞌe tsajon juachaxin satsji xa.
17 Ko kia meꞌe, xi Pilato xrokonda tsajanda xa naa xi jixinꞌin ndoꞌachjiso. 18 Ko kain na̱ kuaxi na̱ kuyako na̱:
―¡Tajandaꞌia xi jiꞌi! ¡Tjaꞌonna tsajanda xi Barrabás satsji xa!
19 Ko xi Barrabás jixinꞌin xa ndoꞌachjiso ixi juinchexronka xa ni tjajna Jerusalén ko naakóñaxón xa chujni. 20 Ko xi Pilato íjngo ndachro xa tsajanda xa ndo Jesús. 21 Ko jeꞌe na̱ ícha séen kuyako na̱:
―¡Tjankanitua xa nta̱cru! ¡Tjankanitua xa nta̱cru!
22 Nínxin juanchangi xi Pilato:
―¿Ngeꞌe ndakoꞌa juincheꞌe xi jiꞌi? Janꞌan titjaꞌi ijie̱ tsikinixin tsenxin xa. Janꞌan tsetuanꞌan tsikaon xa, ko tjumeꞌe tsajanda xa satsji xa.
23 Ko jeꞌe na̱ ícha séen kuyako na̱ ko ndache na̱ xi Pilato tsjankanito xa ndo Jesús nta̱cru. Séen kuyako na̱ ko kaxon kuyako kain xi taana, xi tetuanꞌan, ko juacha na̱ ngeꞌe tjaun na̱. 24 Méxin xi Pilato juincheꞌe xa xranchi tjanchia na̱.
25 Ko kuajanda xa xi Barrabás xranchi tjaun na̱, xi bakeꞌe ngaxinꞌin ndoꞌachjiso, xi juinchexronka ni tjajna ko naatsikóñaxón xa chujni. Ko xi Pilato kuajon xa ndo Jesús ixi sinchekao na̱ ndo xranchi tjaun na̱.
Juankanito na̱ ndo Jesús nta̱cru
(Mt. 27:32-44; Mr. 15:21-32; Jn. 19:17-27)
26 Hora jitikao na̱ ndo Jesús ixi tsjankanito na̱ ndo nta̱cru, itsé na̱ naa xi tjajna Cirene ndatinꞌin xa Simón. Xi meꞌe nandá tsiki̱ꞌxi̱n xa chjakée xa ko juinchekama na̱ xa nta̱cru ko jiruéꞌe xa ndo Jesús. 27 Ko jiruéꞌe kueya ni tjajna, ko kaxon jiruéꞌe itsjé nchri stetsjanga nchra ko stetoyako nchra ixi yaa nchra juachjaon ixi ndo Jesús. 28 Ko ndo Jesús ngatjia ndo tsjeꞌe ndo nchra ko ndachro ndo:
―Jaꞌanta nchri tjajna Jerusalén, tsjangaxinꞌantana. Jaꞌanta tsjangaxinnta chjanꞌanta ko jaꞌanta. 29 Ixi tsi̱i̱ nchakon xrondache kichuunta: “Tsango chaxro nchri juaꞌi kuachónda ichjan, nchri xroꞌan ichjan juinchejongíꞌe, ko juinchekakiꞌa nchra ichjan.” 30  +*Tjumeꞌe tsaxi na̱ xrondache na̱ ijna̱ “Xrabatjaninta”; ko xronichjeꞌe na̱ itjao̱ ko xrondachro na̱ “Nchekemáninta.” 31 Siá nta̱yua jaña stenchekao na̱ nta̱a̱, ¿ngeꞌe sinchekao na̱ nta̱a̱ xema?
32 Ko kaxon bikao na̱ yuu xicheꞌe, xi meꞌe kaxon tsjankanito na̱ xa nta̱cru tjenka ndo Jesús. 33 Ko kuiji na̱ ijna̱ ndatinꞌin Ntajaa Chujni, ko ntiꞌa juankanito na̱ ndo Jesús nta̱cru ko kao kayui xicheꞌe, naa xi bakeꞌe na̱ xa ndatsjonxin jian ti jii ndo Jesús, ko inaa xa bakeꞌe na̱ xa ndatsjonxin kjon. 34 Ko ndo Jesús ndache ndo ndotée ndo:
―Ndotána, tjáñaꞌanta ti ndakoꞌa stenchena na̱ ixi jeꞌe na̱ noeꞌa na̱ ngeꞌe stencheꞌe na̱.
Ko xi soldado sondaonxin xa ixro ixi tsonoꞌe xa ngisen tsjacha manta jiá ndo Jesús. 35 Ko kueya ni tjajna ntiꞌa stetsjeꞌe na̱, ko kaxon xi tetuanꞌan ko kain xa tjanoa xa ndo Jesús ko ndachro xa:
―Ikaxin na̱ bingijna xi jiꞌi, ko jai juaꞌi jeꞌo xa tingijna xa aséen xa. Siá nduaxin jeꞌe xa ndo Cristo tsixruaꞌan ndo Dio, chao xrobingijna aséen xa.
36 Ko kaxon xi soldado tjanoa xa ndo Jesús; ko tjokéꞌe xa ndo vino tsikonsán xrokuiꞌi ndo. 37 Ko ndachro xa:
―Siá jaꞌa ndo Rey tetuanꞌan ni judío, jaꞌua xingajinxian nta̱a̱ meꞌe.
38 Ko nui ti nta̱a̱ tsikakeꞌe na̱ ndo Jesús tsikakeꞌe na̱ naa nta̱a̱ nchíín ko tsikjin na̱ tée griego, ko latín, ko hebreo ko jaꞌin ndachro:
“Xi jiꞌi Rey tetuenꞌen ni judío.”
39 Ko naa xicheꞌe ti yuu xi jitji̱a̱n ntiꞌa, nichjangíꞌe xa ndo Jesús ko ndachro xa:
―Siá nduaxin jaꞌa ndo Mesías, xingajinxian nta̱a̱ meꞌe ko nchexingajianna janꞌanna kaxon.
40 Ko inaa xicheꞌe jitji̱a̱n nango kuyakutee kichuu xa:
―Jaꞌa, ¿á xrakuenꞌa ndo Dio? Jai̱na stetjianna ntiꞌi ko chinga stenchei̱nana. 41 Ixi jaña tikinixinna ixi ndakoꞌa juintuꞌuna. Ko xi jiꞌi xroꞌan ngeꞌe ndakoꞌa juincheꞌe xa ko ntiꞌi jitji̱a̱n xa. 42 Ko xi meꞌe ndache xa ndo Jesús:
―Jaꞌanta Jesús, xraxaonninta nchakon tsjangixinnta tsetuanꞌannta.
43 Ko juatingíexin ndo Jesús:
―Nduaxin ntatjua ixi jai tsakeꞌe ngajin ti chaxro jii ngajní.
Kuenꞌen ndo Jesús
(Mt. 27:45-56; Mr. 15:33-41; Jn. 19:28-30)
44 Ko konaxixeꞌe ngataꞌa nunte xrangíxixión ngusine nchakon, ko kuiji hora nínxin. 45 Ko chjiixro konaxixeꞌe, ko manta jijee̱xin ti ícha tjúá ndoꞌa ndo Dio chrinjintonga manta. 46 Ko ndo Jesús séen ndachro ndo:
―Ndotána, ngaya tjáanta takée aséenna.
Ko jaña jinichja ndo, ndakuenꞌen ndo.
47 Ko hora bikon xi tituenꞌen xi soldado romano ngeꞌe konꞌen, jeꞌe xa kuajon xa juasie xa ngajin ndo Dio ko ndachro xa:
―Xi jiꞌi tjúá xa ko nduaxin xroꞌan ngeꞌe sínká xa.
48 Ko kain ni ste ntiꞌa, bikon na̱ ngeꞌe konꞌen, ko sakuintekji na̱ ko stexronka na̱ ko tandeꞌe itja na̱ ntakuin na̱. 49  +*Ko kain ni chúxin ndo Jesús, ko kaxon nchri ruéꞌe ndo tsiki̱ꞌxi̱n nchra tjajna Galilea, ikjín ste na̱ stenchexroan na̱ kain ngeꞌe konꞌen.
Xrabaa ndo Jesús
(Mt. 27:57-61; Mr. 15:42-47; Jn. 19:38-42)
50 Ko bakeꞌe naa xi tsango jian, ndatinꞌin xa José ko tjajnée xa tjajna Arimatea tikinixinꞌen Judea. Xi meꞌe kaxon xi tetuanꞌan tjajnée ni judío. 51 Jeꞌe xi meꞌe jichónꞌen xa kaxon ngisen xroxruanꞌan ndo Dio tsetuanꞌan ngataꞌa nunte. Ko jeꞌe xa bakeꞌa xa juaxruxin ti ngeꞌe juincheꞌe ikaxin ni tetuanꞌan. 52 Méxin, jeꞌe xa kuitsjeꞌe xa xi Pilato ko juanchia xa juachaxin ixi satsikao xa cuerpoe ndo Jesús. 53 Ko juinchexingajin xa cuerpoe ndo Jesús ko kuintsía xa ndo naa manta natjúá tsango tjintee, ko bikao na̱ ndo ti tsinge na̱ ngaxinꞌin naa itjao̱ natjúá ti xraxroꞌan ngisen xrabaa. Ntiꞌa bakeꞌe na̱ cuerpoe ndo Jesús.
54 Kain jiꞌi konꞌen kóndo viernes ti taxi nchekonchjian na̱ ixi tsjokéꞌe na̱ nchakon sábado.
55 Ko sen nchri ruéꞌe ndo Jesús kui̱xi̱n nunte Galilea, konchjiñeꞌe nchra ko bikon nchra ti no tsikakeꞌe na̱ cuerpoe ndo Jesús. 56 Ko ikjan nchra ndoꞌa nchra sinchekonchjian nchra inda chaxro xraxe ko xro̱a̱n tsjimá cuerpoe ndo.
Ko nchakon sábado jokeꞌe nchra, xranchi tsikitueꞌen kain ni judío.
* 23:8 naa ixra̱ ijié milagro + 23:30 Ap. 6:16. + 23:49 Lc. 8:2, 3.