12
Naa nchri bingamá nchra ndaxiꞌe chaxro xraxe tutée ndo Jesús
(Mt. 26:6-13; Mr. 14:3-9)
Xratitjáña ikjaon nchakon xrokui̱i̱ kia pascua, ndo Jesús ikjui ndo tjajna Betania ti jii xi Lázaro. Xi meꞌe ndo Jesús juinchexechón ndo xa. Ko ntiꞌa juine sen naa kónkjín ko kuajon sen juasaya ngajin ndo Jesús. Nchri Marta juinchekonchjian nchra ti juine sen ko xi Lázaro ko ikaxin sen ste sen stenekao sen ndo Jesús. +*Tjumeꞌe nchri María bikaꞌo nchra xranchi tuꞌo litro nda chaxro xraxe tsikoña xro̱a̱n nardo tsango tjintee tsikeꞌna nchra ko bingamá nchra tutée ndo Jesús, ko ixi xrajée nchra juinchexemaxin nchra tutée ndo, ko nguixin ngaxinꞌin nchia bakaxraxe xro̱a̱n meꞌe. Ko xi Judas Iscariote, ndotée xa ndatinꞌin Simón, jeꞌe xa naa sen teyuu chrikao ndo Jesús, ko xi meꞌe sinchekji ndo ícha tjumeꞌe, ndachro xa:
―¿Sonda konchjiꞌa xro̱a̱n xraxe? Xrokúchji̱xi̱n níi ciento tomi denario ixi xrobingijnaxinni ni nóa.
Ko xi Judas jeꞌa ndachro xa jaña ixi tikonóeꞌe xa ni nóa. Naꞌi. Ndachro xa jiꞌi ixi chéꞌe xa, ko jeꞌe xa tsjeꞌe xa ngeꞌe tjinga tomi ko kain nchakon te̱e xa tomi tsixraꞌo ntiꞌa. Méxin, ndachro ndo Jesús:
―Tintuꞌenta nchra. Tsikatsiꞌin nchra xro̱a̱n xraxe jiꞌi ixi nchakon xroxrabaana. Ni nóa kain nchakon tsarikuꞌunta na̱ ko janꞌan kainꞌa nchakon xrochondantana.
Ni judío tjao na̱ xranchi tsóña na̱ ndo Lázaro
Tjumeꞌe kueya ni judío konoꞌe na̱ ixi ndo Jesús jii ndo tjajna Betania, ko sakjui na̱ ntiꞌa. Jeꞌa jeꞌo xrokuitsjeꞌe na̱ ndo. Kaxon tjaun na̱ xrokuitsjeꞌe na̱ xi Lázaro, xi juinchexechón ndo Jesús. 10 Tjumeꞌe xitaana tetuanꞌan juao kichuu xa ko xraxaon xa naatóñaxón xa xi Lázaro kaxon 11 ixi kondeexin jeꞌe xa kueya ni judío stetingaxiton na̱ ngajin xitaana ko jititikaon na̱ ndo Jesús.
Ndo Jesús tixinꞌin ndo tjajna Jerusalén
(Mt. 21:1-11; Mr. 11:1-11; Lc. 19:28-40)
12 Kueya na̱ satsikji na̱ tjajna Jerusalén kia Pascua. Ko ndúyaxin konoꞌe na̱ ixi tsiji ndo Jesús tjajna ntiꞌa. 13 Ko konchrinjin na̱ chaan ntakajne ko kuachrje na̱ ngatja chaꞌo kuayéꞌe na̱ ndo Jesús, ko séen ndachro na̱:
―Juasaya ngajin ndo Dio. Tsango jian ndo kui̱xi̱n ixi juachaxien Ndotáina jii ngajní. Tsango jian ndo Rey tetuenꞌen tjajna Israel.
14 Ko kuitja ndo Jesús naa kuntajno ko kuetaꞌa ndo ba, xranchi jitaxin chijnie ndo Dio:
15 Xrakonꞌa jaꞌa tjajna Jerusalén,
tsjeꞌe jiti̱i̱ ndo Rey naꞌa,
jitaꞌa ndo naa kuntajno.
16 Ko nchakon konꞌen jiꞌi, sen teyuu chrikao ndo Jesús kuienxinꞌa sen sonda konꞌen. Tjumeꞌe nchakon juexin sakjui ndo Jesús ngajní, xraxaon sen ixi jaña jitaxin xroon tsikjin ni kuachronga chijnie ndo Dio saꞌó, xranchi tsonꞌen ndo, ko nduaxin jaña konꞌen.
17 Jaña kain ni bakeꞌe ngajin ndo Jesús nchakon kuiyeꞌe ndo xi Lázaro kuachrjexin xa ti no tsixrabaa xa ko xechón xa, ni meꞌe beki na̱ ngeꞌe bikon na̱. 18 Méxin, kueya na̱ bijirueꞌe na̱ ndo Jesús ngatja chaꞌo, ixi ó konoꞌe na̱ ixra̱ ijié tsijincheꞌe ndo. 19 Méxin, xi fariseo juao kichuu xa:
―Ó bikonta, juaꞌi ngakonꞌen na̱, tsjeꞌenta kain na̱ ruéꞌe na̱ xa.
Kaxin ni ngigua griego tjée na̱ ndo Jesús
20 Kaxin ni nichja ngigua griego bakeꞌe na̱ ngakjenꞌen ni kui̱i̱ kia tjajna Jerusalén xroxraxaonxin na̱ ndo Dio. 21 Meꞌe konchjiñeꞌe na̱ ngajin ndo Felipe, ndo tjajna Betsaida, nunte Galilea, ko kuinóatée na̱ ngajin ndo ko ndachro na̱:
―Tjaꞌonna tsikonna ndo Jesús.
22 Ko ndo Felipe kuiji ndo kuindache ndo ndo Andrés. Ko tjumeꞌe yui sen kuindache sen ndo Jesús. 23 Ko ndachro ndo Jesús:
―Ó kuiji hora, ixi Chjenꞌen ndo Dio, Xjan jongíꞌe xranchi chujni, satsji ndo tsayéꞌe ndo juachaxien Ndotée ndo. 24 Ko nduaxin ngeꞌe ntatjunta ixi siá tsitsinga naa noatrigo ngataꞌa inche, ko tsenꞌa noa, jeꞌo naa noa tsituꞌe. Ko siá tsenꞌen noa, tjumeꞌe tsoña̱ kueya noa ixi jaña tsandáani no. 25  +*Ko ni tjueꞌe aséen ixi xroꞌan ngeꞌe sintakonꞌen na̱, ni meꞌe sinchetjáña na̱ ti tsechón na̱ kain nchakon. Ko ngisen ningakonꞌen aséen maski xrokuenꞌen sen ntiꞌi nunte xasintajni ixi xrochronga sen chijnie ndo Dio, sen meꞌe xrochónda sen juachaxin tsechón sen kain nchakon. 26 Siá xrojan ngisen tjaun sincheꞌe xra̱na, xroruana sen. Ko ti no tsakeꞌe janꞌan, ntiꞌa kaxon tsakeꞌe sen ncheꞌe xra̱na. Siá xrojan ngisen sincheꞌe xra̱na, Ndotána tsjengeꞌe ndo sen ꞌna̱.
Ndo Jesús chronga ndo tsenꞌen ndo
27 ’Ko jai tsango toniꞌe aséenna. ¿Ngeꞌe xrondachrja̱n? ¿Á xrondachrja̱n: “Ndotána tájonꞌanta juachaxin ngeꞌe tsónna jai”? Ko ixra̱ meꞌe juixin ntiꞌi ixi jaña tsónna. 28 Cháña xrondachrja̱n: “Ndotána, tsjakonta juachaxin ijié chonda ngajin chujni nunte ntiꞌi.”
Hora meꞌe kuinꞌen na̱ nichja naa tée ngajní ko ndachro:
―Ó juexin juako juachaxinna ko íjngo sintaꞌa meꞌe.
29 Ko ni ste ntiꞌa stetinꞌen na̱, méxin, ndachro na̱ jitjatee ngajní, ko ikaxin na̱ ndachro na̱:
―Naa ndo ángel nichjeꞌe ndo.
30 Ko ndachro ndo Jesús:
―Tée kuinꞌennta, kui̱xi̱n ngajní ixi tsitikaonntana. 31 Ko jai ndo Dio sinchéña ndo ijie̱ ngajin chujni nunte xasintajni, ko jai Xixronꞌanxrée tetuanꞌan xa nunte xasintajni tsachrjexin xa ntiꞌi. 32 Ko nchakon tsakeꞌe nganito nta̱cru, kueya na̱ tsikon na̱ ko tsitikaonna na̱.
33 Jaña ndachro ndo ixi jichrónga ndo xranchi tsenxin ndo. 34 Ko juateꞌe ni ste ntiꞌa:
―Kuinꞌanna ndachro xroon tsikjin sen saꞌó ixi ndo Cristo kain nchakon tsechón ndo ko, ¿sonda ndachrua jaꞌa ixi Chjenꞌen ndo Dio, xjan jongíꞌe xranchi chujni, xrokonda tsakeꞌe na̱ xjan nganito nta̱cru? ¿Ngisen Chjenꞌen ndo Dio ikjan xranchi Chujni?
35 Ko ndachro ndo Jesús:
―Xratsakeꞌe xroꞌi ngajinnta, ko jeꞌo kaxion nchakon. Tajinta ixi xrachondanta xroꞌi jiꞌi ixi sintaxronkaꞌinta ti naxixeꞌe. Ixi ngisen taji ti naxixeꞌe tikonꞌa na̱ no taji na̱. 36 Titikaonnta xroꞌi tingasáña ixi ngajinnta jii xroꞌi ixi xrokjannta chujni jian chónda xroꞌi.
Ko juexin ndachro ndo Jesús jiꞌi, tjumeꞌe sakjui ndo kuemá ndo.
Ni judío titikaonꞌa na̱ ndo Jesús
37 Maski ndo Jesús tsijincheꞌe ndo kueya ixra̱ ijié ngato ikon na̱, kuitikaonꞌa na̱ ndo 38 ixi xrokonda jaña tsonꞌen xranchi ngeꞌe tsikjin ndo Isaías saꞌó:
Ncháina, ¿ngisen titikaon ngeꞌe nichjana?
¿Ngisen juinchenoꞌe ndo Dio juachaxien ndo?
39 Méxin, kuitikaonꞌa na̱ ndo Jesús ixi kaxon tsikjin ndo Isaías:
40 Ndo Dio kuajon ndo juachaxin ixi tsikonꞌa na̱
ko juinchecha ndo aséen na̱,
ixi tsikonxinꞌa na̱ ikon na̱,
ko tsienxinꞌa na̱ ixi aséen na̱,
ko xrokjanꞌi na̱ ngaji̱n ixi sintaxruanꞌan na̱.
41 Jaña tsichro ndo Isaías saꞌó ixi tsikikon ndo juachaxin ijié chónda ndo Jesús ko nichja ndo ixi jeꞌe ndo.
42 Ko kueya ni judío tetuanꞌan kuitikaon na̱ ndo Jesús, ko bachrongaꞌi na̱ ixi ó kuitikaon na̱ ndo ixi xrakonꞌen na̱ xi fariseo, ixi jeꞌe xa xrokuantsjexin xa na̱ ningue ni judío. 43 Ixi jeꞌe na̱ ícha bancheꞌe na̱ juaxruxin bakayéꞌe na̱ juasaya tajon chujni ixi juasaya tajon ndo Dio.
Ngeꞌe ndachro ndo Jesús tsóñexin chujni ijie̱
44 Ko ndo Jesús séen ndachro ndo:
―Ngisen titikaonna, jeꞌa jeꞌo janꞌan titikaonna sen, kaxon titikaon sen Ndotána, ndo xruanꞌanna juiꞌi. 45 Ko ngisen tikonna kaxon tikon sen ndo tsixruanꞌanna. 46 Janꞌan xroꞌi kui̱i̱ nunte xasintajni ixi sen titikaonna tsakeꞌa sen ti naxixeꞌe. 47 Ko xrojan ngisen tinꞌen ngeꞌe ndachrja̱n ko tsitikaonꞌana na̱, jeꞌa janꞌan tsjankataꞌa na̱ ijie̱. Ixi janꞌan juiꞌa tsjankataꞌa jíee chujni nunte ntiꞌi. Naꞌi. Juiꞌi tsingijna na̱ ixi tsitjáñaꞌi na̱. 48 Ko chujni titikaonꞌana ko titikaonꞌa chijnina ó jii ngisen tsjankataꞌa na̱ ijie̱. Chijni nichja meꞌe chijni sinchéña ijie̱ ngajin na̱ nchakon tsjexixin nunte xasintajni. 49 Ixi janꞌan nichjaxinꞌa janꞌon. Naꞌi. Ndotána, ndo tsixruanꞌanna, kuetuanna ngeꞌe xronichja ko ngeꞌe sintakuanꞌan chujni. 50 Ko nóna ixi ti kuetuanꞌan Ndotána meꞌe tajon juachaxin tsechón chujni kain nchakon. Méxin, kain ngeꞌe ndachrja̱n, Ndotána kuetuanna xronichja.
+ 12:3 Lc. 7:37, 38. + 12:25 Mt. 10:39; 16:25; Mr. 8:35; Lc. 9:24; 17:33.