22
Imao juao na̱ xranchi xrotsé na̱ ndo Jesús
(Mt. 26:1-5, 14-16; Mr. 14:1-2, 10-11; Jn. 11:45-53)
Ó jitonchjiñeꞌe nchakon xrangíxin kia ti sine na̱ nutja chóndaꞌi ti tjaꞌin nio, ko kia meꞌe ndatinꞌin Pascua. Kaxin xitaana xi tetuanꞌan ko xi tjako ley stexraxaon xa xranchi tsóña xa ndo Jesús ixi ste xrakonꞌen xa ni tjajnée xa.
Ko Xixronꞌanxrée kuixinꞌin aséen xi Judas kaxon ndatinꞌin Iscariote. Xi meꞌe naa xi teyuu sen bajikao ndo Jesús. Ko xi Judas ikjui xa ngajin xitaana, xi tetuanꞌan, ko xi stendáa niꞌngo ko kuintejao xa xranchi tsingijna xa xrotsé na̱ ndo Jesús. Ko xi ste niꞌngo tsango bakeꞌe xa juaxruxin ko juao xa ixi xrochjée na̱ xi Judas tomi ixi tsingijna xa. Ko xi Judas kutuexin xa ko jichónꞌen xa xrochronga xa ngiora chao xrotsé na̱ ndo Jesús nchakon xroꞌan ngisen jii.
Sen teyuu juinekao sen ndo Jesús
(Mt. 26:17-29; Mr. 14:12-25; Jn. 13:21-30; 1Co. 11:23-26)
Ko kui̱i̱ nchakon kia pascua sine sen nutja chóndaꞌi ti tjaꞌin nio, ko nchakon meꞌe xrokonda tsenꞌen naa kutuchjon sine sen. Ko ndo Jesús xruanꞌan ndo ndo Pedro ko ndo Juan ko ndachro ndo:
―Itjinta nchekonchjiannta ti sintena kia Pascua.
Ko jeꞌe sen juanchangiꞌe sen ndo Jesús:
―¿Tinó tjaunnta tsonchjian ti sintena?
10 Jeꞌe ndo ndachro ndo:
―Hora tsixinꞌinnta tjajna ijié, tsetannta naa xi yama xa naa nchixréen inda. Rueꞌénta xa ti nchia tixinꞌin xa. 11 Ko ndachenta xi ndoꞌa: “Ndo nchekuanna̱na ndachro ndo: ¿Ti no jii nchia sinexinna, janꞌan ko sen teyuu tajikiaꞌan, jai kia Pascua?” 12 Ko jeꞌe xi ndoꞌa tsjakoꞌanta xa naa nchia ijié, nchia yuxin jii ngataꞌa noi, ko nchia meꞌe ó chónda nchia kain ngeꞌe. Ntiꞌa nchekonchjianxinnta ti sintena.
13 Ko jeꞌe sen sakjui sen ko kuitja sen kain ngeꞌe xranchi ndachro jeꞌe ndo. Ko ntiꞌa juinchekonchjian sen ti sinekao sen ndo Jesús kia Pascua.
14 Ko kuitja hora sine sen, ndo Jesús ko ti sen teyuu chrikao ndo kuiji sen ntiꞌa ko bakeꞌe sen ti jii ntachaon. 15 Tjumeꞌe ndo Jesús ndachro ndo:
―¡Janꞌan tsango jueñaꞌo sinekuu kichuuna kia Pascua ti xratsenꞌana! 16 Ixi janꞌan ntatjunta í sine̱ꞌa kia jiꞌi tsija nchakon tsetuanꞌan ndo Dio.
17 Ko tjumeꞌe itsé ndo naa copa jitjiá vino ko kuajon ndo juasie ndo ngajin ndo Dio, ko ndachro ndo:
―Tinꞌinnta ti jitjiá copa ko tonchjeyeꞌe kichuunta. 18 Janꞌan ntatjunta ixi tsi̱ꞌa vino tsija nchakon ti tsetuanꞌan ndo Dio.
19 Ko tjumeꞌe itsé ndo nutja ko kuajon ndo juasie ndo ngajin ndo Dio, ko konchrinjin ndo nio ko konchjeyeꞌe ndo sen ko ndachro ndo:
―Jiꞌi cuerpona tsájon tsenꞌen ixi jaꞌanta. Ncheꞌenta jaꞌin, meꞌe xraxaonxinnintana janꞌan.
20 Ko juexin juine sen nutja kaxon kuajon ndo copa jitjiá vino ko ndachro ndo:
―Ti jitjiá copa jiꞌi xrondachro ngeꞌe natjúá tsixintaxin ixi jnina tsintji ixi jaꞌanta.
21 ’Ko xi sinchekjina ntiꞌi jii xa, rineki̱ꞌa̱n xa ngataꞌa ntachaon. 22 Méxin chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, xrokonda tsonꞌen xjan xranchi jitaxin xroon, ko, ¡ícha tangi tsonꞌen xi sinchekji xjan!
23 Ko tjumeꞌe sen teyuu chrikao ndo kuaxi sen juakaxin kichuu sen ixi ngisen sincheꞌe meꞌe.
Ngisen ícha tjintee
24  +*Ko tjumeꞌe juakaxin kichuu sen ixi ngakjenꞌen sen, ngisen ícha tjintee. 25 Tjumeꞌe ndachro ndo Jesús:
―Kaxin xi chúxinꞌa ndo Dio tsango tetuanꞌan xa ngajin ni tjajnée xa, ko xi tituanꞌan ndachro xa ixi tsango jian xa ko tingijna xa tjajnée xa. 26  ++*Ko jaꞌanta ncheꞌanta jaña. Ixi ngisen ícha tjintee, ícha tsitikaon sen xranchi naa chajan, ko chujni ícha tetuanꞌan, meꞌe sincheꞌe ixra̱ xranchi naa xi nchexra̱. 27  +*Méxin, ¿ngisen ícha tetuanꞌan, á sen takeꞌe sine, o̱ sen tajon sine ngajin ni jii ntachaon? Ngisen sine ti jii ntachaon, ni meꞌe ícha tetuanꞌan na̱, ko janꞌan ritjén ngajin jaꞌanta xranchi naa ni nchexra̱.
28 ’Ko jaꞌanta bakeꞌenta ngaji̱n janꞌan kain nchakon ko bikonta kain ngeꞌe tangi kuatsinga. 29 Méxin janꞌan tjáꞌanta juachaxin tsetuanꞌannta xranchi juachaxin kuayáꞌa̱ chjána Ndotána, 30  +*ko jaꞌanta sintenta ko tsiꞌinta ti jii ntachaon tsétuanꞌan; tsakeꞌenta ntiꞌa tsetuanꞌannta ko sinchéñanta ijie̱ ngajin teyuu tjajna kuachrjenixin ndo Israel.
Ndo Jesús chronga ndo ngeꞌe sincheꞌe ndo Pedro
(Mt. 26:31-35; Mr. 14:27-31; Jn. 13:36-38)
31 Kaxon ndachro ndo Jesús:
―Simón, Simón, Xixronꞌanxrée juanchia xa juachaxin tsontsjenga xa xranchi noa trigo. 32 Ko janꞌan kuinóatáana ngajin Ndotána ixi jaꞌa nduaxin xrochuntiana. Ko nchakon xrokjan tsitikaonna, tingijna sen kichuua ixi kaxon tsitikaon sen ko soji tsintee sen.
33 Ko ndo Simón ndachro ndo:
―Nchána, janꞌan xroruaꞌanta ti no tsikuꞌunta na̱ ko siá tsijaꞌanta kaxon janꞌan, ko siá jaꞌanta tsenꞌennta, kaxon janꞌan tsenꞌena.
34 Ko juatingíexin ndo Jesús:
―Pedro, janꞌan ntatjua ixi jai xraxrotsje̱ꞌa kuntaxichíká, jaꞌa xrondachrua níi vez chuxinꞌana.
Kui̱i̱ hora tangi sinchekaon na̱ ndo Jesús
35  +*Tjumeꞌe ndo Jesús juanchangiꞌe ndo sen chrikao ndo:
―Nchakon xruanꞌannta, bikonꞌinta puxa, ngeꞌe tsinga tomi, ko kate ko, ¿á xrojan ngeꞌe xrokondaꞌanta?
Ko jeꞌe sen juatingíexin sen:
―Naꞌi, xroꞌan ngeꞌe.
36 Ko tjumeꞌe ndachro ndo Jesús:
―Ko jai jeꞌa jaña tsonꞌen; ngisen chónda tomi, tsama sen tomie sen, ko kaxon puxa tsengachjian sen ngeꞌe sine sen; ko ngisen chóndaꞌi espada sinchekji sen noxrée sen ko tseꞌna sen chika. 37 Janꞌan nduaxin ntatjunta ixi xrokonda tangi tsónna xranchi ndachro chijnie ndo Dio: “Xranchi naa xi ndakoꞌa ncheꞌe, bikona ndo.” Méxin kain ti jitaxin xroon ixi janꞌan, xrokonda jaña tsonꞌen.
38 Tjumeꞌe sen chrikao ndo ndachro sen:
―Ncháina ntiꞌi jii yuu chika espada.
Ko ndachro ndo Jesús:
―Ó chao, í nichjaꞌinta ícha.
Ndo Jesús nichja ndo ngajin ndotée ndo
(Mt. 26:36-46; Mr. 14:32-42)
39 Tjumeꞌe ndo Jesús kuachrjexin ndo tjajna Jerusalén ko sakjui ndo ti jii ijna̱ ndatinꞌin olivo xranchi kuancheꞌe ndo, ko sen chrikao ndo ruéꞌe sen ndo. 40 Ko hora kuiji sen ntiꞌa, ndachro ndo:
―Jaꞌanta nichjeꞌenta ndo Dio ixi tsingijnanta ndo ixi xroꞌan ijie̱ tsamanta.
41 Ko tjumeꞌe ndo Jesús kuachrjendáa ndo kjínxin xranchi ti tjankani naa ixro, ko ntiꞌa bakeꞌexin ndo ntatuchiꞌin ndo ko nichjeꞌe ndo ndotée ndo, ndo Dio. 42 Ko ndachro ndo:
―Ndotána, siá tjaunnta, tsatsinga kain ngeꞌe tangi tsónna ko tsoenꞌa xranchi janꞌan tjaꞌon, tsonꞌen xranchi tjaun jaꞌanta.
43 Ko tjumeꞌe konoxin naa ndo ángel kui̱xi̱n ngajní ixi sinchesoji ndo aséen ndo Jesús. 44 Ko ixi tangi jitonꞌen aséen ndo Jesús, ícha soji nichjeꞌe ndo ndotée ndo ko bakintjí ndachjién ndo ngataꞌa nche xranchi ndua gota ijni̱.
45 Hora juexin nichjeꞌe ndo Jesús ndotée ndo, ko bingatjen ndo kuitsjeꞌe ndo ti jii sen kuajikao ndo, kuitja ndo sen stejua sen ixi ijié juachjaon chónda aséen sen. 46 Méxin ndachro ndo:
―¿Sonda stechrinnta? Xingamaꞌanta, ko nichjeꞌenta ndo Dio ixi tsingijnanta ndo sincheꞌanta ngeꞌe ndakoꞌa.
Itsé na̱ ndo Jesús tsijeꞌe̱ na̱ ndo
(Mt. 26:47-56; Mr. 14:43-50; Jn. 18:2-11)
47 Xrajinichja ndo Jesús, kui̱i̱ kueya na̱ ko jitaon xi Judas, xi meꞌe naa xi teyuu sen bajikao ndo. Ko konchjiñeꞌe xi meꞌe ngajin ndo Jesús ko kuitoxin xa ndo. 48 Ko tjumeꞌe ndo Jesús ndache ndo xi Judas:
―Judas, ¿á ixi kuitoxiana meꞌe xrondachro sinchekjiana, janꞌan chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni?
49 Ko sen chrikao ndo Jesús, bikon sen ngeꞌe jitonꞌen meꞌe juanchangiꞌe sen ndo:
―Ncháina,* ¿á tsjayana ngajin ni jiꞌi ixi chika espada?
50 Ko naa sen chrikao ndo Jesús juincheniꞌe sen naa xi nchexrée xitaana, xi ícha tetuanꞌan, naa chrinjinxon ndatsjon xa ti jian. 51 Ko ndo Jesús ndache ndo sen chrikao ndo:
―Ó chao, tintuꞌenta xa.
Ko tjumeꞌe ndo Jesús itsé ndo ndatsjon xi meꞌe, ko juinchexruenꞌen ndo xa. 52 Tjumeꞌe ndo Jesús ndache ndo xi tetuenꞌen xitaana, ko xi tetuenꞌen niꞌngo ko ikaxin sen tetuanꞌan, xi kui̱i̱ itsé xa ndo Jesús:
―¿Sonda bikuunta nta̱a̱ ko espada xrotséxinninta xranchi janꞌan xrokjui naa xicheꞌe? 53  +*Kain nchakon bakeꞌe ngajinnta ngaxinꞌin niꞌngo, ko xroꞌan juincheꞌenta. Ko jai oránta ixi tsitikaonnta xi tetuenꞌen ti naxixeꞌe.
Ndo Pedro xrondachro ndo ixi chúxinꞌa ndo ndo Jesús
(Mt. 26:57-58, 69-75; Mr. 14:53-54, 66-72; Jn. 18:12-18, 25-27)
54 Ko tjumeꞌe itsé na̱ ndo Jesús, ko sabikao na̱ ndo ndoꞌa xitaana, xi ícha tetuanꞌan. Ko ndo Pedro kjínxin jiruéꞌe ndo. 55 Ko juaaka na̱ xroꞌi ngusine ntasien nchia meꞌe ko kuendajin na̱ xroꞌi. Ko kaxon ndo Pedro bakeꞌe ndo ngakjenꞌen na̱ ntiꞌa. 56 Tjumeꞌe naa nchri ncheꞌe ixra̱ nchia ngajin xitaana, ti bikon nchra ndo Pedro ntiꞌa ti jii xroꞌi, ndachro nchra:
―Kaxon xi jiꞌi chrikao xa xi Jesús.
57 Ko ndo Pedro ndachro ndo:
―Naꞌi, chuxinꞌa xi meꞌe.
58 Ko tjumeꞌe kui̱i̱ inaa xi ko bikon xa ndo Pedro ko ndachro xa:
―Jaꞌa kaxon naa xi tajikao xi Jesús.
Ko ndo Pedro ndachro ndo:
―Naꞌi, nduaxinꞌa meꞌe.
59 Kuatsinga xranchi naa hora ko tjumeꞌe ndachro inaa xi:
―Nduaxin xi jiꞌi chrikao xa xi Jesús, ixi kaxon jeꞌe xa xi nunte Galilea.
60 Ko ndachro ndo Pedro:
―Nónaꞌi ngeꞌe ndachronta.
Ko xrajinichja ndo itsje̱ naa kuntaxichíká. 61 Ko tjumeꞌe jeꞌe ndo Jesús konkjan ndo tsjeꞌe ndo ndo Pedro, ko ndo Pedro xraxaon ndo ixi jaña tsindachro ndo Jesús: “Xraxrotsje̱ꞌa kuntaxichíká jaꞌa xrondachrua níi vez chuxinꞌana.” 62 Ko tjumeꞌe ndo Pedro kuachrje ndo nduja ko tsango tsjanga ndo.
Tjanoa na̱ ndo Jesús
(Mt. 26:67-68; Mr. 14:65)
63 Ko xi soldado ti stendáa xa ndo Jesús juaya xa ngajin ndo ko juanoa xa ndo. 64 Ko bijeꞌe xa ikon ndo ko tandeꞌe xa ito̱n ngaya ikon ndo ko tjanchangi xa:
―¡Ndachrua ngisen kóña!
65 Ko tsango chinga ndache xa ndo, ko kuyakutee xa ndo.
Ndo Jesús jii ndo ngajin xi tetuanꞌan niꞌngo
(Mt. 26:59-66; Mr. 14:55-64; Jn. 18:19-24)
66 Ko ndúyaxin xraꞌo kain xi tetuanꞌan niꞌngo, ko xi taana tetuanꞌan, ko kain xi tjako ley ko bikao xa ndo Jesús ti ste xi tetuanꞌan ntiꞌa ko ndachro xa:
67 ―Ndachijiana, ¿á jaꞌa ndo Cristo?
Ko jeꞌe ndo ndachro ndo:
―Siá jaán xrondachrja̱n, jaꞌanta tsitikaonꞌanta. 68 Ko siá tsjanchangiꞌanta naa ngeꞌe, jaꞌanta tsjatengíexinꞌanta, ko tsajandaꞌintana satsji. 69 Ko janꞌan, chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, xrajai tsakeꞌe ndatsjonxin jian ti jii ndo Dio chónda kain juachaxin.
70 Ko tjumeꞌe kain xi ste ntiꞌa juanchangiꞌe xa ndo Jesús ko ndachro xa:
―¿Á jaꞌa nduaxin chjenꞌen ndo Dio tjumeꞌe?
Ko ndo Jesús juatingíexin ndo:
―Jaán, jaꞌanta ó ndachronta.
71 Ko tjumeꞌe ndachro xa:
―Íxrokondaꞌi xronichja ikaxin na̱. Janꞌanna ó kuinꞌanna ngeꞌe nichja xi jiꞌi.
+ 22:24 Mt. 18:1; Mr. 9:34; Lc. 9:46. + 22:26 Mt. 23:11; Mr. 9:35. + 22:26 Mt. 20:25-27; Mr. 10:42-44. + 22:27 Jn. 13:12-15. + 22:30 Mt. 19:28. + 22:35 Mt. 10:9, 10; Mr. 6:8, 9; Lc. 9:3; 10:4. * 22:49 Ncháina Señor Ncháina Jesús o̱ Ncháina Dio + 22:53 Lc. 19:47; 21:37.