26
Uni pará-parámbo Yesu uroyi khumoweya ŋuro mande kusiyaŋgurí
(Mak 14:1-2; Luk 22:1-2; Jon 11:45-53)
Yesuko mande ŋu soso yiní kini tiníqo, iŋo-iŋo rewero uniyó* ŋande yimiraró, “Ye iŋoteŋgo, naru irisa naŋge yote, ko Taka yereró quro o ne-ne ŋu tunoqeweya. Tunoqiní unindo Unindoro Naŋuní rero saŋgirí kandeyemo ri rero tipiririko§ urowaŋgo.”
Asa o qa-qa unindoro tapá unindoya uniparetoro uni kembé-kembéye** soso ya kano huruwaŋgurí. Ya ŋuko tapá uni Kaiapas koro ya qu. Huruworo mande tero Yesu kanáŋoro towo pisiyoroqo, re uri khumoweya ŋuro khe qu seqaŋgurí. Quko ŋande yaŋgurí, “Norendo o ne-ne koro naruyómo kama tewato. Yate unipareto qenero saŋgirí tero otoqoro kuma tewaŋgo koro.”
Pare kato sono ka Yesu kembémo windoroŋaró
(Mak 14:3-9; Jon 12:1-8)
Asa Yesuko Betani yendémo kowí piyimi khumo uni ka, owí muko Saimon koro yayómo ŋuno yora. Ko pare ka mahero noko kumbe tomó ta ka rero sono risá nuŋgurí meté mu Yesu kembémo hausuwaró. Yesu yakutímo etero o neyon톆 pare ŋundo sono ŋu rero Yesu kembémo windoroŋaró.
Windoroŋoní iŋo-iŋo rewero unindo‡‡ ŋu qenero newonde piyimi tero ŋande yaŋgurí, “Ke date koro sono ŋu kina windoroŋote? Nore sono ŋu soweyoro mone parámi ŋu onoŋoye moré kini qu meté se yunowato.”
10 Ŋunde yi Yesuko ŋuro iŋoro ŋande yimiraró, “Ye date koro pare ŋa quhurí inoteŋgo? Enendo no o meté te nunote. 11 Naru rokóŋoro uni onoŋoye moré kini ŋuko yeya yowaŋgo. Quko no yeya naru piru kama yowano. 12 Pareto sono ŋu no kowenemo hausuwote ŋuko uni tapu koro roŋgaru nerete. 13 Hamó ye yimiroteno, unindo mira soso miti mande§§ yesowoyowaŋgo quno ŋuno pare ŋando o tete ŋuro ŋuya yewaŋgo, ko pare ŋuro iŋowaŋgo.”
Jutasko Yesu uni saŋgirí kandeyemo re rotowero ŋuro mande kusiyaró
(Mak 14:10-11; Luk 22:3-6)
14 Iŋo-iŋo rewero uni 12*** qu kato, owí muko Jutas Isikariot, enendo o qa-qa unindoro tapá uniko††† uyaró. 15 Uyaro ŋande oseseyaró, “Ko nondo Yesu yeŋo kandeyemo re rotoweqo, yendo do ka re nunowaŋgo?” Yiní wondo musiyó 30 se inaŋgurí. 16 Ŋu naru ŋu noŋgo eneŋo kandeyemo re rotowero quro naru meté seqaró.
Yesu koya iŋo-iŋo rewero uniyómboya o naŋgurí
(Mak 14:12-21; Luk 22:7-14,21-23; Jon 13:21-30)
17 Asa Bret Yisiyó Moré Kini quro o ne-ne‡‡‡ koro kosa naru korete quno ŋuno iŋo-iŋo rewero unindo§§§ Yesuko mahero ŋande yaŋgurí, “Dano nore Taka yereró quro o ne-ne* ŋu roŋgaruwato ke o ŋu neweya?”
18 Yi ŋande yimiraró, “Yendé parámimo uya uni kano uya ŋande miroyi, ‘Rondaqe-rondaqe ŋundo ŋande yete, “Narune kutaqemo tete. Noya iŋo-iŋo rewero uninemboya yakemo mahero Taka yereró quro o ne-ne ŋuro iŋoro o ŋu newato.” ’ ” 19 Ŋunde yimironí uni irisa ŋundo Yesuko yaró ŋu howero yakutímo ŋuno Taka yereró quro o ne-ne ŋu roŋgaruwariyó.
20 Asa suwo tiníqo, Yesu koya iŋo-iŋo rewero uniyó 12 ŋuya o newero quro yakutímo etaŋgurí. 21 Etero o nero ŋande yimiraró, “Hamó horé yimiroteno, ye keweroyemo kato no norero uni saŋgirí kandeyemo norotoweya.”
22 Yiní newonde quhurí parámi tero kanata-kanata ŋande oseseyaŋgurí, “Uni Parámi, uni ŋu nondope?”
23 Mandeye topé ŋande yaró, “Uni ka noya kandeto kondó moŋgo o kopo neyotero ŋundoko no nore uni piyimi kandeyemo norotoweya. 24 Unindoro Naŋuní ŋuko mande sokomeko§ nakayáŋgurí ŋu naŋge howero khumoweya. Quko uni ŋundo Unindoro Naŋuní ŋu re rotoweya quko, o iniyaqe, quhurí piyimi korowoweya. Námbo koretero uni ŋu kama pisiyaró tiníqo, meté.”
25 Ko Jutas, uni o ŋu teweya ŋundo ŋande yaró, “Rapi,** uni ŋu nondope?” yaró.
Yiní Yesuko ŋande miraró, “Keto naŋge yete ŋu.”
Yesuko bret, wain iŋo-iŋo rewero uni yunaró
(Mak 14:22-26; Luk 22:15-20; 1 Korin 11:23-25)
26 Asa o neyate Yesuko bret ka rero Anutu yuŋgunaŋoro romboŋero iŋo-iŋo rewero uniyó†† yunaró. Yunoro ŋande yaró, “Ŋa reya ni. Ŋako neneŋo kowene.”
27 Ŋunde naŋge wain topa ka rero Anutu yuŋgunaŋoro iŋo-iŋo rewero uniyó yunoro ŋande yaró, “Ye soso ni. 28 Dokoro ŋako neneŋo sitúne na, mande kond采 ŋu reweya. Nondo unipare qambu quhuríye se rotowero quro windoroŋowe teteno. 29 Ŋande ye yimiroteno, wain kaŋuya kama newano, yate Awanembo unipareyó wiri yereyote naruyómo§§ ŋunoqota no meté keta qu yeya newano.”
30 Ŋunde yiní yambo ka yi kini tiní mirako uro mira purí Oliv ŋuno oŋgurí.
Yesuko Pitako ene wawa yeweya ŋuro yaró
(Mak 14:27-31; Luk 22:31-34; Jon 13:36-38)
31 Asa Yesuko ŋande yimiraró, “Itaka suwonoko iŋondutuye*** muko piyo tero ye soso norotowaŋgo. Dokoro sokomeko ŋuno ŋande nakayáŋaró,
 
“ ‘Nondo sipsip sopo-sopo uroweqo,
sipsip ŋu soso soremukowaŋgo.’
32 Quko nondo khumoro otoqoroqota ye taka yerero Galili mirako uwano.”
33 Pitako mande topé yero yaró, “Uni soso iŋondutuye muko piyo tewaŋgo, peka, quko nondo ŋunde tewero mepémo kini.”
34 Yiní ŋande miraró, “No hamó kimiroteno, itaka suwonoko kotori kama yeyoníqota keto naru kapusa quno neneŋo wawa yeweya.”
35 Pitako ŋande miraró, “No keya koporo nuri khumowaro, quko no keŋo wawa kama yewano.” Ŋunde yiníqo, iŋo-iŋo rewero uni soso ŋuya ŋunde naŋge yaŋgurí.
Yesuko Getsemani mirako ŋuno hariri taró
(Mak 14:32-42; Luk 22:39-46)
36 Asa Yesu koya iŋo-iŋo rewero uniyómboya††† mira ka owé Getsemani ŋuno oŋgurí. Oro ŋande yimiraró, “Ye ŋano kunditeyurika no anduno uyaro hariri tewe.” 37 Yero Pita koya Sepeti koro simó irisa ŋu ŋuya yorero oroqo, newondí quhurí tiní 38 ŋande yimiraró, “Newondenembo quhurí horé tiní no khumowe teteno. Ye noya ŋano yotoya toŋete sopoyuri.”
39 Ŋunde yero soŋga ta uyaro kondéqero umu-kembé nokono rero hariri tero ŋande yaró, “Awane, ko khe ka yoníqota topa newano ŋa rika toŋiní. Quko iŋo-iŋone mu ma howewero. Kini, keŋombo na ti qembe.”
40 Yiní kini tiní iŋo-iŋo rewero uniyómo mahiní ene eteyuriqo, enendo Pita ŋande miraró. “Ŋu date? Yembe naru tukuni naŋge noya toŋetewero mepémo kini peka? 41 Ye kondé toŋeteya hariri ti qembe. Yate ye osese kano umbuwaŋgo koro. Hamó, yuqaye muko o meté tewero nuŋgurí tete, quko koweye saŋaní ŋuko kondé kini.”
42 Asa naru irisayó roto toŋero ŋande hariri taró, “Awane, ko topa ŋa kama norotoní no hamó newano tiníqo, asa meté keŋo iŋo-iŋoke naŋge howe qembe.”
43 Pitu ko eneno mahero yiyoníqo, eteyaŋgurí, dokoro kupo tero toŋeye quhurí taró. 44 Ŋunde teyuri yorotoro uyaro naru kapusayómo hariri komo taró ŋunde naŋge taró.
45 Yiní kini tiní iŋo-iŋo rewero uniyómo mahero ŋande yimiraró, “Yembe watí ete kapeyoteŋgope? Iŋoyi, naru tete, unindo Unindoro Naŋun퇇‡ quhurí uni kandeyemo rewe teteŋgo. 46 Ye otoqoyika uyato. Qeni, uni nore uni piyimi kandeyemo norotoweya ŋundo kutaqemo mahete.”
Jutasko Yesu uni saŋgirí kandeyemo re rotaró
(Mak 14:43-50; Luk 22:47-53; Jon 18:3-12)
47 Asa Yesu mande yeyoní naŋge, Jutas, ŋu iŋo-iŋo rewero uni 12§§§ qu ka, ŋundo maheró. Mahero uni wini parámi horé suke parámi, usú se toworo eneya maheŋgurí. O qa-qa unindoro tapá uni ŋuya uniparetoro uni kembé-kembéyemboya* uni ŋu asá yiri maheŋgurí. 48 Komo Jutasko rokó karo ŋande yimiraró, “Nondo uni ka mutó inowano. Uni ŋuko Yesu, towi qembe.”
49 Asa waka ta Yesuko mahero ŋande yaró, “Rapi, suwo meté.” Ŋunde yero mutó inaró.
50 Ko Yesuko ŋande miraró, “Topo, ke o tewero mahete ŋu te.”
Ŋunde yiní uni mahero Yesu toworo kondé towaŋgurí. 51 Towoyi uni ka Yesu koya yariyó quko suke parámiyó rero tapá unindoro sunará simó qu ka utoro kusumbí takaní kusumbí nokono umburó.
52 Yesuko ŋande miraró, “Suke ŋu rika pitu ko paseyómo uní. Dokoro uni sukepo kuma teyoteŋgo ŋuko sukewore piyo tewaŋgo. 53 Kepe kama iŋote, peka, nondo meté awane kirayowe sambo simó parámi horé, qambuye muko kuma uni wini parámi 12 taka yerete, ŋu asá yiriní umburo samaka nerewaŋgo? 54 Quko komo suki sokomeko§ ŋuno ŋande nakayáŋaŋgurí, ko o soso ŋako nono tunoqeweya. Asa no ŋunde kirayowano tiníqo, mande sokomeko yote ŋuko hamó kama tunoqeweya.”
55 Asa ŋu naruko ŋuno naŋge Yesuko uni qambu ŋu ŋande yimiraró, “Yendo no wiri yerete unindoya kuma teyoteno ŋundiro suke parámi, usú siyoro kondé nondowowero maheteŋgo, peka? Naru rokóŋo Ya Surumímo ŋuno nondo yeya kaŋero mande rondaqe yunoyanowó. Quko ŋu naruko ŋuno kama nondowaŋgurí. 56 Quko o soso ŋuko ye-ye unindo** mande nakayáŋgurí ŋu riní hamó tete.” Ŋunde yiní iŋo-iŋo rewero uniyó soso Yesu rotoro soraŋgurí.
Yesu mande khono rotaŋgurí
(Mak 14:53-65; Luk 22:54-55,63-71; Jon 18:13-14,19-24)
57 Uni Yesu towaŋgurí ŋuko Yesu rero o qa-qa unindoro tapá uni Kaiapasko yano oŋgurí. Ŋuno hutuŋo mande ŋuro iŋo-iŋo unindoya uni kembé-kembémboya†† huru-huru teyaŋgurí. 58 Pita ŋuya yohowe uyaró, quko ene soŋga sewemo yara. Uyaro tapá uni ŋuro pase quro hoŋgo quroko ŋuno sopo-sopo unindoya kunditeyaŋgurí. Kunditero do ka Yesuko tunoqiníka qenewe yero teyaró.
59 O qa-qa unindoro tapá uni ŋuya uni kembé-kembé soso ŋundo Yesu uri khumowero khe ka seqaŋgurí. Ŋunde tero mande kota-kota iŋowero ye iŋaŋgurí. 60 Ko uni qambu mahero mande kota yero saŋgawaŋgurí. Quko eneŋo potó ka taró qu qene iŋoro uroyi khumowero quro kama qeneŋgurí.
Yate uni irisa mahero 61 ŋande yariyó, “Uni ŋundo ŋande yaró, ‘Nondo Anutu koro Ya Surumí ŋu meté rambaruruwowano, ko naru kapusa ŋunoko pitu rewe kaŋeweya.’ ”
62 Ŋunde yiriqo, tapá uni ŋundo kaŋero ŋande oseseyaró, “Uni ŋando mandeyari saŋga kerete. Ketope mande topé ka yeweyape ma kini?” 63 Quko Yesuko mande ka kama yaró.
Mondó ta yoní ŋande miraró, “Nondo Anutu yoto-yotoyó moré ŋuro owímo osese kereteno, ko keto mande hamó naŋge yeka iŋato. Kepe Kristo ŋu, Anutu koro Naŋunímbe ma kini?”
64 Yiní Yesuko ŋande miraró, “Ke ŋunde yete ŋu. Quko nondo ye yimiroteno, ŋa naru koŋgo yendo Unindoro Naŋun퇇 Anutu wimbí moré ŋuro kandí kondésina kunditiní qenewaŋgo, ko sambo koro koporéwore maheweya ŋu qenewaŋgo.” §§
65 Asa o qa-qa unindoro tapá uni ŋundo newonde piyimi tero eneŋo tuwiyó romboŋero ŋande yaró, “Enendo Anutu yesaráŋoyote.*** Do karo uni kaŋuya neko yereto quhuríŋo ŋuro yesowowaŋgo? Qeni, yendo itaka ka Anutu yesaráŋoní iŋoteŋgo ŋu. 66 Ye date iŋoteŋgo, date te inowato?”
Yiní mandí topé ŋande yaŋgurí, “Ene quhuríŋo moré, asa ko meté khumoweya.”
67 Ŋunde yero Yesu umu-kembémo tuteworo kandeto uraŋgurí. Ko kumimbo uto tamoro 68 ŋande yaŋgurí, “Kristo, ke ye-ye mande ye. Uni kurote ŋu dani?”
Pitako Yesu koro wawa yaró
(Mak 14:66-72; Luk 22:56-62; Jon 18:15-18,25-27)
69 Asa Pita mirako ya kimbino kunditeyoní sunará pare ka taŋgímo maheroqo, yaró, “Ke ŋuya Yesu, Galili uni ŋuya yorariyó.”
70 Quko Pitako unipare soso toŋeyemo wawa yero ŋande yaró, “Keto mande yete ŋu, no kama iŋoteno.”
71 Yero hoŋgo koro makoyómo uní sunará pare meyowo ka enepa naŋge qenero unipare kutaqe ŋuno yoraŋgo qu ŋande yimiraró, “Uni ŋako Yesu, Nasaret koro uni ŋuya yorari.”
72 Ko Pitako wawa kaŋuya yero ŋande yaró, “Hamó horé, no uni ŋu kama iŋo inoteno.”
73 Soŋga yateqo, uni kutaqemo kaŋeyaŋgo ŋundo mahero Pita ŋande miraŋgurí, “Hamó, keko wini ŋuro qu ka. Keŋo puŋeŋge eneŋo naŋge.”
74 Asa Pitako mande kondé ŋande yaró, “Hamó horé, no uni ŋu kama iŋo inoteno. Ko no hamó kama yeweqo, asa Anutuko no rambaruru nereweya.”
Yiníqo, waka ta kotori yaró. 75 Ko Pitako pitu ko Yesuko mande yaró ŋu iŋoní tunoqaró, “Kotori kama yeyoníqota keto naru kapusa quno neneŋo wawa yeweya.” Ŋuro iŋoro mirako uro tendo piyimi taró.
* 26:1 iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. 26:2 Taka yereró quro o ne-ne” ŋuko naru parámi ka. Komo suki Anutuko Israel unipare Isip noŋgo yoriní areŋgurí. Ŋu naruko ŋuno sambo simó saŋgirí kato Isip koro simó urumuni korete qu soso yuri khumaŋgurí. Quko Israel unipareto Anutu koro mandí howero sipsip simó yutoro sitú makoyemo sonowoyi sambo simómbo eneŋo simóye taka yiriní kama khumaŋgurí. Ŋunde ŋuroko kumima naru rokóŋoro sipsip simó yutoro o ne-ne teyaŋgurí. 26:2 Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge. § 26:2 tipiriri” ŋunde quko wiri yerete uni kumimbo eneŋo uni saŋgiríye yorero ŋuno uroyi khumoyaŋgurí. ** 26:3 Uni soso ŋundo Juda koro huru-huru parámi ka, owí Sanedrin, taŋgurí. Enendo Juda unipare ronda yereyaŋgurí. †† 26:7 Ŋu naruko ŋuno uni kumimbo o neyaŋgo quno ŋuno kama kunditaŋgurí. Kini, enendo yakutímo piŋoye etero kande tesina rondaqero ŋunde saŋáqero kande kondésinambo o naŋgurí. ‡‡ 26:8 iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. §§ 26:13 miti mande” ŋuko Anutuko Kristo asáŋoní khumoro quhurínanimboro kimo tiní Anutu koya newonde kanata tewero ŋuro mande meté mu naŋge. *** 26:14 iŋo-iŋo rewero uni 12” ŋuko Yesu rokó yiriní topé-topé horé tunoqaŋgurí. ††† 26:14 o qa-qa unindoro tapá uni” ŋundo Ya Surumímo hu-hariri sopoyaŋgurí. ‡‡‡ 26:17 Bret Yisiyó Moré Kini quro o ne-ne” ŋuko naru parámi ka, asa Israel unipareto sonda kanata soso ŋuno bret yisiyó moré kini naŋgurí. Komo suki Anutuko unipare ŋu Isip noŋgo yoriní areroqo bret hamó qawero mepémo kini. Kini, bret yisiyó moré kini naŋge, asa plaua, sono naŋge qaŋgurí. Ŋunde ŋuroko kumima naru rokóŋoro o tunoqaró ŋuro iŋoro o ne-ne ŋu teyaŋgo. §§§ 26:17 iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. * 26:17 Taka yereró quro o ne-ne” ŋuko naru parámi ka. Komo suki Anutuko Israel unipare Isip noŋgo yoriní areŋgurí. Ŋu naruko ŋuno sambo simó saŋgirí kato Isip koro simó urumuni korete qu soso yuri khumaŋgurí. Quko Israel unipareto Anutu koro mandí howero sipsip simó yutoro sitú makoyemo sonowoyi sambo simómbo eneŋo simóye taka yiriní kama khumaŋgurí. Ŋunde ŋuroko kumima naru rokóŋoro sipsip simó yutoro o ne-ne teyaŋgurí. 26:20 Ŋu naruko ŋuno uni kumimbo o neyaŋgo quno ŋuno kama kunditaŋgurí. Kini, enendo yakutímo piŋoye etero kande tesina rondaqero ŋunde saŋáqero kande kondésinambo o naŋgurí. 26:24 Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge. § 26:24 “sokome” ŋuko Anutu koro mande korete qu, asa Murí Tero yate Malakai kini tete. ** 26:25 Rapi” ŋuro murí muko ŋandiro, “Rondaqe-rondaqe Uni.” †† 26:26 iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. ‡‡ 26:28 mande kondé” ŋuko Anutuko unipareyómboya kusiyaró. §§ 26:29 Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo” ŋuno iŋondutu unipareko hamó Anutu kusuŋoyómo yowaŋgo. *** 26:31 iŋondutu” ŋuko ŋandiro, asa unipareto ŋande kondé ye iŋoyoteŋgo, ko Anutuko meté sopo yereweya. ††† 26:36 iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. ‡‡‡ 26:45 Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge. §§§ 26:47 iŋo-iŋo rewero uni 12” ŋuko Yesu rokó yiriní topé-topé horé tunoqaŋgurí. * 26:47 Uni soso ŋundo Juda koro huru-huru parámi ka, owí Sanedrin, taŋgurí. Enendo Juda unipare ronda yereyaŋgurí. 26:49 Rapi” ŋuro murí muko ŋandiro, “Rondaqe-rondaqe Uni.” 26:53 sambo simó” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo. § 26:54 “sokome” ŋuko Anutu koro mande korete qu, asa Murí Tero yate Malakai kini tete. ** 26:56 ye-ye uni” ŋuko Anutuko mandí yunoní unipare yunaŋgurí. †† 26:57 Uni soso ŋundo Juda koro huru-huru parámi ka, owí Sanedrin, taŋgurí. Enendo Juda unipare ronda yereyaŋgurí. ‡‡ 26:64 Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge. §§ 26:64 Daniel 7:13 weyo qembe. *** 26:65 Juda unipareto ŋande ye iŋaŋgurí, ko uni kato, “No Anutu” yeweya tiníqo, Anutu yesaráŋaró. Dokoro uni ŋunde qundo ŋande yete, ko Anutu ŋuko uni ka naŋge.