14
Yone aay fuayemin nakae kaansebe.
(Mak 6:14-29; Luk 3:19-20; 9:7-9)
Yesuse ina monse olo dimo Helote Galili betano komok an bietabe. (-) Sino Helote awa genalin nakai dlanea moniba Yone afuniba klabuto ge debeb moniba klabut am daibbiotabe. E inase olo mitmakamo inaminobe. Helote e ninge Filibe alelo Helodiaso omeb haabia Yone Helote baabanea Kobo keb ninge alelo omeisa haabieb kesoa kobo hekmel wengo welanebobo gesea Helote atliaubasoa Yone anaia kaaneko ge funane otane e nakaia unangai tolo tosiananea deibane biotabe. Niminbabe, i bobol temo funaniba Yone Gode weng omkeimalin nakabo gabibtabe.
Am mak bomanoa Helote awoko dobmikinobuo amo tlo kesoa naka maki teniba Helote tem nabianiba falo ga wembiba Helodiaso moono tenoa naka homoni imeno wembibi kibi kaba sin ye blansoa Helote kla seinwe bianea Gode niniino taisanea baabonea Ne moton ye obo inamin namino donene genemebo doklamabibo ge baabosebe. Unang sou olo wentenoa tamnoa awok osu tam unanoa baabonoa Ne fatnamin ota mo baabaita doneke? gesoa awoko baabonoa Obo taneba Helote baabaneba Yone aa fuayemin nakae gabam eta waisa ofutneneta obutne tele ge baabosoa moono wentenoa hebmamsab imin tamnoa komok sume Helot esu tam unanoa baabanoa Kobo memale Yone gabame waisaneba flet kwame tem daak ofaneba obutne tele ge baabasobe. O funanoa Ne Yone gabame atemnita bain kaanebe genano genota weng olo Helote inangge baabasobe. E wentenea bobolo ilum omfubano otane e Gode niniino taisanea naka maki e temna imeno wembibi kin dimo baabonea Ne inamin namino doklamabibo ge baabone kesoa e awa genalin naka make weng olo baabanea 10 e monea klabut am unanea Yone aa fuayemin nakae gabame waisa obonea 11 flet kwame tem daak obakanea obeb tenea unang sou olo obuensea eka osak obeb tamnoa awoko obuensobe. 12 I inabasiba Yone okok aleyemin nakai teniba dame debeb moniba dofaniba moniba Yesuse baabasiobe. (v2) Yesuse inamsea Helote weng sango wentenea e okok kimanin nakai baabenea Naka ele Yone aa fuayemin naka eta imin hanane kesoa e titilo omonea okok sumo sino ni mo watemin blimo klabea ni watemebuobo ge baabesebe.
Yesuse nakai 5,000 i imeno oyenea dowonsiobe.
(Mak 6:31-44; Luk 9:10-17; Yon 6:1-13)
13 Yesuse Helote wengo wentenea bib olo deibonea elekiem weseme obetnea aamuke wela walanea monea ibuantem ye unang genea unea nakaia unangai homoni Yesuse unebo geiba wenteniba i bibamo deiboniba kan moniba ibuantem ye temiba 14 Yesuse weseme tem watnea ken wat obanea daak tlanea temea nakaia unangai homoni teniba waisa blib kesoa yatenea dohalilanea ginin gami klayebea 15 kwin tloa e okok aleyemin nakai teniba baabaniba Amo kwinobo, betan olo bibo blim kesoa nakaia unangai dlaneba moniba bib onon tlaniba imaye imeno waline gesiba 16 Yesuse baabenea Ibo i mo dlaiba unaibe! Ibmaye imeno oyine gesea 17 i baabaniba Ni imeno homonbabe. Blet gwabo 5 olanoba eka aningi asu olananob biobo gesiba 18 Yesuse baabenea Oleb tline gesea oleb tesiba 19 e nakaia unangai baabenea Bukuban dim daak toulaine gesea toulasiba e blet gwabo 5 o olonea aningi asu olo nanea wafu bianea abilim ut teme bianea Gode gangobo genea bleto hanea e okok aleyemin nakai oyensea oloniba 20 nakaia unangai kikibeiba unam biniba matwayensoa atosino olaib kesoa e okok aleyemin nakai oloniba tlit meeno 12 o tem daak basiobe. 21 Nakai imeno dowonsibi 5,000obe. Unanga tena isa imen olo dowonsib otane i mo kieim blimobe. Naka gang ilita kieibbiobe.
Yesuse Galili aamuke dang dim wat mama onsebe.
(Mak 6:45-52; Yon 6:15-21)
22 Omito Yesuse e okok aleyemin nakai baabenea Ibo weseme obetniba sin watniba aamuke milim emwale waitneine! Ne nakaia unangai dlaia uniba deibenita natlamabibo gesea i uniba e nakaia unangai dlanea 23 ili bib onon tlaiba e elekiem utnea am golim ut bianea beten kebea mililanota elekiem bietabe. 24 Yo dim ota weseme aamuke isak mimiabe wat bia aaye mousie haa tlebianea eka glole sume tenea yebiam nabianea glole weseme imin fuba obetnea alang tla unebea bumolok bianiba fulo waldibibibtabe. 25 Bomanang genoa bing genota Yesuse aalang dim wat mama tenea isu tlang genea tebea 26 e okok aleyemin nakai ateniba funaniba Winiminobo geniba kla tosiam bianiba ngansiba 27 Yesuse hebmamsab baabenea Ibo ib bobol temo mo dlou uneyebota tosianimibe! Netabo gesea 28 Fitae baabanea Sum kobo bain ye tebeb biamo baatneneba nesa aa dang dim daak tama tamania kebsu natlano gesea 29 Yesuse baabanea Tele gesea Fitae weseme tem daako deibonea daatnea aa dang dim daak tama tama monea Yesus esu onse otane 30 e glol baka aa bakao watenea tosiananea dawabba daak unangge kesoa Sumo, nafunale ge ngansea 31 Yesuse afunea baabanea Keb bainobo galino mo sbal maim blim biebobe. Kobo nimin kenebta bobol tem hekhek fumbebe? ge baabanea 32 i dabo daatniba weseme tem daak tounabiba glole denea aaye tab genasea 33 e okok aleyemin nakai weseme tem daak blibi inamin namin olo watemniba Yesuse lotu keha bianiba baabaniba Kobo bain Gode miin kebtabo ge ohamonsiobe.
Yesuse ginin gami homoni Genesalet betan ye klayemonsebe.
(Mak 6:53-56)
34 I inaniba weseme obetniba aamuke yalaniba watniba Genesalet betan wat temiba 35 nakaia unangai Wanetase? geniba temibo Yesus eta kesoa i hebie wengo omaiba monoa bib mak bib mako meb meb yo onon tlanoa nakaia unangai ginin gami dleb teniba esu tlaniba baabaniba 36 Kobo ginin gami deibeneba i kweilo keb youme ken eta melebaniba i ginino ayamu benoko gesiba e deibenea i inaniba e youme melebaibi ginino alukum ayamu besobe.