13
Nakae wit sano damibo dibianebiobe.
(Mak 4:1-9; Luk 8:4-8)
Am olo olo dim ota Yesuse amo deibonea daaknea aamuke ken daak tounabea nakaia unangai homoni te ge dabaib kesoa e daaknea weseme make ye ofaibbue tem daak tounea eka nakaia unanga ile ninin alim ye mabliba e weng homono alukum saa weng oye bianea baabenea Naka make wit sano kon sano ulabo oleb monea damibo dibim haabinea dibia unea mako dilbi daaknoa deib daak uno ole wani teniba doweibbiobe. Eka mako dilbi daaknoa tome sume malanebua dabale tib ute gebanebue dim daak uno ole hebmamsab balbu utlobuo otane dabale sumba kesoa kimkimo gibio tounoa afoko te isak ewit tlanoa fubonoa gatanobiobe. Eka mako dilbi daaknoa aliam misiamo ningsao mitem daak uno ole aliam misiam baka balbi utlanoa ge omtembano kesoa o mo damanota yamo mo balinim blimobe. Ina otane mako dilbi daaknoa dabale ayame dim daak uno ota ayam balbu utlanoa yamo bali bianoa mako 100 bali biam eka mako 60 bali biam eka mak ole 30 balinanobiobe. Nakaia unangai ne weng olo Wentomo gabibi kla funaine ge baabesebe.
Yesuse kukubo saa weng ominobe.
(Mak 4:10-12; Luk 8:9-10)
10 Omito Yesuse okok aleyemin nakai teniba esu ele tlaniba kil baabaniba Kobo nimin kenebta keb wengo i amitie saa weng oye binabebe? Nakaia unangai keb weng olo mitmakamo klao mo tekein kebibbabo gesiba 11 Yesuse baabenea Gode emaye weng ayok olo mitmakamo e kimanin kukubo ibo alebenebe. Ina otane e nakaia unanga eli mo alebenim blimobe. 12 Nakai ne wengo wenteniba kukub ayamo wafunib mole Gode daabenea i bainobo galino dot sbal manomabib otane nakai funaniba Ni bainobo galino sbalobo ge funaniba i kukub ayamo mo wafunim blim keib mole Gode i bainobo galino omtlabenamabebo ge baabesebe. 13 Nakaia unangai kino inamin namino watemebib otane o mitmakamo klao mo tekein kebibbabe. Eka i klango wentebib otane i motono mo wentenibta tekein kebibbabe. Inabib kesota ne wengo amit saa weng ota oye binabibe. 14 Nakaia unanga eli inabibo Gode weng omkeimalin nakae Aisaiae wengo yamo balinobe. E Gode wengo dolanea baanea
Ibo wengo ye wentemomabib otane o mitmakamo mo tekein kenomabibbabe. Ibo kino tememomabib otane inamin namino mo watemomabibbabe. 15 Niminbabe, nakaia unanga eli bobol temo agoko mo yemin blimobe. Eka i klango kweimiki datananiba i kino bina bliobe. I kino inamin namino watemniba eka i klango wengo wenteniba eka i bobol temo weng olo mitmakamo funananiba nesu tlib mole ne klaubeia ayam anomabib otane i mo inaim blim kesoa ne mo klaubeita ayam anim blimobo ge baanea dolanebiobe.
 
16 Ina otane ibo seinbibte! Niminbabe, Gode bobol tem funino ibo omyebio kesoa ib kino inamin namino kla watem nabianiba eka ib klango inamin namin wengo kla wente biam binabiobe. 17 Ibo olo kla funaine! Sinanggwano Gode weng omkeimalin naka homon isa eka naka molot homon isa i inamin namino ibo watemebib olo Watemomo geniba hembinibbu otane i mo watemin blimobe. Eka ibo wengo wentebib olo i Wentomo gabinibbu otane i mo wentim blimobe. Ibo inabib kesoa seinine ge baabesebe.
Yesuse wit sano saa wengo mitmakamo alebesebe.
(Mak 4:13-20; Luk 8:11-15)
18 Ibo wit sano kon sano ulabo dolimin nakae saa wengo mitmakamo wente bianiba funine! 19 Wit sano dilbi daaknoa deib daak unobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai sinanomo Gode kimanamabeo wengo wentaib otane i klao mo funa omabbaim blim keiba Gululame tenea omketouye binabe otabe. 20 Eka mako dilbi daaknoa tome dabal baka genebue dim daak unobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai Gode wengo wenteniba seimbib 21 otane i klao mo funa omabbaim blim keniba mema yota fumiba naka maki Gode wengo omabbubanomo gabibi teniba naka eli kukub misiamo omkayemsiba bobol tem abilo i bobol temo tam tlubenoa Gode wengo hebmamsab deibo nabib otabe. 22 Eka mako dilbi daaknoa dabalim daak unanoa aliamo ningsao yeb baka bela utlobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai Gode wengo wentebib otane dabalim olo inamin namino talo walin kukub osa eka Monio sum olonite galin kukub osa tam tenanoa i bobol temo Gode wengo omabbubenoa deibo nabib otabe. 23 Eka mako dilbi daaknoa dabal ayame dim daak unanoa bela ute damanoa yamo mako 100 balinoa eka mako 60 balinoa eka mako 30 bali nanobio yole o mitmakamo inaminobe. O makob nakaia unangai Gode wengo wenteniba wafuniba Gode daabenea e titilo omyenea maki e okoko sum okok kebib eka mak ile atosin ota okok kebib eka mak ile men okok kebiam blib itabo ge baabesebe.
Nakai misiam isa ayam isa i saa weng otabe.
24 Yesuse saa weng mako baabenea Gode kimanin kukubo inaminobe. Nakae wit san ayamo kon sano ulabo damibo dibim haabinea dibia unebua 25 kwinoa nakaia unangai aala uniba e makaae boublab sano oleb tenea wit san ayamo tem daak dolinea unebua 26 wit sano balbunoa damanoa yamo balinang genoa go tlebe go tlebe monoa boublab san osa balbu utesoa 27 damib okok kemin nakai wateniba damibo gosake baabaniba Ni funanoba Kobo wit san ayamo olob damibo dolinebbiobo gabob otane fatnanota boublab sano yeb baka bela utlone? gesiba 28 e baabenea Yole nib makaa eta nanebiobo gesea i baabaniba Kobo funaneba Ni monoba boublab san olo ula olaine ge fumbebo? gesiba 29 e baabenea Yeye ibo ulelom geniba wit san ayam yeb baka ulelaib kesoa 30 deibueibbua boublab san baka wit san baka bio bita wito sananoa welom gaobo dim ota nema okok nakai baabesita Boublabo sin ulaniba ge olatouniba eka wit ole mit wa oleb moniba imen toumin am tam olaine ge baabenamabibo genebiobo ge baabesebe.
Mastet dabo saa wengobe.
(Mak 4:30-32; Luk 13:18-19)
31 Yesuse saa weng mako imin baabenea Gode kimanin kukubo inaminobe. Mastet dabo dot kengkengobe. Makob fut dabo ulabobe. Naka make mastet dabe obeb monea damibo dolinebiobe. 32 As afeto dabo sumobe. Mastete dab ole dot kengkeng otane e balbunea damanea beselib anea as afeto gaisoneta wani tenibta e tung dimo deito fakam binabiobo ge baabesebe.
Gode wengo bib mak bib mako unamabo o saa wengobe.
(Luk 13:20-21)
33 Eka Yesuse saa weng mako baabenea Gode kimanin kukubo inaminobe. O makob yiso ulabobe. Unang mako yis ele kikonoa bolite tem daak kikanoa daak unea kwekonoa habski habskibua sinanoa sitanamabe inaminobo ge baabesebe.
Yesuse wengo saa wengo olota oye bisebe.
(Mak 4:33-34)
34 Yesuse inamin namin wengo nakaia unangai alukum saa weng olota oye binebiobe. E wengo keimo mo oyemin blimobe. Saa wengo olota oye binebiobe. 35 Gode weng omkeimalin nakae Aisaiae Yesuse weng sango Gode buk temo dolanea baanea
Ne wengo oyemang gamio saa weng ota oyemabibe. Sinanggwano Gode inamin namino klam tlebuosa memalosa inamin namin wengo ayok buo weng olo omkeimabenamabibo ge baanea dolanebuo
 
Yesuse ina monseo weng olo yamo balinobiobe.
Boublab sano saa wengo mitmakam otabe.
36 Yesuse nakaia unangai deibenea monea am unea e okok aleyemin nakai moniba baabaniba Kobo boublab sano damibo balbu utlemino saa wengo mitmakamo ni alebenale gesiba 37 Yesuse baabenea Naka ele wit sano ayamo damibo dolinebio yele Abilim Da Tlemin Naka netabe. 38 Eka damib ole alukum dabale monea dene dene otabe. Eka wit dab ole nakaia unangai Gode wengo wentebiba e kima bie itabe. Eka boublab san ole Naka Misiame meletan itabe. 39 Eka makaae boublab sano oleb tenea wit sano ayamo tem daako dolinebio naka ele Kulan Misiam etabe. Eka wito ula toumino dim ole mubiang amo bomanamabo otabe. Eka wito ula toumin naka ile abisel itabe. 40 Eka i boublab sano ula olminiba aso ola tounibbio yole makob mubiang am bomanomo dimo abiseli nakaia unangai bainobo galin blimi dleb moniba aso dla tounomabib otabe. 41 Abilim Da Tlemin Naka ne abiseli dlaia moniba Gode kimanin betano inamin namino nakaia unangai bainobo galino watwat daye binabo dlo nabianiba eka nakaia unangai kukub misiamo wafu binabib isa alukum dolminiba 42 ase beselibe eimbe tem wat dlatouniba eimbianiba enin kino sum wateme bianiba memomabiobe. 43 Eka naka molot unang molot ile i Aye kimanin bib uto biomabibo i makob Gode ayale ulab aniba afok inamin tubunomabiobe. Nakai ne weng olo wentebibi kla funaine ge baabesebe.
Naka make bokis monie ayok obuaibbua atemebue saa wengobe.
44 Yesuse saa weng mako imin baabenea I bokis monie make damib ye ayok ofaibbua naka make tenea atemnea e bobolo wabasoa esak imin obua bianea kla seimbianea monea naka maki e afobeingo alukum walonea monio oleb monea damib olo walosebe. Gode kimanin kukub osa inaminobe. Nakaia unangai Gode kimanin kukubo bobolo kla wayebo kesoa i afobeingo bobolo funino deiboniba Gode kimanin kukub ota wafunomo gabiobo ge baabesebe.
Bukub san awoko moni sumo saa wengobe.
45-46 Yesuse saa weng mako imin baabenea Gode kimanin kukubo inaminobe. Inamin naminsa naka make bukub san awoko ayam ayamo bib mak bib mako hen haabianea temea moni sume dot ayame bie kesoa atemnea e bobolo wabasoa deibanea monea e afobeingo alukum olonea naka maki walonea monio oleb tenea bukub san ele walebiobe. Gode kimanin kukub osa inaminobe. Nakaia unangai Gode kukub olo bobolo wayebobo ge baabesebe.
Aameno saa wengobe.
47-48 Yesuse saa weng mako imin baabenea Gode kimanin kukubo inaminobe. I aameno omaiba daaknoa aamuke tem daak unoa omomom aningi tlakniba aameno tem daak unaniba kweki welosiba omeb wate ken ele omaniba toula bianiba aning ayami bolafaniba diso mako tem daak baniba eka aning misiam ile dibiaibbiobe. 49 Mubiang am bomanomosa inanomabiobe. Abiseli teniba naka misiami Gode wengo wentebibbai naka molot unang molot i tem naniba kweko blibi yatemniba Misiame ele biebe geniba bingge dobo tlaniba 50 dolbiaiba watniba ase beselibe eimbe tem wat unaniba ase eimbianiba enin kino sum wateme bianiba memomabiobo ge baabesebe.
Hekmel wengo sin osa mema osa o weng otabe.
51 Yesuse baabenea Ne inamin namin saa wengo oyebio ibo o mitmakamo tekein kebibo? gesea i baabaniba Ae ni tekein kebuobo gesiba 52 e baabenea Am sake make e kukubo inaminobe. E inamin namin afobeingo sin osa mema osa e am tamo okabebe. Hekmel weng aleyemin nakae make Gode kimanin kukubo wafune mole e makob am olo gosakobe. E bobol temo Gode hekmel wengo sin osa eka mema weng osa tekein kebianea wafu biebo ge baabesebe.
Nasalet bib seli Yesuse mo gobanim blimobe.
(Mak 6:1-6; Luk 4:16-30)
53 Yesuse saa wengo oyebeo blimanoa bib olo deibonea monea 54 ele bibam unanea tanea Gode am tamo nakaia unangai aleyebea i e wengo wenteniba smiko deibe unoa baaniba E tekein kemino sumobe. Naka ele besa bibam sak makob ninib ulab otane e inamin namin okok sumo klabe yole e titil olo fatda omonete? 55 E am genalin nakae miinobe, eka e awoko Malia osa e ningwali Yems esa eka Yoseb esa eka Saimon esa eka Yudas esa itabe. 56 E nengwal isa ele bliobe. Otane e tekein kemin olo fatda tlubanota inamin namin okok sum olo klabeso geib kesoa 57 dobsuananiba e wengo mo wentubaim blim deibasiobe. I inahamsiba Yesuse baabenea Bib mak bib mak seli Gode weng omkeimalin nakai kla gobe bianiba i wengo kla wenteyebib otane ili bibam sel isa eka ili dabua tlemin isa ile i mo gobe bianibta i wengo klao mo wenteyebibbabo ge baabesebe. 58 Eka Yesuse ele bibam olo okok sumo homono mo klamin blimobe. Niminbabe, nakaia unangai mo bainobo geim blim kesoa e deibe binebiobe.