11
Ndo Jesús juako ndo xranchi xronichjeꞌeni ndo Dio
(Mt. 6:9-15; 7:7-11)
Naa nchakon ndo Jesús jinichjeꞌe ndo ndotée ndo, ndo Dio, ko juexin nichja ndo, tjumeꞌe naa sen chrikao ndo ndachro sen:
―Nchána, nchekuannaninta xranchi xronichjaꞌana ndo Dio xranchi ndo Juan juakoꞌe ndo chujnie ndo.
Ko ndachro ndo Jesús:
―Nchakon nichjeꞌenta ndo Dio, ndachronta:
Ndotáina Dio ritjennta ngajní,
tsango tjúá jaꞌanta.
Jaꞌanta tetuanꞌannta ngajinna.
Ncheꞌenta xranchi tjaunnta ngataꞌa nunte ntiꞌi, xranchi ncheꞌenta ngajní.
Ko jaꞌanta tájonnta nutja sinena kain nchakon.
Ko ncheméꞌenta kain ti ndakoꞌa ntaꞌana,
xranchi janꞌanna tjáñana̱na ti ndakoꞌa juinchena̱na na̱.
Tájonꞌanta juachaxin ngajin Xixronꞌanxrée ixi sincheꞌe xa tsitexinna ti ndakoꞌa.
Ko kaxon ndachro ndo Jesús:
―Takeꞌkona ixi naa jaꞌanta chondanta naa xi tjentonta, ko ngusine tiie xrokjuinta ndoꞌa xa ko xrondachenta xa: “Amigo, nchekjenna níi nutja, ixi kui̱i̱ naa xi chúxin, kui̱xi̱n xa ikjín, ko kuiji xa nía ko janꞌan xroꞌan chonda xrotjáꞌa xa.” Ko siá tsjateꞌe xi jii ngaxinꞌin nchia xrondachro xa: “Chjánaiꞌana ixra̱; ó jijeꞌe̱ nchia ko chjanꞌna ko janꞌan ó tsintechrina; juaꞌi tsaya xrotjáꞌa ngeꞌe.” Ko ntatjunta siá chroꞌa xa tsaya xa xrotjáanta xa ngeꞌe tjaunnta maski tjentonta xa, tsaya xa xrotjáanta xa kain ngeꞌe xrokondaꞌanta ixi ítjaunꞌa xa ícha xrokuiyeꞌenta xa. Méxin, janꞌan ntatjunta: Tjanchianta ko ndo Dio tsajon ndo; tjéenta ngeꞌe ko tsinchíinta; tinganta nta̱chja, ko tsantjeꞌe ndo. 10 Ixi ngisen tjanchia ngeꞌe, tsayéꞌe sen; ko ngisen tjée, sen meꞌe tsitja sen; ko ngisen tinga nta̱chja, xitjeꞌe̱ nta̱chja.
11 ’¿Á xrojan jaꞌanta chondanta chjanꞌanta ko tjanchia xjan nutja, á xrochjeꞌénta xjan naa ixro? O̱, ¿tjanchia xjan kuchee̱ ko xrochjeꞌénta xjan naa kunchee? 12 ¿O̱ tjanchia xjan joja ko xrochjeꞌénta xjan naa kuntanchia? 13 Méxin, siá jaꞌanta maski jianꞌinta noꞌanta chje̱ꞌénta chjanꞌanta ngeꞌe jian, ¡ícha Ndotáina ndo Dio jii ngajní tsajon ndo Espíritue ndo ngajin sen tsjancheꞌe ndo!
Ndachro na̱ ixi ndo Jesús chónda ndo juachaxien Xixronꞌanxrée
(Mt. 12:22-30; Mr. 3:19-27)
14 Naa nchakon ndo Jesús kuantsje ndo naa espíritue Xixronꞌanxrée tsijinchenosin naa xi. Ko hora kuachrje espíritue Xixronꞌanxrée, jeꞌe xi chao nichja xa. Tjumeꞌe kueya ni ste ntiꞌa xronka na̱ ixi jaña juincheꞌe ndo Jesús. 15  +*Ko kaxin na̱ ndachro na̱:
―Xi jiꞌin tantsje xa espíritue Xixronꞌanxrée ixi chónda xa juachaxien Beelzebú, meꞌe Xixronꞌanxrée, xi tetuenꞌen kain espíritu ñaꞌi.
16  +*Ko ikaxin na̱ tjaunna na̱ xrotsjeꞌe na̱ á nduaxin noꞌe ndo Jesús, méxin juancheꞌe na̱ ndo xrojuincheꞌe ndo naa ixra̱ ijié ixi juachaxien ndo Dio jii ngajní. 17 Ko jeꞌe ndo noꞌe ndo ngeꞌe stexraxaon na̱, ko ndachro ndo:
―Xrojan tjajna jeꞌa naxrajeꞌo xraxaon ni tjajna meꞌe ko te̱ꞌto̱ kichuu na̱, ndatsitjáña, ko ni ste naa nchia, siá jeꞌa naxrajeꞌo xraxaon na̱, kaxon juaꞌi tsintee na̱. 18 Jaña kaxon, siá Xixronꞌanxrée te̱to̱kaꞌo xa ni kichuu xa, tsitjáña juachaxin chónda xa. Jaꞌin ndachrja̱n, ixi jaꞌanta ndachronta ixi janꞌan tantsjexin espíritue Xixronꞌanxrée ixi juachaxien xa. 19 Ko siá jaña xrokjui, ¿ngisen chjée ni chrjikuꞌu jaꞌanta juachaxin tsantsje na̱ espíritu ñaꞌi? Méxin, jeꞌe na̱ xrondachro na̱ ndakoꞌa jii ngeꞌe stexraxaonnta. 20 Ko siá janꞌan tantsjexin espíritue Xixronꞌanxrée juachaxien ndo Dio, meꞌe xrondachro ixi ti tetuanꞌan ndo Dio ó kui̱i̱ ngajinnta.
21 ’Nchakon naa xi tsanga yaa xa ntatjo ko jindaa xa ndoꞌa xa, xroꞌan ngeꞌe tsitjáña. 22 Ko nchakon ti̱i̱ inaa xi ícha tsanga ko tse̱to̱kaꞌo xa xi nchée nchia ko tsjacha xa, ko tsantsjeꞌe xa kain chika yama xi ndoꞌa, ko satsjikao xa kain ngeꞌe chónda xi ndoꞌa ko tsonchjeya ngajin ni chúxin xa.
23  +*’Ngisen titikaonꞌana janꞌan, ni meꞌe ningakonna; ko ngisen tingijnaꞌi ixra̱ ntaꞌa, ni meꞌe tingakonꞌenna.
Naa espíritue Xixronꞌanxrée íjngo ikjan
(Mt. 12:43-45)
24 ’Ko naa espíritue Xixronꞌanxrée kuachrjexin aséen naa chujni, satji ti jii nunte xema tijée no tsjokéꞌe. Ko kuitjaꞌi ti no tsjokéexin, jeꞌe espíritu jixraxaon: “Janꞌan xrokjanna nía ti kuachrjexin.” 25 Ko nchakon ikjan espíritue Xixronꞌanxrée, tjumeꞌe tixinꞌin aséen chujni ti kuachrjexin, ixi bikon xa ni meꞌe ste na̱ xranchi naa nchia tsikajon na̱ ko chaxro tsjeꞌe. 26 Ko tjumeꞌe espíritue Xixronꞌanxrée tiruéꞌe ya̱to̱ espíritu ícha ñaꞌi, ko kain espíritu tixinꞌin ngaxinꞌin aséen ni meꞌe. Ko tjumeꞌe ícha tangi tonꞌen na̱ ixi saꞌó.
Ngisen nduaxin juaxruxin jii
27 Ko ndo Jesús jinichja ndo kain jiꞌi, ko tjumeꞌe naa nchri ste ngakjenꞌen na̱ ntiꞌa, nichja nchra ndachro nchra séen:
―¡Tsango juaxruxin jii nchri juintajongíꞌa ko juintakangia!
28 Ko ndachro ndo Jesús:
―¡Ícha juaxruxin tsintee chujni tinꞌen ngeꞌe ndachro ndo Dio ko titikaon!
Ni ndakoꞌa xraxaon juanchia na̱ naa ngeꞌe ijie̱
(Mt. 12:38-42; Mr. 8:12)
29  +*Tjumeꞌe itsjé na̱ konkueya na̱ ngandajin ndo Jesús, ko jeꞌe ndo juangíxin nichja ndo ko ndachro ndo:
―Kain ni ste jai, jeꞌe na̱ ñaꞌi na̱ ko tjanchia na̱ tsikon na̱ naa ngeꞌe ijie̱; ko xroꞌan ngeꞌe sintaꞌa; jeꞌo ngeꞌe konꞌen ndo profeta Jonás, ndo kuachronga chijnie ndo Dio saꞌó. 30 Xranchi konoxin ndo Jonás ngajin ni kuintee tjajna Nínive ixi xrokuienxin na̱, jaña kaxon konoxinna janꞌan, Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, ixi tsikon kain ni jii jai. 31 Nchakon tsoña̱ ijiée kain ni ste jai, nchri reina tsiki̱ꞌxi̱n naa nunte ícha níjin tsingatjen nchra ko tsjankataꞌa nchra ijie̱ ni ste jai ixi nchri reina meꞌe tsiki̱ꞌxi̱n tsango ikjín ixi xrokuinꞌen nchra ti juako ndo Salomón. Ko jai ntiꞌi ritjén janꞌan ngajinnta ko ícha chonda juachaxin ixi juachaxin kuachónda ndo Salomón. 32 Ko ni kuintee tjajna Nínive kaxon tsingatjen na̱ nchakon tsoña̱ ijie̱ ngajin kain chujni, ko tsjankataꞌa na̱ ijie̱ ni ste jai ixi kain ni tjajna Nínive kuindoxin na̱ ko kuintuꞌe na̱ ijie̱ kuachónda na̱ nchakon kuinꞌen na̱ chijnie ndo Dio tsichronga ndo Jonás ó sée. Ko jai ntiꞌi ritjén janꞌan ngajinnta ko ícha chonda juachaxin ixi juachaxin kuachónda ndo Jonás.
Ikonni, meꞌe xroꞌi tingasáña cuerpoeni
(Mt. 5:15; 6:22-23)
33  +*’Xroꞌan ngisen tjaaka naa xroꞌi ko tsemá sen xroꞌi meꞌe, ko kaxon takeꞌa na̱ xroꞌi ngaxinꞌin naa nta̱a̱. Noi takeꞌe na̱ xroꞌi ixi kain ni tixinꞌin nchia tsikon na̱ ti tingasáña. 34 Jaña ikonni xranchi naa xroꞌi tingasáña cuerpoeni. Méxin, siá jian ikonnta, kaxon nguixin cuerpoanta tingasáña. Ko siá naꞌi, jianꞌa ikonnta, kaxon nguixin cuerpoanta naxixeꞌe jii. 35 Tsjeꞌenta jian ixi á chao jii xroꞌi chondanta, á jeꞌa ti naxixeꞌe stenta. 36 Méxin, siá nchijíi cuerpoanta chónda ti tingasáña, ko jeꞌa tuꞌo chónda naxixeꞌe, jaña nchijíinta jian tingasáña xranchi xrochondanta naa xroꞌi chaxro tingasáña.
Ndo Jesús tuyakutée ndo xi fariseo ko xi tjako ley
(Mt. 23:1-36; Mr. 12:38-40; Lc. 20:45-47)
37 Ndo Jesús juexin ndachro ndo kain jiꞌi, tjumeꞌe naa xi fariseo kuinóatée xa ngajin ndo Jesús ixi itsji ndo ndoꞌa xa sinekaꞌo xa ndo. Tjumeꞌe ikjui ndo Jesús ndoꞌa xa ko kuixinꞌin ndo ko bakeꞌe ndo ti jii mesa. 38 Ko jeꞌe xi fariseo xrakon xa ixi bikon xa ixi ndo Jesús bakeꞌe ndo juine ndo ko kontiꞌa ndo inda itja ndo xranchi kuancheꞌe kain ni judío. 39 Ko ndo Jesús ndachro ndo:
―Jaꞌanta xi fariseo nchetjúánta tuenxin vaso ko laato, ko ti ngaya asáanta jikaon kain ti chjuyaꞌanta ko ñaꞌinta. 40 ¡Jaꞌanta nintanta! ¿Á noaꞌinta ixi ngisen juinchekonchjian cuerpo, kaxon juinchekonchjian ngaxinꞌin cuerpo? 41 Siá ixi nchijíi asáanta chje̱ꞌénta ni nóa ngeꞌe chondanta, kaxon jaña nchijíi asáanta tsontjúá.
42 ’¡Tsango tangi tsonꞌannta jaꞌanta fariseonta! Ixi jaꞌanta chje̱ꞌénta ndo Dio ti texin parte ka menta ko kain kaxroan, ika ko itu ineni ko ncheꞌanta ngeꞌe jian xrojuincheꞌenta ko tjaoꞌanta ndo Dio, méxin chao xrochjeꞌénta ndo Dio ngeꞌe chondanta ko kaxon xrotjáñaꞌinta sincheꞌenta kain ngeꞌe jian.
43 ’¡Tsango tangi tsonꞌannta, jaꞌanta fariseonta! Jaꞌanta tjaunnta tsayeꞌenta xitaon ícha chaxro ngaxinꞌin niꞌngo, ko tjaunnta ixi kain na̱ xrotjáanta juajna ngatja chaꞌo.
44 ’¡Tsango tangi tsonꞌannta jaꞌanta xratjakonta ley ko jaꞌanta fariseonta ixi jaꞌanta ncheꞌanta xranchi ndachronta! Ixi jaꞌanta xranchi tuye tsixrabaa ni tsikenꞌen stenta ko tikonꞌa na̱ tuye meꞌe ko taꞌtu na̱ tuye ko noeꞌa na̱ ixi ntiꞌa tsixrabaa chujni.
45 Ko tjumeꞌe naa xi tjako ley ndache xa ndo Jesús:
―Maestro, ti ndachronta jaña, xranchi janꞌanna tuyakutéentana.
46 Ko ndachro ndo Jesús:
―¡Kaxon jaꞌanta tsango tangi tsonꞌannta, jaꞌanta xro tjakonta ley! Ixi jaꞌanta tetuenꞌennta na̱ sincheꞌe na̱ ngeꞌe tsango tangi ko juaꞌi sincheꞌe na̱ meꞌe. Ko jaꞌanta tingijnaꞌinta na̱ sincheꞌe na̱ kain ti tetuanꞌannta.
47 ’¡Tsango tangi tsonꞌannta xi jaꞌanta nchekonchjiannta tjatuꞌo tsango chaxro ngataꞌa ti jixrabaa kain sen profeta tsichronga chijnie ndo Dio saꞌó, ko meꞌe ni ndotáchriꞌanta xranchrjen tsikoña na̱ sen! 48 Ko jaña jaꞌanta tjakonta ixi chao ti tsijincheꞌe ndotáchriꞌanta xranchrjen saꞌó, ixi jeꞌe na̱ tsikoña na̱ sen profeta ko jai jaꞌanta nchekonchjiannta tjatuꞌo chaxro ngataꞌa ti jixrabaa sen meꞌe.
49 ’Ko ndo Dio tsango jian noꞌe ndo, méxin, ndachro ndo: “Xroxruanꞌannta ngisen xrochronga chijnina ko ngisen tsjako ngajinnta, ko jaꞌanta naatsóñaxónnta sen ko ikaxin sen chinga sinchekuunta sen.” 50 Méxin, ndo Dio tsjankataꞌa ndo ijie̱ ngajin ni jii jai ixi kain sen profeta kuintekenꞌen ko kuintjí jnié sen, ti xra xrangíxixión konchjian nunte ko ti nchakon jai; 51 xranchakon kuenꞌen ndo Abel ko hasta ti kuenꞌen ndo Zacarías, ndo kóñaxin na̱ ngusine ti jii altar ko niꞌngo. Méxin, ntatjunta, ndo Dio tsjankataꞌa ndo ijie̱ ngajin ni ste jai ixi xranchi kuenꞌen kain sen saꞌó.
52 ’¡Tsango tangi tsonꞌannta jaꞌanta xro tjakonta ley! Ixi jaꞌanta chondanta xroon jitaxin kain ti tetuanꞌan ndo Dio ko jaꞌanta tjaunꞌanta titikaonnta, ko tingijnaꞌinta ni tjaun tsitikaon.
53 Juexin ndachro ndo Jesús kain jiꞌi, tjumeꞌe xi tjako ley ko xi fariseo tsango koñao xa ngajin ndo Jesús, ko tjumeꞌe juanchangiꞌe xa ndo Jesús tsango itsjé ngeꞌe, 54 ixi xrobikon xa siá jeꞌe ndo xronichja ndo naa ngeꞌe ndakoꞌa ixi chao xrobankataꞌa xa ijie̱ ngajin ndo.
+ 11:15 Mt. 9:34; 10:25. + 11:16 Mt. 12:38; 16:1; Mr. 8:11. + 11:23 Mr. 9:40. + 11:29 Mt. 16:4; Mr. 8:12. + 11:33 Mt. 5:15; Mr. 4:21; Lc. 8:16.