17
Ngeꞌe nchekateyanta ixi sincheꞌenta ti ndakoꞌa
(Mt. 18:6-7, 21-22; Mr. 9:42)
Ndo Jesús ndache ndo sen teyuu chrikao ndo:
―Itsjé ngeꞌe jii nchekateyani ixi sincheꞌe ni ti ndakoꞌa, ko, ¡ícha tangi tsonꞌen ngisen kondeexin sincheꞌeni ti ndakoꞌa! Ni meꞌe xrokuiteꞌe tusin na̱ naa ixro ijié ti tontsingaxin ko xrokuitsingangi na̱ ndachaon ixi jaña ísincheꞌa na̱ ixi naa chjan xranoeꞌa xrojuincheꞌe xjan ti ndakoꞌa. +*Taanta juachjaon ixi jaꞌanta sincheꞌanta ti ndakoꞌa, ko siá naa ni kichuunta sincheꞌe ti ndakoꞌa ngajinnta, tuyakutéenta na̱; ko siá ísincheꞌa na̱ ti ndakoꞌa ngajinnta, jaꞌanta tjáñaꞌanta ngeꞌe juintaꞌanta na̱. Maski ya̱a̱to̱ ndakuaꞌi sintaꞌanta na̱ naa nchakon, ko ya̱a̱to̱ xrondachro na̱ tjáñaꞌanta ngeꞌe juintaꞌanta na̱, xrokonda ya̱a̱to̱ xrotjáñaꞌanta jaꞌanta kaxon ngeꞌe juintaꞌanta na̱.
Ti chúntiani Ndo Dio meꞌe ncheꞌe ícha soji tsinteeni
Sen kuajikao ndo Jesús ndache sen Ndo:
―Tingijnaninta ixi ícha xrochuntiana ngajinnta.
Ko jeꞌe Ndo Jesús ndachro ndo:
―Siá jaꞌanta xrochuntianta ndo Dio naa nchinchjaon xranchi naa tse̱e̱ ka mostaza, jaꞌanta xrondachenta naa nta̱yua: “Jaꞌa tachrjengíxian inche ntiꞌi, ko xenga ngangi ndachaon”, ko nta̱a̱ meꞌe tsitikaon nta̱a̱.
Ngeꞌe xrokonda sincheꞌe naa xi nchexra̱
’Siá naa jaꞌanta, chondanta naa xi nchexra̱ ko xi meꞌe tsikikao xa ngataon ijngi yunta o̱ kuitsjeꞌe xa kutuchjoanta, ko ikjan xa tondó, ¿á xrojan jaꞌanta xrondachenta xa: “Xrokuia takeꞌé sinte”? Naꞌi, jaꞌanta xrondachenta xi nchexra̱ meꞌe: “Xakonꞌan nchéñana̱na sine, ko tikia sine ko tsiꞌi, ko tjumeꞌe takeꞌé sinte jaꞌa.” Ko, ¿á kaxon tájonnta juasaya ngajin xi nchexra̱ ixi kuitikaon xa ngeꞌe kuituenꞌennta xa? 10 Jaña kaxon jaꞌanta, ti tsjexin sincheꞌenta kain ti kuetuanꞌannta ndo Dio, xrondachronta: “Janꞌanna xi nchexra̱ xroꞌan tundana; ixi jeꞌo juintaꞌana ixra̱ tikinixinnana sintaꞌana.”
Ndo Jesús juinchexruenꞌen ndo ite xi kuachónda chinlepra
11 Ndo Jesús tingakitji ndo tjajna Jerusalén, kuatsinga ndo itsjé tjajna tikinixinꞌen nunte Samaria ko nunte Galilea. 12 Ko tjumeꞌe kuiji ndo tjenka naa tjajna, ko tjajna meꞌe kuachrjexin ite* xi níexin chinlepra. Ko konchjiñeꞌa xa tjenka ndo, ikjíon kuíxi xa. 13 Ko xi niꞌe meꞌe kuyako xa ndache xa ndo:
―¡Jesús, Maestro, tikonóaꞌnananta!
14 Ko hora bikon ndo Jesús xi niꞌe ndachro ndo:
―Itjinta ko tjakonta ngajin xi taana tjako ley.
Ko xranchi stetji xi niꞌe, kuachrje chinꞌen xa ko koxruenꞌen xa. 15 Ko naa xi niꞌe meꞌe, bikon xa ixi koxruenꞌen xa, ikjan xa ko kuajon xa juasaya ngajin ndo Dio. 16 Bakeꞌexin xa ntatuchiꞌin xa ngajin ndo Jesús, ko kuisée xa ngataꞌa nche, kuajon xa juasaya ngajin ndo. Ko xi meꞌe, xi tjajna Samaria. 17 Ko tjumeꞌe ndachro ndo Jesús:
―¿Á jeꞌa ite xi koxruenxin ichin lepra? ¿No ste xi kaxin? 18 ¿Á jeꞌo xi jiꞌi, xi kui̱xi̱n ikjín, ikjan xa chjée xa juasaya ndo Dio?
19 Ko tjumeꞌe ndo Jesús ndache ndo xi meꞌe:
―Tingatjen ko satjia; ixi nduaxin chuntia ndo Dio, méxin koxruanꞌan.
Tsi̱i̱ nchakon tsituanꞌan Ndo Dio
(Mt. 24:23-28, 36-41)
20 Ko tjumeꞌe xi fariseo juanchangiꞌe xa ndo Jesús, ngisa tsi̱i̱ nchakon tsetuanꞌan ndo Dio, ko ndo Jesús juatingíexin ndo:
―Nchakon tsi̱i̱ ti tsetuanꞌan ndo Dio, ni chúxinꞌa ndo juaꞌi tsikon na̱ ti tetuanꞌan ndo. 21 Juaꞌi xrondachro na̱: “Ntiꞌi jii”, o̱ “no jiꞌa jii”, ixi ti tetuanꞌan Ndo Dio jii ngaya aséen ni titikaon.
22 Ko tjumeꞌe ndache ndo sen teyuu chrikao ndo:
―Tsi̱i̱ nchakon xrotjaunnta tsikonnta, maski naakua nchakon, chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, ixi kain juachaxien xjan, ko ítsikonꞌanta. 23 Ko xrontatjunta na̱ ixi ntiꞌi jii ndo o̱ no jiaꞌa jii ndo, ko jaꞌanta tjiꞌanta ko rueꞌanta na̱. 24 Xranchi tikonni tóngíxin ko tsingasáña nchijíi ngajní, jaña tsonꞌen nchakon xrokjanna janꞌan, chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni. 25 Ko xrokonda tsango tangi tsónna ko ni jii jai tsitikaonꞌa na̱ ko xrotjaunꞌana na̱ janꞌan. 26 Méxin xranchi konꞌen nchakon bakeꞌe ndo Noé, jaña tsonꞌen kaxon nchakon xrokjanna janꞌan, chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni. 27 Ixi nchakon bakeꞌe ndo Noé, kain na̱ bajine na̱ ko bakiꞌi na̱ ko bakute̱ꞌe na̱ ko bakajon na̱ chjenꞌen na̱ tsuteꞌe xjan. Ko ti kuitja nchakon kuixinꞌin ndo Noé nta̱barco ko kuania ichrin, kain na̱ kuituꞌe na̱ nduja ko kuenꞌen na̱. 28 Jaña konꞌen kaxon nchakon bakeꞌe ndo Lot, ni meꞌe bajine na̱ ko bakiꞌi na̱, bakeꞌna na̱ ko banchekji na̱, bakenga na̱ ko banchekonchjian na̱ nchia. 29 Ko nchakon kuachrjexin ndo Lot tjajna Sodoma, kuaniaxin ngajní xroꞌi ko ndagaa azufre, ko meꞌe kuenxin kain na̱. 30 Jaña tsonꞌen nchakon xrokjanna janꞌan, chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni.
31  +*’Ko nchakon meꞌe xrojan ngisen jii ngataꞌa ndoꞌa, ko xrojan ngeꞌe kuintuꞌe na̱ ngaxinꞌin nchia, xroxingajinꞌa na̱ xrotsé na̱ ngeꞌe jii ngaxinꞌin nchia. Ko siá xrojan ngisen jii ngataon ijngi, cháña xrokjanꞌina na̱ ndoꞌa na̱. 32 Xraxaonnta xranchi konꞌen janchriꞌe ndo Lot. 33  +*Ni ícha tjaun chaxro tsakeꞌe ngataꞌa nunte ntiꞌi, ni meꞌe tsitjáña na̱, ko ngisen tsjée ixi titikaon sen chijnie ndo Dio, sen meꞌe sinchetjáñaꞌi sen aséen sen.
34 ’Janꞌan ntatjunta ixi tiie meꞌe, ti yuu ngisen stejua ngataꞌa naa kania, naa na̱ tsajinꞌin na̱ ngajní ko inaa na̱ tsituꞌe na̱. 35 Kaxon, siá jii yuu nchri stetaꞌo nchra, naa nchra tsajinꞌin nchra ngajní ko naa nchra tsituꞌe nchra. 36 Yuu xi jincheꞌe xa ixra̱ ngataon ijngi, naa xa tsajinꞌin xa ngajní ko naa xa tsituꞌe xa.
37 Ko tjumeꞌe chujni kuinꞌen jiꞌi, juanchangiꞌe na̱ ndo Jesús ko ndachro na̱:
―¿Tinó tsoenxin ti rindachronta?
Ko ndo Jesús juatingíexin ndo:
―Ti jii cuerpoe ti tsikenꞌen, ntiꞌa tjangataon kuntachrjen.
+ 17:3 Mt. 18:15. * 17:12 ite diez 17:19 chuntia tener fe + 17:31 Mt. 24:17, 18; Mr. 13:15, 16. + 17:33 Mt. 10:39; 16:25; Mr. 8:35; Lc. 9:24; Jn. 12:25.