24
Naru weŋa ŋuro rokó ŋu
(Mak 13:1-13; Luk 21:5-19)
Yesuko Ya Surumímboro* hoŋgo ŋu roto toŋiní iŋo-iŋo rewero uniyómbo mahero Ya Surumímboro pase tomó-tomó soso witúŋoyi qeneró. Qenero ŋande yimiraró, “Ye sosopo pase keke-kekere ŋa qeneyoteŋgope? No hamó horé ye yimiroteno, imemoŋgo wondo itaka epe saŋa-saŋa rero towaŋgurí mu soso raŋi umukoweya.”
Yero oro mira purí Oliv ŋuno kunditaró. Kunditiní iŋo-iŋo rewero uniyómbo naŋge mahero mondó ta ŋande oseseyaŋgurí, “Keto nimitoka iŋato, do naruko tunoqeweya? Ko tunoqewero tete ŋuro do rokó ka teweya?”
Asa Yesuko mandeye topé ŋande yimiraró, “Ye kondé toŋeteyuri. Kota uni kato mahero ye kaná yereweya koro. Dokoro, uni qambu qundo mahero no owéne nekoro ŋande yewaŋgo, ‘Kristo ŋuko no,’ yewaŋgo. Ŋunde yero unipare qambu kaná yerewaŋgo. Yeko kuma parámi teyoteŋgo ŋuro piŋa mande iŋowaŋgo, ko kuma parámi tunoqeweya ŋuro piŋa mande iŋowaŋgo. Asa ye kondé toŋeteyuri qembe. Ma yukuwowero. O soso ŋuko hamó maheweya, takawero mepémo kini. Quko naru maheweya ŋuko naru weŋa qu kini. Uni wini kato asa uni wini enesó-enesó kaya kuma ri otoqoweya. Asa wiri yerete unindoro kuma uni qundo otoqoro wiri yerete uni enesó-enesómboro kuma uni quya kuma tewaŋgo. Mirane-mirane korare koya kunduru parámi ŋu ŋuya tunoqeweya. O soso ŋuko pare qahu soso qundo simó pisiyowero tero kowe surumí tete ŋunde qembe.
“Ŋu naruko ŋunoko ye yondoworo uni piyimi kandeyemo yorotoyi o quhurí ye yunoro yuri khumowaŋgo. Ko uni wini soso ŋundo yeŋo kondé piyimiŋo yunowaŋgo, dokoro yendo neneŋo owéne nekoyoteŋgo. 10 Ŋu naruko ŋunoko iŋondutu unipare qambu qundo iŋondutuye rotoro eneŋo topoye ŋuro kondé piyimiŋoro uni piyimi kandeyemo yorotowaŋgo. 11 Kowe ye-ye uni kota-kota wata otoqoro unipare qambu kaná yerewaŋgo. 12 O piyimi kate-kate parámi horé tunoqeweya, asa ko uni qambu qundo topotoya newonde meté yunowero murí ŋu roti toŋeweya. 13 Quko dani kato kondé kaŋeyate rambaruru takaweya. 14 Asa ŋundo mira enesó-enesómo unindo Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyó ŋuro miti mande ŋa uni wini enesó-enesó yesowoyiqota naru weŋa qu tunoqeweya.
O piyimi horé ka tunoqeweya
(Mak 13:14-23; Luk 21:20-24)
15 “Asa ko naru kano o piyimi horé ka komo ye-ye uni Danielko ŋuro yesowaró ŋuno qu§ mahero yendé meté horé muno ŋuno yoweya. (Ye sokome ŋa weyoteŋgo qu, weyo iŋika tondaŋiní.) 16 Asa ŋu naruko ŋuno ye soso Judia mirako yoteŋgo quko yendéye rotoya mira purímo waka ta toŋi qembe. 17 Uni ka ya umómo** yoweya quko oyó siyowero quro ya quroko ma uwero. 18 Kowe uni ka khono yote tiníqo, tuwi ka tapémo rota ŋu ŋuya ma rewero. 19 Ŋu naruko ŋuno ye pare qahu tete, ko simó susu yunoyoteŋgo qu, ininiyaqe, quhurí piyimi korowowaŋgo. 20 Yeko ŋande hariri ti qembe, asa sorewero naru ŋuko seno matú mopowímo ŋuno kama tunoqeweya, ko Sapat naruko†† ŋuno kama tunoqeweya. 21 Dokoro ŋu naruko ŋuno o quhurí parámi horé qu tunoqeweya. Hamó, Anutuko noko towaró ŋu noŋgo yate arero naru ŋanoko, o quhurí ka ŋunde qu komo kama tunoqaró. Kowe imemoŋgo o quhurí ka ŋunde qu pitu ko kama tunoqeweya.
22 “Asa Anutuko naru piyimi ŋu riní tukuni kama tiníqo, unipare soso piyo temukowaŋgo. Quko enendo unipareyó rokó yereró ŋuro iŋoro naru ŋu riní tukuni ta teweya. 23 Ŋu naruko ŋuno naŋge, ko uni kato yeya ŋande yeweya, ‘Qeni, Kristo‡‡ ŋuno qu ŋano yote,’ ma ‘Andu yote anduqe,’ ye ŋuro iŋondutu ma tewero. 24 Dokoro, Kristo kota-kota koya ye-ye uni kota-kota koya mahero Anutuko unipare rokó yereró ŋu kaná yerewero o parámi wimbí moré qu tewaŋgo. 25 Asa nondo itaka o soso ŋuro yimiroweqota tunoqeweya quno ŋuno yendo iŋi tondaŋeweya.
26 “Ŋunde ŋuroko ko uni kato ŋande yewaŋgo, ‘Kini, enendo andu mira wimbímo andu yote anduqe,’ asa ye ŋuwore ŋuno ma uyarewero. Kowe enendo ŋande yewaŋgo, ‘Kini, uni ŋuko ya quroko ŋano naŋge yote,’ asa ye iŋondutu ma tewero. 27 Dokoro Unindoro Naŋuní§§ maheweya ŋuko kusiro rowá ŋuko kosa aretewore noŋgo sineqero kosa pusuŋetewore uyote ŋunde qembe. 28 Ukúŋo dano yote quno ŋuno nú saŋgirí parámi ŋundo ŋuno mahero kopoyoteŋgo.
Unindoro Naŋuní ŋundo pitu ko maheweya
(Mak 13:24-31; Luk 21:25-33)
29 “Naru piyimi ŋuko kini tiníqo, imemoŋgo ta
 
“ ‘kosa ŋuko huriri tiní
kombo ŋuko kama hiyóqiní
tutu soso ŋuko sambo koŋgo umbuyi
o soso wimbí moré mu samboko yote qu yukuwowaŋgo.’
30 “Ŋu naruko ŋuno Unindoro Naŋunímboro rokóŋo samboko aweno tunoqeweya. Kowe uni wini soso mira soso quno ŋuno tendo mukuru tero toŋetero qenewaŋgo. Unindoro Naŋuní koporé kewerowore wimbí moré tero sine parámi*** horémo mahiní unipare soso qenewaŋgo. 31 Mahero uŋgu yiní eneŋombo sambo sim󆆆 asá yiriní toŋero unipare rokó yereró qu soso ta roŋgopo yerewaŋgo. Sambo simó ŋundo mira kawore-kawore noŋgo roŋgopo yereyate uro mira weŋawore qu yore mahemukowaŋgo.”
32 “Yeŋombo naŋge kewá fik ŋu qenero iŋondutu rero qeni qembe. Naru kano kambinímbo sono woso remukoní komiri keta qu woti qeneroqo, yeŋombo, kosa naru meté tewe tete, ye iŋowaŋgo. 33 Ŋundiro naŋge o soso yeteno ŋako tunoqiníqo, ŋande iŋowaŋgo, Unindoro Naŋuní ŋuko woso kutaqemo mahete, mako rorowo ŋano kaŋete, ye iŋi qembe. 34 Nondo hamó horé ye yimiroteno, unipare itaka yoroteŋgo quko toŋeye watí yoníqo, o soso ŋa tunoqeweya. 35 Sambo koya noko koya kini tewari, quko mande yeteno ŋako kama kini teweya.
Do naru pitu ko maheweya ŋu kama iŋoteto
(Mak 13:32-37; Luk 17:26-30,34-36)
36 “Uni kato o ŋu tunoqeweya naruyó ŋu kama iŋote. Hamó, sambo sim󇇇 ŋuya Naŋuní§§§ ŋuya kama iŋoteŋgo. Iwímbo* enesó naŋge naruyó ŋu iŋote. 37 Qeni, Unindoro Naŋuní maheweya quro naru ŋuko Noa koro naruyó ŋunde qembe. 38 Asa sono riru parámi kama tunoqeyoní unipareto o ne-ne parámi tero epe re-re teyuri, yate Noako waŋgo quroko uró. 39 O eneno tunoqeweya ŋu kama iŋi tondaŋiní sono riru parámi tunoqero unipare soso ta rambaruru yereró. Unindoro Naŋuní maheweya ŋuko ŋunde naŋge tunoqeweya. 40 Naruko ŋuno uni irisa khono yoriqo ka rewaŋgo, ka rotowaŋgo. 41 Pare irisa kandeto wit musiyó rumuniŋori ka rewaŋgo, ka rotowaŋgo.
42 “Ŋunde ŋuroko ye kondé toŋeteyuri. Do naruko yeŋo uni parámiye maheweya ŋuko ye ŋu kama iŋoteŋgo. 43 Quko ŋaro iŋoyi, ya simburímbo do naru horé ŋuno momo uni ŋundo maheweya ŋu iŋote tiníqo, kawaware meté horé tiní ene yayó usowowero mepémo kini. 44 Ye ŋuya sopo toŋete yuri. Dokoro Unindoro Naŋuní ŋundo do naruko ŋuno maheweya, ŋu ye kama iŋoteŋgo.
Kho simó meté, kho simó piyimi ŋuro tapara mande
(Luk 12:42-46)
45 “Sunará simó kato suki-suki kho meté tero iŋo-iŋoyó muko meté naŋge. Sunará simó ŋunde qu uni parámiyómbo qenero khoyó inoní ya soso soporo naru metémo sunará simó meyowo wutu yereyote. 46 Asa uni parámiyómbo mahiní sunará simó ŋundo kho meté teyote ŋundo meté horé yoweya. 47 Hamó horé yimiroteno, uni parámimbo eneŋo situwiyó soso rero sunará simó ŋuro kandímo rotoní sopoweya. 48 Quko sunará simó ŋundo newondí moŋgo ŋande iŋoweya, peka, uni parámine muko waka ta kama maheweya, 49 yero otoqoro kho kopo topé yutoro eneŋo o qímboro nero wain nero kape-kape tero yoweya, peka. 50 Asa sunará simóŋomboro uni parámiyómbo sóqero mahiní naru ŋuro ye kama iŋoyi tondaŋeweya. 51 Mahero ene sunará simó ŋu sukepo puŋo-puŋo toŋoro uni maŋgoye irisa quya ŋuno rotoweya. Ŋusina ŋunoko tendo piyimi tero metoye kindotowaŋgo.§
* 24:1 Ya Surumí” ŋuko Anutu koro ya qu, ŋunoko Juda unipareto Anutu koya huruwowero quro hu-hariri teyaŋgurí. 24:1 iŋo-iŋo rewero uni” ŋundo Yesu koya uyaro iŋo-iŋo rondaqe yunoyaró. 24:5 Kristo” ŋuko Anutuko rokóŋoní maheweya ŋu. § 24:15 Daniel 9:27; 11:31; 12:11 weyo qembe. ** 24:17 Ŋu naruko ŋuno “ya umó” soso ŋuko suruŋo kini, papare naŋge, ko unipare meté owero kunditeyaŋgo. †† 24:20 Sapat naruko” ŋuno Juda unipareto khe piru khetewero mepémo kini, hutuŋo mandeko sore yereró. ‡‡ 24:23 Kristo” ŋuko Anutuko rokóŋoní maheweya ŋu. §§ 24:27 Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge. *** 24:30 “sine parámi” ŋuko eneŋo owé parámi ŋunde qembe, eneŋo o soso meté horé mu. ††† 24:31 sambo simó” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo. ‡‡‡ 24:36 sambo simó” ŋuko komo suki-suki Anutuko unipare kama yoriní tunoqi sambo simó yondowaró. Ko itaka eneŋo sunará teyoteŋgo. §§§ 24:36 “Naŋuní” ŋuko Anutu koro Naŋuní, asa Yesu naŋge. * 24:36 “Iwí” ŋuko Anutu naŋge. 24:37 Unindoro Naŋuní” ŋuko Yesu naŋge. 24:39 Murí Tero 6:1-17 weyo qembe. § 24:51 Uni ŋundo metoye kindotowaŋgo, dokoro surumí parámi tewaŋgo.